Deset pravila sunčanja: Kako uživati na plaži bez posljedica po zdravlje

Da biste iz ljeta ponijeli samo lijepe uspomene i zdrav ten, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih, ali važnih pravila

Ljeto je vrijeme mora, plaža i dugih dana na otvorenom. Sunčeva svjetlost
nam popravlja raspoloženje i pomaže organizmu da stvara vitamin D, ali
prekomjerno izlaganje UV zracima može ostaviti posljedice koje nijesu samo
estetske. Opekotine, ubrzano starenje kože i povećan rizik od raka kože
najčešće su među njima.

Da biste iz ljeta ponijeli samo lijepe uspomene i zdrav ten, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih, ali važnih pravila.

Preplanulost je zapravo znak da se koža brani od oštećenja izazvanih UV zracima. Iako blago potamnjela koža mnogima djeluje privlačno, ne postoji potpuno bezbjedno sunčanje bez zaštite. Cilj bi trebalo da bude zdrava koža, a ne što tamnija boja.

Najveća koncentracija UV zračenja je između 10 i 16 časova. Upravo tada najlakše dolazi do opekotina, čak i kada temperatura nije ekstremno visoka.

Ako možete, planirajte boravak na plaži rano ujutro ili kasnije popodne.

Dermatolozi preporučuju preparate sa zaštitnim faktorom (SPF) najmanje 30, dok je za svijetlu i osjetljivu kožu poželjan SPF 50. Kremu treba nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaska na sunce i obnavljati svaka dva sata, kao i nakon kupanja ili pojačanog znojenja.

Uši, stopala, vrat, usne i tjeme među najčešće su zanemarenim djelovima tijela. Upravo tu često nastaju opekotine. Balzam za usne sa SPF zaštitom i
šešir sa širokim obodom mogu napraviti veliku razliku.

Suncobran smanjuje izloženost direktnim zracima, ali pijesak, voda i beton reflektuju UV zrake. To znači da možete izgorjeti i dok sjedite u hladu, pa zaštitna krema ostaje neophodna.

Visoke temperature i sunce ubrzavaju gubitak tečnosti. Žeđ je već znak da organizmu nedostaje vode, zato pijte redovno, čak i kada ne osjećate potrebu. Voda, nezaslađeni čajevi i voće bogato tečnošću najbolji su saveznici tokom vrelih dana.

Lagani materijali svijetlih boja pomažu tijelu da se rashladi, dok dugi rukavi i široki šeširi pružaju dodatnu zaštitu. Sunčane naočare sa UV filterom nijesu modni detalj, već važna zaštita za oči.

Neki antibiotici, lijekovi protiv alergija, preparati za akne ili određeni biljni proizvodi mogu povećati osjetljivost kože na sunce. Ako koristite terapiju, provjerite uputstvo ili se posavjetujte sa ljekarom i farmaceutom.

Dječja koža je osjetljivija i lakše izgori. Bebe mlađe od šest mjeseci ne bi trebalo izlagati direktnom suncu, a starija djeca treba da koriste visok zaštitni faktor, šešire i laganu odjeću. Opekotine u djetinjstvu povećavaju rizik od ozbiljnih problema sa kožom kasnije u životu.

Crvenilo, peckanje kože, vrtoglavica, glavobolja ili mučnina mogu biti znak da ste predugo bili na suncu. U tom slučaju odmah potražite hlad, rashladite se i nadoknadite tečnost. Ignorisanje simptoma može dovesti do sunčanice ili toplotnog udara.

Ljetovanje ne mora da bude izbor između uživanja i zdravlja. Nekoliko jednostavnih navika dovoljno je da sačuvate kožu, oči i organizam od štetnih posljedica sunca. Preplanuli ten će vremenom izblijedjeti, ali zdrava koža ostaje najbolji suvenir sa svakog odmora.