Crna Gora prvak Evrope u potrošnji antibiotika
Crna Gora ima najveću potrošnju antibiotika u Evropi, dok je prosjek na kontinentu u opadanju. Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC) saopštio je da je potrošnja antibiotika u Evropi smanjena za 5 odsto, ali daleko od cilja smanjenja za 20 odsto do 2030. godine.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ) i Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), potrošnja antibiotika u Crnoj Gori je oko 50 odsto veća nego u prosjeku Evropske unije. Posljednji podaci CINMED-a iz 2024. pokazuju potrošnju od 30,83 definisanih dnevnih doza na hiljadu stanovnika dnevno, više nego u Grčkoj, koja je među zemljama EU sa najvećom potrošnjom antibiotika.
IJZ bilježi i visoku stopu otpornosti bakterija na ključne antibiotike u Crnoj Gori. Ministarstvo zdravlja ima interdisciplinarnu komisiju (NIKRA) koja je izradila Program za kontrolu rezistencije bakterija sa Akcionim planom za period 2026–2028.
Istraživanje stručnjaka Univerziteta Crne Gore i Kliničkog centra Crne Gore (Nataša Duborija-Kovačević, Jana Đapić-Šavelić, Anđela Mijanović) pokazalo je da je potrošnja antibiotika u vanbolničkoj (ambulantnoj) praksi u Crnoj Gori porasla 71 odsto u posljednje dvije decenije. Potrošnja azitromicina porasla je deset puta, a cefiksima, ceftriaksona i ciprofloksacina preko 100 odsto, dok je potrošnja prirodnih penicilina značajno opala.
Prema istoj studiji, udio antibiotika iz tzv. Access grupe (ljekovi prve linije, manji rizik od rezistencije) u Crnoj Gori pao je sa 73 odsto u 2000. na 50 odsto u 2022. godini, dok EU preporuka iz 2023. nalaže da taj udio bude 65 odsto. Vanbolnička potrošnja antibiotika u Crnoj Gori bila je 2022. godine 75 odsto veća od prosjeka EU — jedino je Grčka imala neznatno veću potrošnju tad.
Ovogodišnja ECDC kampanja, pod nazivom “Brinite o svojoj djeci – koristite antibiotike odgovorno”, usmjerena je na bebe i djecu predškolskog uzrasta. ECDC navodi da je većina prehlada i infekcija koje prate kašalj i bol u grlu izazvana virusima, na koje antibiotici ne djeluju.
Studija upozorava da upotreba antibiotika širokog spektra na nivou primarne zdravstvene zaštite povećava rizik razvoja antimikrobne rezistencije (AMR), neželjenih dejstava kod pacijenata i finansijskih troškova. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, AMR se direktno povezuje sa 1,27 miliona smrtnih slučajeva godišnje, a doprinijela je nastanku još skoro pet miliona slučajeva.
- Potrošnja antibiotika u CG: oko 50% veća od prosjeka EU (CINMED, 2024)
- Vanbolnička potrošnja porasla 71% u posljednje dvije decenije
- Udio Access grupe pao sa 73% (2000) na 50% (2022), EU preporuka: 65%
- Akcioni plan NIKRA za kontrolu rezistencije: 2026–2028.
Izvori: Dan, Volim Podgoricu. Tekst je napisan u redakciji Informacija Crna Gora na osnovu navedenih izvora.
Primijetili ste netačnost? Pošaljite ispravku. Pravila našeg rada: Kodeks redakcije.




