Azijski saveznici sve manje vjeruju Vašingtonu

Trampovo približavanje Kimu i smanjivanje vojnih vježbi sa Južnom Korejom podstiču Japan, Tajvan i Indiju da preispitaju koliko mogu da se oslone na SAD

Donald Tramp je pružio ruku pomirenja sjevernokorejskom lideru Kim Džong Unu nauštrb dugogodišnjeg saveznika, i to u ključnom trenutku za američke bezbjednosne odnose u Aziji, dok partneri od Japana do Indije preispituju u kojoj mjeri mogu da se oslone na Vašington.

Iznenadna odluka američkog predsjednika da prošle sedmice smanji obim vojnih vježbi sa Južnom Korejom, koje je opisao kao neprijateljske prema Pjongjangu, dodatno je pojačala strahovanja da bi Trampova nepredvidivost mogla da naruši savezništva koja su decenijama doprinosila očuvanju mira u regionu. To piše agencija Rojters, pozivajući se na vladine zvaničnike i stručnjake za bezbjednost.

Japan strahuje da bi i sam mogao da se nađe na udaru Trampove politike dok ulazi u osjetljive bezbjednosne pregovore. Tajvan s oprezom prati predstojeći samit Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga, dok je Indija sve manje sigurna u svoje mjesto u strateškim kalkulacijama Vašingtona, navodi se u analizi.

"Ta odluka će svakako dodatno podstaći sve veće sumnje u regionu u posvećenost SAD bezbjednosti svojih partnera", smatra Džeremi Čan, viši analitičar konsultantske kuće za politički rizik Eurasia Group i bivši američki diplomata u Japanu i Kini.

Dodatno pojačavajući zabrinutost, SAD su otkazale još jednu vojnu vježbu sa Južnom Korejom, planiranu za naredni mjesec, saopštio je juče Seul, nakon što je Vašington saopštio da je angažovanje američkih snaga ograničeno zbog rata u Iranu.

Tramp je frustriran zbog toga što američki saveznici nijesu podržali rat i jasno je stavio do znanja da mnogi od njih moraju više da izdvajaju za sopstvenu odbranu, rekao je zvaničnik Bijele kuće odgovarajući na pitanje Rojtersa o tim zabrinutostima.

Prema riječima osobe upoznate sa razgovorima američkih i južnokorejskih zvaničnika, Tramp želi da obnovi pregovore sa Sjevernom Korejom i ostvari uspjeh na međunarodnoj sceni kojim bi ublažio posljedice nepopularnog rata sa Iranom.

Trampovo nastojanje da se sastane sa Kimom – na koje je Pjongjang zasada reagovao hladno – moglo bi da mu se obije o glavu i dodatno ohrabri nuklearno naoružanu Sjevernu Koreju, rekao je Icunori Onodera, uticajni japanski poslanik i bivši ministar odbrane.

Takva mogućnost je "izuzetno zabrinjavajuća" za Tokio, rekao je on prošlog četvrtka. Uprkos Trampovim pokušajima približavanja, Pjongjang je ranije tog dana ispalio niz balističkih raketa sa svoje istočne obale, što je izazvalo uzbunu u Južnoj Koreji i Japanu.

Rojters piše da japanske zvaničnike još više zabrinjava Trampov pristup u trenutku kada Tokio započinje razgovore sa Vašingtonom o tome koliko bi trebalo da plaća za troškove boravka američkih snaga u Japanu, najvećeg američkog vojnog kontingenta u inostranstvu.

Japan se priprema za mogućnost da Tramp, uz malo ili nimalo upozorenja, zatraži znatno povećanje iznosa koji Tokio plaća, što bi bilo politički teško prihvatiti, rekao je Rojtersu visoki zvaničnik japanske vlade koji je zatražio anonimnost zbog osjetljivosti pitanja.

Analitičari navode i da bi Tramp predstojeće američko-japanske vojne vježbe u oktobru mogao da iskoristi kao sredstvo pritiska. Zvaničnici u Vašingtonu i Tokiju su kazali da ne očekuju da će obim vježbi biti smanjen, ali su upozorili da bi Tramp u svakom trenutku mogao da promijeni mišljenje.

Vojne vježbe, poznate kao "Keen Sword", mogle bi već biti manjeg obima nego 2024. godine zbog preusmjeravanja američkih vojnih sredstava i osoblja na sukob sa Iranom. Ta promjena – u okviru koje je jedini američki nosač aviona stalno raspoređen u Aziji, "USS George Washington", nedavno upućen na Bliski istok kako bi zamijenio opterećeni "USS Abraham Lincoln", izazvala je zabrinutost da slabi sposobnost SAD da odvrate Kinu.

Tokom posjete Aziji ovog mjeseca, šef za politiku Pentagona Elbridž Kolbi rekao je da je za Vašington prioritet saradnja sa saveznicima kako bi se obezbijedila borbena spremnost duž takozvanog prvog ostrvskog lanca, koji se proteže od Japana preko Filipina.

Rojters piše da nigdje zabrinutost zbog sve većeg vojnog pritiska Kine nije izraženija nego na Tajvanu, demokratski uređenom ostrvu na koje Peking polaže pravo.

Tramp je odložio odobrenje paketa za prodaju oružja Tajpeju vrijednog 14 milijardi dolara kako bi očuvao dobre odnose i krhko trgovinsko primirje sa kineskim predsjednikom Sijem.

Dok se Tramp priprema za novi samit sa Sijem u Vašingtonu narednog mjeseca, zvaničnici u Tajpeju kažu da očekuju da će Vašington, u najmanju ruku, podijeliti prodaju oružja u manje pakete kako bi pokušao da ne izazove preveliko nezadovoljstvo Pekinga.

Domingo Jang iz istraživačkog centra tajvanskog ministarstva odbrane, Instituta za istraživanje nacionalne odbrane i bezbjednosti, kaže da postoji razlika između Trampove retorike i stvarnog ponašanja SAD, ističući da su američka razmjena obavještajnih podataka, obuka i patrole sa Tajvanom i dalje na velikom nivou.

Avion američke mornarice prošao je u petak kroz Tajvanski moreuz, što su SAD opisale kao demonstraciju svoje "posvećenosti slobodnom i otvorenom Indo-Pacifiku".

Najnoviji Trampovi potezi su poljuljali povjerenje i u Indiji, gdje SAD rizikuju da prokockaju godine napora uloženih u približavanje Nju Delhija kao protivteže Rusiji i Kini, navode bezbjednosni analitičari.

To dolazi i nakon odluke Pentagona u junu da svoje vojno sjedište za Aziju preimenuje iz Indo-pacifičke komande u Pacifičku komandu, što pojedini analitičari smatraju znakom da Indija više nema isti strateški značaj za Vašington.

Pentagon je negirao da je došlo do takve promjene. Međutim, kako ističe Rojters, visoke carine koje je Tramp uveo na indijski izvoz i njegove ponovljene tvrdnje da je posredovao u postizanju primirja između Indije i Pakistana već su izazvale veliko nezadovoljstvo u Nju Delhiju.

Zvaničnici u Indiji sada su "veoma, veoma oprezni" kada je riječ o sklapanju dugoročnih sporazuma o odbrani sa Vašingtonom, rekla su dva indijska izvora upoznata sa tim pitanjem.

"Najnovija odluka samo dodatno potvrđuje transakcioni pristup predsjednika Trampa spoljnoj politici i podsjeća da neslaganja oko pojedinačnih politika, čak i među saveznicima, mogu imati posljedice po šire bilateralne odnose", rekla je Perl Pandja, viša analitičarka organizacije Armed Conflict Location & Event Data, koja prati oružane sukobe.