Đuretić: Sve aktivnosti preduzete isključivo u cilju zaštite i očuvanja zaštićenih područja

"Javno preduzeće za nacionalne parkove kao upravljač zaštićenim područjima sprovodilo je sve zakonom definisane mjere i aktivnosti u skladu sa strateškim dokumentima i smjernicama nadležnih institucija u sistemu zaštite životne sredine i prirode"

Direktorice JP Nacionalni parkovi Crne Gore Marinele Đuretić reagovala je povodom informacije da je protiv nje i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića i dvojice bivših direktora JPNPCG Vladimira Martinovića i Aleksandra Bulatovićapodnijeta krivična prijava zbog sumnje da su da su oni uništili životnu sredine i pričinili materijalnu štetu od preko pet miliona eura.

"Sve aktivnosti koje su preduzimane i planirane tokom protekle dvije godne od kad upravljam prostorima pet nacionalnih parkova, preduzete su isključivo u cilju zaštite i očuvanja zaštićenih područja i njihovih najznačajnjih vrijednosti. S tim u vezi ističem da je JPNPCG u ovom periodu ostvarilo izuzetne rezultate kada je u pitanju zaštita, unaprijeđenje uslova rada zaposlenih, ali i uspjeh poslovanja preduzeća", rekla je Đuretić.

Smatra da je u interesu javnosti da zna da je tokom navedenog perioda zabilježen pomak u svim segmentima poslovanja – zaštiiti i očuvanju biodiverziteta, borbi protiv nelegalnih aktivnosti, rad na važnim zakonima i strateškim dokumentima.

"Tokom prošle godine parkove je posjetilo oko 930 hiljada turista i ostvarena je dobit u poslovanju. Takođe, sprovedeno je preko 60 disciplinskih postupaka gdje nijesmo žmurili na nepravilnosti i nerad koji je godinama ignorisan. Krenuli smo i sa uklanjanjem nelegalnih objekata sa prostora parkova, ali smo u ovom periodu obezbijedili kroz različite donacije i projekte sredstva koja će nam omogućiti osavremenjavanje i unaprijeđenje zaštite prirode, ali i ponudu i infrastrukturu u cilju razvoja održivog turizma", kazala je Đuretić.

Sve to, dodaje, rezultat je dobre organizacije, unaprijeđenja sistema kontrole i ulaganja u bolje uslove za rad naših zaposlenih.

"Imajući u vidu sve navedeno, kao i brojne radnje i mjere koje su preduzete u ovom periodu kada je u pitanju problem prenamnožavanja potkornjaka u šumama NP Prokletije ističem pod punom profesionalnom i ličnom odgovornošću da je Javno preduzeće za nacionalne parkove kao upravljač zaštićenim područjima sprovodilo sve zakonom definisane mjere i aktivnosti u skladu sa strateškim dokumentima i smjernicama nadležnih institucija u sistemu zaštite životne sredine i prirode. Ove aktivnosti realizovane su u skladu sa važećim zakonima, dostupnim informacijama i podacima, kao i u skladu sa iskustvima stručnih službi iz konkretnih oblasti zaštite prirode".

Dodala je ta su se time rukovodili u sferi unapređenja opšteg zdravstvenog stanja i zaštite šuma svih pet nacionalnih parkova, posebno od štetnih insekata i potkornjaka u NP Prokletije.

"Prepoznajući rješavanje ovog izazova prioritetnim, smatrala sam veoma važnim integralno upravljanje zaštitom šuma, a posebno uključivanje i saradnju s relevantnim organima, kako bi se sinergijskim djelovanjem nadležnih institucija došlo do adekvatnog rješenja očuvanja šumskih ekosistema u NP Prokletije i adekvatno odgovorilo na problem. S tim u vezi, na inicijativu JPNPCG formirana je međuinstitucionalna i međuresorska komisija koju čine stručnjaci iz oblasti zaštite šuma, čije se mjere u potpunosti poštuju. Zahvaljujući preduzetim svim mjerama, uključujući i postavljanje feromonskih klopki koje ukazuju na smanjen broj uhvaćenih insekata prošle godine u odnosu na 2024, očekuje se da će pojava potkornjaka biti u skorijem roku stavljena pod kontrolu".

Đuretić ističe da su su sve preduzete aktivnosti i mjere u vezi sa zaštitom šuma, a monitoringom je i utvrđeno da je zahvaljujući njima došlo do smanjenja broja potkornjaka u NP Prokletije, radili "isključivo u javnom interesu".

"Zato smatram da su navodi iz prijave, za koju sam saznala iz medija, u potpunosti neosnovani. Podsjećam javnost da je sušenje šuma od potkornjaka nije problem samo u NP Prokletije ili u sjevernom dijelu Crne Gore, već je to problem u svim zemljama Evrope koje imaju četinarske šume i to prvenstveno šume smrče. Shodno pretpostavkama naučnog kruga smatra se da su glavni krivac klimatske promjeme, te se odgovornost za širenje potkornjaka ne može pripisivati JPNPCG", zaključila je Đuretić.