DFC: Najavljena promjena vlasničke strukture Informacije CG pitanje medijskog suvereniteta Crne Gore

"Bez obzira na pojedinačne uređivačke razlike, činjenica je da značajan dio medijskog prostora danas kontrolišu vlasničke strukture koje nijesu nastale u Crnoj Gori. Takva koncentracija stranog uticaja stvara ozbiljan rizik da se javni diskurs, posebno u politički osjetljivim periodima, oblikuje u skladu sa interesima centara modi izvan Crne Gore"

U Crnoj Gori je vrijeme za otvaranje javne rasprave o izmjenama zakonodavstva koje reguliše medijsko vlasništvo, kazali su iz Digitalnog forenzičkog centra (DFC), dodajući da je potrebno uspostaviti jasna pravila i mehanizme koji sprečavaju prikriveni politički uticaj.

Oni su rekli da najavljena promjena vlasničke strukture Informacije CG nije pitanje jednog medija niti jedne poslovne transakcije.

"To je pitanje medijskog suvereniteta Crne Gore i prava njenih građana da javni prostor bude oslobođen vanjskog političkog uticaja”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je u demokratskom društvu potpuno legitimno da postoji pluralizam medija i različite uređivačke politike.

"Međutim, nije legitimno da ključni mediji jedne države postepeno prelaze pod kontrolu kapitala koji dolazi iz država koje imaju jasno definisane političke, bezbjednosne ili geopolitičke interese u toj zemlji”, smatraju u DFC.

Takve akvizicije, kako se dodaje, nikada nijesu samo poslovno pitanje, već predstavljaju i pitanje nacionalne bezbjednosti, otpornosti institucija i zaštite demokratskog poretka.

Iz DFC su rekli da Crna Gora već godinama svjedoči rastućem uticaju medija čije je vlasništvo ili dominantni kapital povezan sa Srbijom.

"Bez obzira na pojedinačne uređivačke razlike, činjenica je da značajan dio medijskog prostora danas kontrolišu vlasničke strukture koje nijesu nastale u Crnoj Gori. Takva koncentracija stranog uticaja stvara ozbiljan rizik da se javni diskurs, posebno u politički osjetljivim periodima, oblikuje u skladu sa interesima centara modi izvan Crne Gore", kaže se u saopštenju.

Navodi se da problem nije Srbija kao država niti jedan pojedinačni investitor.

"Problem bi bio potpuno isti kada bi dominantan vlasnik ključnih crnogorskih medija dolazio iz bilo koje druge države", dodaje se u saopštenju DFC.

Prema njihovim riječima, nijedna zemlja koja ozbiljno štiti svoj demokratski poredak ne može biti ravnodušna prema činjenici da njen informacioni prostor zavisi od kapitala i interesa iz inostranstva.

Na te procese, kako se navodi, DFC upozorava godinama.

"Kroz desetine analiza, istraživanja i studija o stranom uticaju, hibridnom djelovanju i informacionoj bezbjednosti, DFC je kontinuirano ukazivao da pitanje medijskog vlasništva nije isključivo tržišno ili poslovno pitanje, ved i pitanje demokratske otpornosti i nacionalne bezbjednosti", kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je DFC upozoravao da se kroz vlasničke strukture, finansijske tokove i kontrolu nad informacionim prostorom mogu stvarati dugoročni mehanizmi političkog uticaja koji postaju posebno izraženi u periodima izbora i političkih kriza.

"Nažalost, uprkos višegodišnjim upozorenjima DFC-a i dijela stručne javnosti, nijedna vlast nije pokazala dovoljno političke volje da sistemski uredi oblast medijskog vlasništva, porijekla kapitala i procjene bezbjednosnih rizika koji mogu proisteći iz koncentracije stranog uticaja u medijskom sektoru", kaže se u saopštenju.

Iz DFC su rekli da sloboda medija ne podrazumijeva samo slobodu novinara i urednika da profesionalno rade svoj posao.

Ona, kako se navodi, podrazumijeva i postojanje sistema koji sprječava prekomjernu koncentraciju stranog vlasništva nad medijima od posebnog značaja za javni interes.

"U suprotnom, uređivačka nezavisnost uvijek ostaje pod sjenkom vlasničkih interesa. Zbog toga je krajnje vrijeme da Crna Gora otvori ozbiljnu javnu raspravu o izmjenama zakonodavstva koje reguliše medijsko vlasništvo", kazali su iz DFC.

Oni su naveli da je potrebno uspostaviti jasna pravila i mehanizme koji sprečavaju prikriveni politički uticaj.

"Istovremeno, neophodno je otvoriti pitanje da li Crna Gora, kao država koja se nalazi na pragu članstva u Evropskoj uniji i koja je godinama izložena intenzivnim hibridnim djelovanjima, može sebi dozvoliti da ključni dio njenog informacionog prostora bude pod dominantnim uticajem stranog kapitala", kaže se u saopštenju.

To, kako su rekli iz DFC, nije pitanje slobodnog tržišta, već pitanje zaštite demokratskog procesa i nacionalne otpornosti.

"Ovo nije pitanje zaštite jednog medija niti osporavanja bilo čijeg prava da investira. Ovo je pitanje zaštite demokratskog procesa, informacionog suvereniteta i prava građana Crne Gore da javno mnjenje bude oblikovano prvenstveno u okviru sopstvenog demokratskog prostora, a ne pod uticajem interesa drugih država", navodi se u saopštenju.

Iz DFC-a su rekli da, u susret parlamentarnim izborima naredne godine, takva pitanja dobijaju dodatnu težinu.

Zato, kako su rekli, odgovornost države nije da određuje uređivačku politiku bilo kojeg medija, već da obezbijedi uslove u kojima nijedna strana država, direktno ili posredno, ne može steći dominantan uticaj nad informacionim prostorom Crne Gore.

Navodi se da će DFC nastaviti da prati procese koji mogu ugroziti informacioni suverenitet Crne Gore i da o njima obavještava javnost na osnovu činjenica, analiza i provjerljivih podataka.

"Vjerujemo da je krajnje vrijeme da se otvori ozbiljna stručna i politička rasprava o zaštiti medijskog prostora, jer pitanje vlasništva nad ključnim medijima nije pitanje pojedinačnih kompanija, već pitanje očuvanja demokratskog poretka, slobode informisanja i otpornosti države na spoljne političke uticaje", zaključuje se u saopštenju.