Borba protiv kokaina: Pucanje u motore krijumčarskih čamaca uskoro bi trebalo da postane standardna praksa

Posebnu zabrinutost bezbjednosnih službi izaziva trend koji se razvija u morskom području između Madeire i Azora. To pokazuje međunarodna istraga. Europol to područje već naziva "kokainskim autoputem" ka Evropi. Prema saznanjima istražitelja, droga se sve češće ne krijumčari u kontejnerima do luka, već se pretovara na otvorenom moru i zatim transportuje u Evropu

Pucanje u motore krijumčarskih čamaca? To bi, barem prema željama evropskih istražitelja, uskoro moglo da postane standardna metoda u borbi protiv kokaina – pokazuje povjerljiv dokument do kojeg su došli njemački novinari.

Snimak kao iz akcionog filma: u noći 17. oktobra 2025. godine, helikopter francuske mornarice prati gliser stotinama kilometara od evropske obale. Kada se plovilo sa snažnim motorima ni nakon upozorenja ne zaustavlja, snajperista uzima motore na nišan i otvara vatru.

Ubrzo nakon toga čamac se zaustavlja. Bezbjednosne snage na kraju hapse posadu i zaplenjuju 2,3 tone kokaina. To je jedan od rijetkih uspjeha bezbjednosnih službi u borbi protiv rastućeg problema pred kojim carina i policija postaju sve nemoćnije.

Ako je suditi po evropskim istražiteljima, pucanje u motore krijumčarskih čamaca uskoro bi trebalo da postane standardna praksa u borbi protiv kokaina. To proizlazi iz povjerljivog dokumenta evropske organizacije MAOC-N (Maritime Analysis and Operations Centre – Narcotics), do kojeg su došli njemački javni servisi NDR, WDR i list Zidojče cajtung.

U dokumentu pod naslovom "Poziv na akciju" (Call to Action), MAOC se u borbi protiv narko-glisera zalaže za "primenu sile tokom potjera na moru, uključujući mjere za zaustavljanje motora i upotrebu vatrenog oružja".

Pored toga, MAOC u dokumentu zahtijeva dugoročne monaričke misije protiv krijumčara droge. Pomorski analitički i operativni centar (MAOC) ima sjedište u Portugalu. U njegovom radu učestvuje osam država Evropske unije, među kojima je i Njemačka.

Dokument treba posmatrati u kontekstu porasta krijumčarenja kokaina koji već nekoliko godina pogađa Evropu. Do sada su kriminalne bande krijumčarenje uglavnom organizovale preko velikih luka. Međutim, otkako su Hamburg, Antverpen i Roterdam pojačali bezbjednosne mjere, u nekadašnjim žarištima zaplenjuje se sve manje kokaina.

Stručnjaci u tome, međutim, ne vide znak preokreta trenda. Naprotiv, vrlo je vjerovatno da u Evropu stiže više kokaina nego ikada ranije, samo se manje otkriva.

"Prilagodili smo bezbjednosne mjere i počinioci su morali da pronađu druge puteve", kaže Hans-Joahim Leon iz Savezne kriminalističke službe (BKA).

Leon rukovodi sektorom za narkotike u Odeljenju za teški i organizovani kriminal. Neke od novih ruta već su poznate, dok za druge još ne znamo, kaže on.

Posebnu zabrinutost bezbjednosnih službi izaziva trend koji se razvija u morskom području između Madeire i Azora. To pokazuje međunarodna istraga. Europol to područje već naziva "kokainskim autoputem" ka Evropi. Prema saznanjima istražitelja, droga se sve češće ne krijumčari u kontejnerima do luka, već se pretovara na otvorenom moru i zatim transportuje u Evropu.

Kriminalne bande iz Španije i Portugala za to sve češće koriste glisere. "Pristižu veliki brodovi natovareni kokainom i odjednom se pojavljuju stotine brzih čamaca koji preuzimaju logistiku i omogućavaju pretovar kokaina", opisuje situaciju Endi Krag. Ovaj Holanđanin vodi odjeljenje za organizovani kriminal u Europolu.

Bezbjednosne službe u međuvremenu primećuju da gliseri plove prema pravim "plutajućim lukama", daleko od evropskog kopna, gde njihove posade mogu da se snabdiju hranom i gorivom. Na taj način mali čamci prelaze udaljenosti od 1.000 kilometara i više.

Jedan gliser može da primi i do pet tona kokaina. Ovi čamci danas predstavljaju veliki problem za bezbjednosne službe. S jedne strane, u prostranstvima Atlantika izuzetno ih je teško otkriti, a s druge strane, potjera za njima veoma je opasna.

Čamci, koji se u Španiji nazivaju "narcolanchas", po pravilu su opremljeni snažnim motorima i predstavljaju bezbjednosni rizik za policiju i carinu.

"Droga se na otvorenom moru uglavnom predaje, a zatim se gumenim čamcima unosi u rječna ušća, posebno u Španiji i Portugalu", kaže Hans-Joahim Leon iz BKA.

Krijumčari su u međuvremenu opremljeni i ratnim oružjem, koje bez oklijevanja koriste kada su njihove pošiljke ugrožene. Potjere su opasne i zato što su visokomotorizovani narko-čamci često nadmoćniji od policijskih plovila. Istraživanja pokazuju da je od 2024. godine u takvim akcijama povrijeđeno ukupno 14 pripadnika evropskih bezbjednosnih službi, dok je pet službenika izgubilo život.

Kada se razgovara sa istražiteljima, stiče se utisak da su preopterećeni razvojem situacije. Tokom prošle godine evropske bezbjednosne službe, na osnovu informacija MAOC-a, zaplijenile su 92 tone kokaina. Zadatak MAOC-a je prije svega da identifikuje brodove na kojima bi droga mogla biti krijumčarena u Evropu. U tu svrhu centar koristi podatke obavještajnih službi i policije, ali i javno dostupne informacije.

U intervjuu glavni analitičar MAOC-N-a Paulo Gomes da Silva izjavio je da pretpostavlja da prošle godine oko 700 tona kokaina nije zaplijenjeno: "Često nam za to nedostaju operativni resursi."

U povjerljivom dokumentu MAOC-N se zato zalaže i za to da se prodaja brzih čamaca ubuduće reguliše na nivou cijele Evrope. Kako bi se efikasno borilo protiv bandi, moralo bi biti moguće rasporediti mornaričke snage ispred zapadne Afrike i na morskom području između Azora i Kanarskih ostrva.

Sličan dokument sastavile su i francuske vlasti, a o njemu se trenutno raspravlja u evropskim institucijama i ministarstvima. Evropska komisija je još krajem 2025. godine pozvala na jaču saradnju policije i pravosudnih organa u borbi protiv krijumčarenja droge.

Holandsko ministarstvo pravde je, odgovarajući na upit, načelno pokazalo otvorenost prema angažovanju vojske. U Berlinu je, međutim, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova odbacio zahtjev za snažnijim uključivanjem mornarice. Iz ministarstva je saopšteno da angažovanje Bundesvera u borbi protiv kriminala načelno nije predviđeno.