DNP neće na sastanak s podgoričkom opozicijom: Kneževićeva partija odbila poziv SEP-a za konsultacije
Vladimir Bulatović rekao "Vijestima" da se DNP neće odazvati pozivu, te da će se o inicijativama i "potencijalno usaglašenim stavovima ostatka opozicije" – izjasniti ukoliko ti predlozi dođu na dnevni red podgoričkog parlamenta
Predstavnici Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića neće doći na za danas najavljeni sastanak podgoričke opozicije na koji ih je pozvala Stranka evropskog progresa (SEP), a na kom bi trebalo da se priča o tome ko bi mogao da bude kandidat za potpredsjednika Skupštine Glavnog grada.
Šef odborničkog kluba DNP-a u Vladimir Bulatović, rekao je "Vijestima" da se oni neće odazvati pozivu SEP-a, te da će se o inicijativama i "potencijalno usaglašenim stavovima ostatka opozicije" – izjasniti ukoliko ti predlozi dođu na dnevni red podgoričkog parlamenta.
Iz SEP-a su, kako je juče objavio "Dan", rekli da su na sastanak, koji je zakazan za danas u podne, pozvali šefove klubova odbornika i predsjednike opštinskih odbora Demokratske partije socijalista (DPS), Evropskog saveza, Građanskog pokreta (GP) URA, Preokreta i DNP-a, koji je nedavno napustio gradsku i državnu vlast.
"Poziv smo uputili kako bismo razgovarali o stanju u Glavnom gradu, zajedničkom opozicionom djelovanju i pokušali da se usaglasimo oko predloga nekog imena kojeg bismo predložili za potpredsjednika. Ukoliko bismo došli do imena, taj predlog bismo uputili predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović… jer po Poslovniku – samo je ona ta koja može predložiti potpredsjednika. Vjerujem da će se brzo doći do imena oko kojeg će se svi složiti", saopštio je on, dodajući da će se potruditi da do kraja sedmice predaju inicijativu za imenovanje potpredsjednika, ali i inicijativu za razrješenje Borovinić Bojović.
Mugoša je prošle sedmice rekao da u SEP-u očekuju podršku DNP-a za smjenu Borovinić Bojović, te da su to zaključili iz razgovora s njihovim (DNP-ovim) odbornicima. Bulatović je to negirao za Televiziju Informacije CG, rekavši da DNP nije imao bilo kakve konsultacije sa SEP-om.
"Informacije CG" su nedavno, pozivajući se na više izvora, objavile da bi Borovinić Bojović mogla postati potpredsjednica Vlade zadužena za zdravstvo.
Njena smjena s pozicije u Skupštini Glavnog grada zavisi od glasova DNP-a, koji se još ne izjašnjava o tome. U slučaju da DNP glasa za to ili da Borovinić Bojović ode u Vladu pa da gradski parlament ostane bez predsjednice, upitno je kako bi vladajuća koalicija u Podgorici izabrala šefa Skupštine (jer više nema većinu) i da li bi, ako se to ne desi, Glavni grad bio na putu ka prinudnoj upravi.
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi (član 49), kad predsjedniku skupštine prestane mandat, funkciju šefa parlamenta, do izbora novog, obavlja potpredsjednik. Skupština Glavnog grada nema potpredsjednika, i u tom slučaju, prema istom članu zakona, “funkciju predsjednika skupštine do izbora novog predsjednika skupštine vrši odbornik koji je iz kluba odbornika koji ima najveći broj odbornika”.
Zakon nalaže da skupština izabere predsjednika skupštine najkasnije u roku od 30 dana od prestanka mandata prethodnog predsjednika, ali nije precizirano šta se dešava ako ga ne izaberu. Međutim, jasno je da bi, ako u roku od 30 dana ne bi bio izabran šef parlamenta, to vodilo prinudnoj upravi – jer sjednice Skupštine ne bi mogle da se zakažu.
Inicijativu za razrješenje Borovinić Bojović početkom aprila podnijeli su odbornici SEP-a Mugoša i Jelena Knežević. Mugoša je prethodno saopštio da su se na taj korak odlučili “jer vlast u Glavnom gradu ne funkcioniše”.
Da bi inicijativa ušla u skupštinsku proceduru potreban je potpis 20 odbornika, dok je na glasanju, koje je prema Statutu Glavnog grada tajno, potrebno 30 “ruku”.
Da inicijativu neće podržati, poručili su iz vladajućih Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije i Ujedinjene Crne Gore, u Pokretu Evropa sad (PES) i Pokretu za Podgoricu (PzPG) smatraju da će ona biti neuspješna kao i ona za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada, dok su iz DPS-a, Evropskog saveza i Preokreta poručili da će za nju glasati.
Inicijativa za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada nije prošla na sjednici lokalnog parlamenta 19. marta. Inicijativu je podnio Evropski savez, ali je za nju glasalo 28 odbornika – što znači da nije bilo potrebne većine.
Skupština Glavnog grada ima 59 odbornika. Vladajuću većinu, do odluke Slobodne Crne Gore i DNP-a da izađu iz nje, činio je 31 odbornik: savez PES-Demokrate ima 14 predstavnika, partije bivšeg Demokratskog fronta (čiji je dio DNP) s manjim partnerima imaju 13 odbornika, a PzPG blizak šefu države Jakovu Milatoviću četiri.
Izlaskom Slobodne (jedan odbornik), a onda i DNP-a (koji ima četiri predstavnika) iz gradske vlasti, vladajuća koalicija “pala” je na 26 odbornika (u međuvremenu, odbornik Slobodne je prešao u NSD, pa većina ima 27 odbornika), i mora da potraži podršku najmanje tri predstavnika opozicije da bi “preživjela” i imala većinu za bitne odluke.