Državu nije briga za šume – skoro ništa nije preduzeto kako bi se zaustavila bespravna sječa

Šumski požari, klizišta, poplave i isušivanje prirodnih izvora posljedica su godinama nagomilanih propusta u planiranju, upravljanju, kontroli i sankcionisanju onih koji uništavaju šumski pokrivač, istakao je senator DRI Branislav Radulović

Od 21 preporuke u potpunosti su realizovane svega dvije

Iako su šume u Crnoj Gori ugrožene i od prirodnih nepogoda i ljudi, država nije uradila mnogo da ih zaštiti pa je od 21 preporuke, na koje joj je ukazala Državna revizorska institucija, realizovala samo dvije.

Rukovodilac Kolegijuma za revizije uspjeha, senator DRI Branislav Radulović, za “Informacije CG” je ocijenio da nalazi jasno pokazuju da Crna Gora ulazi u opasnu zonu kada je u pitanju zaštita šuma.

“Šume nijesu dovoljno zaštićene ni od požara, ni od bespravnog krčenja, a sistem koji bi trebalo da ih čuva nije efektivan. Šumski požari, klizišta, poplave i isušivanje prirodnih izvora su posljedica godinama nagomilanih propusta u planiranju, upravljanju, kontroli i kažnjavanju onih koji uništavaju šumski pokrivač”, istakao je Radulović.

On je rekao da je revizija “Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine – bespravna (prekomjerna) sječa šuma” pokazala da se u periodu 2020-2024 bilježi dramatičan gubitak šumskog pokrivača, uz jaz između satelitski detektovanih sječa i zvaničnih podataka Uprave za šume. Satelitski podaci, analizirani uz podršku Evropske svemirske agencije, omogućili su da se stvarni gubitak šuma izmjeri i poveže sa politikama države.

“Takav pristup ne omogućava ostvarenje ciljeva održivog razvoja iz UN Agende 2030 iz 17 definisanih ciljeva, posebno Cilju 15 (Život na kopnu) i Cilju 13 (Klimatska akcija). Nalazi DRI izrađeni uz podršku Evropske svemirske agencije jasno su pokazali vezu između deforestacije (uništavanja šumskog područja) i šumskih požara sa rizicima od poplava, degradacijom zemljišta i ugrožavanjem lokalnih zajednica”, kazao je Radulović.

Nadležni Kolegijum je prije dva dana usvojio Izvještaj o realizaciji preporuka za reviziju bespravne sječe.

“Revizorski tim je utvrdio da su od 21 preporuke dvije realizovane, pet djelimično, pet je u fazi realizacije, a osam nije realizovano, dok se za jednu nije mogao utvrditi status, što dodatno zabrinjava jer nadležni organi nijesu sproveli izdate preporuke u poželjnoj mjeri, što znači da će Crna Gora još godinama živjeti sa istim slabostima koje su identifikovane nalazima DRI”, ukazao je Radulović.

DRI je prošle godine u reviziji ocijenila da je institucionalni odgovor na bespravnu sječu šuma fragmentaran, bez jasnih mehanizama kontrole, izvještavanja i koordinacije.

DRI upozorava da Nacionalna šumarska politika nije ažurirana od 2008. godine, da nova strategija razvoja šumarstva nije usvojena do okončanja revizije, a da je Akcioni plan za borbu protiv bespravnih aktivnosti u šumarstvu istekao još 2021. godine.

Istovremeno, revizija je pokazala i ozbiljan jaz između satelitski detektovanog smanjenja šumskog pokrivača i zvaničnih evidencija sječe: za period 2021-2024. satelitski monitoring je smanjenje šumskog pokrivača procijenio na 9,39 miliona kubika drvne mase, dok su zvanični podaci Uprave za šume 2,11 miliona kubika.

DRI je posebno ukazala i na slab odvraćajući efekat sankcija. Prema podacima koje je analizirala, za krivično djelo šumske krađe, ističu, dominiraju novčane kazne i uslovne osude. Prosječan iznos novčane kazne bio svega 261,76 eura.

Kolegijum DRI je zaključio da je stepen realizacije preporuka nizak, iako su subjekti revizije preduzimali određene aktivnosti na njihovoj realizaciji.

Prema dokumentu, Vlada nije donijela nacionalnu šumarsku politiku kojom će se definisati jasni pravci razvoja i održivog gazdovanja šumama. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nije iniciralo izmjenu Zakona o šumama kako bi se uveo sistem kazni usklađen sa evropskim standardima, nije pripremio poseban zakon kojim će se urediti stavljanje u promet drveta i proizvoda od drva. Takođe, nijesu u saradnji sa Upravom za gazdovanje šumama i lovištima hitno sproveli mjere za jačanje institucionalnih kapaciteta u oblasti šumarstva kroz zapošljavanje i obuku stručnog kadra, a sa Ministarstvom ekologije uspostavili efikasan mehanizam koordinacije u postupku donošenja Programa gazdovanja šumama.

Do danas nije uspostavljen okvir za monitoring šuma niti su djelovi integrisani u planske dokumente u šumarstvu, a nije usvojen ni novi Akcioni plan za sprečavanje bespravnih aktivnosti…

Radulović je podsjetio da je prethodna revizija uspjeha “Zaštita od šumskih požara” iz 2019. godine utvrdila da Crna Gora nema uslove za efikasnu politiku zaštite od požara: nedostatak karata rizika, slab GIS i informacioni sistemi, skromni i osjetljivi kapaciteti za gašenje iz vazduha i značajan broj starih i neispravnih vozila.

Kazao je da je kontrolna revizija iz 2022. pokazala da, od 42 preporuke, samo 11 je bilo u potpunosti realizovano, dok je velik broj ostao djelimično ili nerealizovan, posebno u dijelu planiranja, informacionih sistema i opremljenosti.

“To znači da će se i u narednim godinama šume planirati, sjeći i gasiti, ali bez informacionog i GIS sistem za šume. Dodatno zabrinjava to što se ključni mehanizmi za planiranje, kontrolu i praćenje sječe šuma projektuju do kraja 2032. godine”, rekao je.

On je kazao da će, iako je projekat “Šume Crne Gore za zajednički prosperitet” usklađen sa strateškim dokumentima i ciljevima pristupanja EU, ovakav rok znači da će Crna Gora još najmanje šest godina tolerisati iste slabosti i da će rizik po šumske resurse i bezbjednost građana ostati povišen.

“U konačnom, revizorski izvještaji bi trebalo da budu javni alarm da svaka odložena mjera ima svoju cijenu – više posječenih hektara, veći obim šumskih požara, veći rizik od klizišta i poplava, i više iscrpljenih službi koje pokušavaju da nadoknade nedostatak sistema ljudskim naporom, što je dovodilo i do gubitaka života i povređivanja vatrogasaca i vojnika koji su učestvovali u akcijama saniranja šteta ili gašenja požara”, zaključio je Radulović.