Četiri moguća scenarija ishoda američkog rata protiv Irana
Veruje se da je u toku razgovor o drugoj rundi pregovora o primirju s Iranom, nakon što je delegacija iz Pakistana stigla u iransku prestonicu Teheran.
Dvonedeljno primirje i dalje je na snazi nakon što se više od dvadeset sati američko-iranskih pregovora kojima je domaćin bio Pakistan okončalo 12. aprila bez napretka.
Samo dan posle razgovora koji nisu doneli rezultate, predsednik SAD Donald Tramp najavio je novu strategiju prema Iranu, predloživši blokadu Ormuskog moreuza, strateškog prolaza ključnog za međunarodnu trgovinu naftom.
Kako da shvatimo ovaj prvobitni neuspeh u postizanju dogovora i mogućnosti daljih razgovora?
Da li se Iran i Amerika kreću ka kontrolisanoj eskalaciji ili čak neizbežnom poniranju u širi sukob?
Ovo su četiri potencijalna scenarija za ono što bi moglo dalje da se dešava.
1. Krhko primirje kao ‘taktički predah’
Jedan od scenarija, možda čak verovatniji, jeste povratak na oblik sukoba koji može da bude opisan kao „kontrolisana eskalacija“.
Ovo bi značilo da sukob ne dostiže stepen potpunog rata, ali i da se strane potpuno ne uzdržavaju od vojne akcije.
To bi moglo da znači nastavak svedenih napada na infrastrukturu, vojne ciljeve ili čak linije snabdevanja.
Uloga posrednih aktera tada bi postala značajnija.
Pojačane aktivnosti grupa privrženih Iranu u Iraku ili u Crvenom moru, zajedno sa jačim američkim pritiskom na ove mreže, mogao bi da proširi geografski raspon sukoba bez direktnog pojačavanja njegovog intenziteta.
Neki analitičari opisuju ovaj scenario kao „rat iz senke“.
„Obe strane žele da koriste opcije i poluge pritiska da izvrše uticaj na drugog bez ulaska u potpuni rat“, rekao je Hamid Reza Azizi za BBC na persijskom.
„Ako primirje bude bilo prekršeno, verovatnoća da Iran preduzme nove akcije putem njegovih savezničkih snaga, pogotovo u Jemenu, procenjuje se kao veoma visoka“, dodaje on.
Međutim, ovaj scenario nije bez određenih rizika.
Kako napetosti budu rasle, raste i opasnost od preračunavanja, a čak i ako nijedna strana ne bude imala nameru da dovede do eskalacije, jedna pogrešna procena mogla bi da raspiri sukob do nekontrolisanih razmera.
- Primirje Amerike i Irana: Delimična pobeda Trampa, ali po visokoj ceni
- Primirje na Bliskom istoku kao privremeni predah za civile, ali koliko će potrajati: BBC urednik
- Opcije Amerike i Izraela za okončanje rata se sužavaju
3. Nastavlja se tiha diplomatija
Tramp je rekao da mornarica ove zemlje namerava da uvede pomorsku blokadu Iranu, sprečavajući svakom brodu ili naftnom tankeru da prođe kroz Ormuski moreuz.
Zapretio je i da će presresti u međunarodnim vodama bilo koje brod koji plati tranzitnu putarinu Iranu da bi prošao kroz moreuz, što je strategija čiji je cilj da ostavi Iran bez prihoda od nafte, ugušivši njegovu privredu i istovremeno udarivši na najznačajnijeg američkog rivala, Kinu, kao primarnog kupca iranske nafte.
„Pomorska blokada luka Islamske Republike mogla bi da bude izuzetno efikasna ako se primeni dovoljno obaveštajnih, nadzornih i izviđačkih sredstava (ISR)“, rekao je Behnam Ben Taleblu istakavši dugačku iransku obalu.
„Praktični ishod takve mere bio bi da se vladi uskrati sposobnosti da izvozi ključnu robu.“
Ali drugi analitičari ističu značajne troškove koje bi jedna takva politika mogla da predstavlja po SAD, približivši njene vojne snage Iranu i čineći ih ranjive na napade.
Štaviše, da bi plan bio efikasan, pomorske snage bi morale da budu razmeštene blizu iranskih granica na duži vremenski period, što bi mnogo koštalo.
Održavanje jedne takve politike takođe bi moglo da poveća svetsku cenu nafte i energenata, istovremeno pojačavši verovatnoću intervencije Huta u ometanju moreuza Bab al-Mandab, zbog čega bi nafta dodatno mogla da poskupi.
Strukturalna nestabilnost – novi poredak u regionu?
Na kraju, ono što proističe iz ovih scenarija je da je region ušao u fazu u kojoj je granica između rata i mira nejasnija nego ikad.
Neuspeh pakistanskih pregovora ne nagoveštava kraj diplomatije, niti obeležava definitivni početak šireg rata.
Umesto toga, on ukazuje na nastavak situacije u sivoj zoni.
„Iako bi obe strane volele da se ovaj sukob privede kraju, to ne deluje verovatno na kratke staze“, rekao je Hamid Reza Azizi.
U aktuelnom okruženju, taktičke odluke, bezbednosna pitanja, pa čak i manji razvoji događaja na terenu mogu imati prekomerne efekte na celokupnu putanju krize.
Ovo je navelo mnoge analitičare da govore o „strukturalnoj nestabilnosti“ u regionu, o stanju u kom pravila igre nisu do kraja definisana a njihov ishod je nepredvidiv.
U takvim okolnostima, možda je najtačniji opis da su Iran i SAD ušli u fazu u kojoj se rat i pregovori odvijaju paralelno.
Obe strane nastavljaju da se oslanjaju na vojna sredstva, dok istovremeno ostavljaju diplomatske kanale delimično otvorenim.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu.
Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Idemo li ka Trećem svetskom ratu ili su strahovi preuveličani
- Tri scenarija za kopnene operacije Amerike u Iranu, svaki je visokorizičan
- Šest razloga zašto će svetska kriza trajati duže od rata na Bliskom istoku
- Ključne lekcije iz istorije: Da li je Iran Trampova Suecka kriza
- Tramp vodi rat po instinktu, a to ne daje rezultate: BBC urednik
- ‘Više mi nisi sestra’: Svađe u iranskim porodicama zbog rata
!function(s,e,n,c,r){if(r=s._ns_bbcws=s._ns_bbcws||r,s[r]||(s[r+”_d”]=s[r+”_d”]||[],s[r]=function(){s[r+”_d”].push(arguments)},s[r].sources=[]),c&&s[r].sources.indexOf(c)<0){var t=e.createElement(n);t.async=1,t.src=c;var a=e.getElementsByTagName(n)[0];a.parentNode.insertBefore(t,a),s[r].sources.push(c)}}(window,document,"script","https://news.files.bbci.co.uk/ws/partner-analytics/js/fullTracker.min.js","s_bbcws");s_bbcws('setStory', {'origin': 'optimo','guid': 'c0j62g1pjdlo','assetType': 'article','pageCounter': 'serbian.articles.c0j62g1pjdlo.lat.page','title': 'Četiri moguća scenarija ishoda američkog rata protiv Irana','author': 'Saed Džafari – politički analitičar','published': '2026-04-16T05:25:58.74Z','updated': '2026-04-16T05:25:58.74Z'});