EK: Percepcija nezavisnosti pravosuđa u Crnoj Gori i dalje niska, učestale kritike i napadi na tužilačke organe

Prema izvještaju, ukupno 26 odsto opšte populacije i 52 odsto privrednih društava percipira nivo nezavisnosti sudova i sudija kao "prilično ili veoma dobar" u 2026. godini

Percepcija nezavisnosti pravosuđa u Crnoj Gori i dalje je veoma niska među građanima, a glavni razlog za to je uticaj ili pritisak Vlade i političara.

To je ocijenila Evropska komisija (EK) u danas objavljenom godišnjem Izvještaju o vladavini prava, koji pored zemalja Evropske unije (EU) obuhvata i države u procesu proširenja.

U dijelu izvještaja o Crnoj Gori navodi se da je nivo percepcije nezavisnosti pravosuđa u Crnoj Gori i dalje veoma nizak među opštom javnošću, a sada je prosječan među privrednim društvima.

Prema izvještaju, ukupno 26 odsto opšte populacije i 52 odsto privrednih društava percipira nivo nezavisnosti sudova i sudija kao "prilično ili veoma dobar" u 2026. godini.

Percipirana nezavisnost pravosuđa među opštom javnošću ostala je ista kao 2025. godine (26 odsto), dok se među privrednim društvima značajno povećala u poređenju sa 2025 (35 odsto).

"Glavni razlog koji opšta javnost navodi za percipirani nedostatak nezavisnosti sudova i sudija jeste percepcija miješanja ili pritiska Vlade i političara", navela je EK.

Ističe se da iako Sudski i Tužilački savjet imaju uspostavljen mehanizam za prijavljivanje slučajeva neprimjerenog uticaja, kritike i napadi na tužilačke organe i njihove odluke su se nastavili, što izaziva zabrinutost.

"Javne kritike političkih aktera na račun tekućih krivičnih istraga i odluka pravosudnih i tužilačkih organa postale su učestalije u izvještajnom periodu. Takve prakse izazivaju zabrinutost zbog neprimjerenog uticaja na tužilaštvo", ukazala je EK.

Poručuje da prema evropskim standardima, svi državni organi – izvršne, zakonodavne i sudske vlasti – treba da primjenjuju uzajamno poštovanje kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje ustavnih institucija i zaštitilo povjerenje javnosti u njih.

U izvještaju se podsjeća da su tokom skupštinskih rasprava u oktobru 2025. godine, uključujući i o godišnjem izvještaju Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, više poslanika i rukovodstvo Skupštine otvoreno kritikovali tužilaštvo, uključujući i lične napade na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića.

Kada je riječ o zaštitnim mehanizmima, i Sudski i Tužilački savjet imaju uspostavljen mehanizam za prijavljivanje slučajeva neprimjerenog uticaja.

"Konkretno, Tužilački savjet je formirao posebnu komisiju za razmatranje pritužbi koje podnose rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci putem mehanizma za prijavljivanje, a koje se odnose na percipirano ugrožavanje njihove nezavisnosti. Do sada su državni tužioci podnijeli pet pritužbi. Tužilački savjet je 29. decembra 2025. godine donio mišljenje kojim je utvrdio da su četiri pritužbe osnovane. Sudski savjet nije primio nijedan zahtjev za zaštitu u 2025. godini", piše u izvještaju.

Podsjeća se da je Vlada usvojila ustavne amandmane usmjerene na jačanje nezavisnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta (koje treba Skupština da usvoji u septembru), usvojeno je privremeno povećanje zarada sudija i tužilaca za 2025. i 2026. godinu, dok se priprema poseban zakon o radnim pravima.

"Regulatorni okvir za promociju i sprovođenje etičkih i profesionalnih standarda među sudijama i tužiocima dodatno je unaprijeđen i nastavlja se njegova primjena", piše u izvještaju.

EK navodi da su ostvarena određena poboljšanja u pogledu efikasnosti, dok izazovi sa građanskim i privrednim predmetima ostaju. Prema podacima Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) za 2024. godinu, stopa rješavanja prvostepenih upravnih predmeta povećala se na 109 odsto, ali je naglo pala na 48 odsto u drugostepenim predmetima.

Vrijeme rješavanja predmeta u 2024. godini ostalo je veoma visoko u oba stepena, 879 odnosno 907 dana. Za krivične predmete u 2024. godini u prvom stepenu, stopa rješavanja bila je 110 odsto, a vrijeme rješavanja se blago poboljšalo na 249 dana; u drugom stepenu, stopa rješavanja bila je 103 odsto, a vrijeme rješavanja 86 dana, piše u izvještaju.

Kada je riječ o građanskim i privrednim predmetima u 2024. godini, stopa rješavanja je pala, a vrijeme rješavanja se povećalo. Za 2025. godinu riješeno je ukupno 93.430 predmeta, što predstavlja stopu rješavanja od 102,33 odsto (92,32 odsto u 2024. godini), od čega je 14.036 predmeta bilo starije od tri godine.

EK ističe da je u 2025. godini Ustavni sud nastavio da smanjuje zaostatke i održao je trend efikasnog postupanja po ustavnim žalbama, primivši 1.115, a riješivši 1.462 predmeta.

Do januara 2026. godine broj neriješenih predmeta pred Ustavnim sudom iznosio je 1.656.

Prema izvještaju, percepcija stručnjaka, građana i privrednika jeste da nivo korupcije u javnom sektoru ostaje visok.

Prema indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2025. godinu, Crna Gora ima ocjenu 46/100 i zauzima 65. mjesto u svijetu.

"Ova percepcija je stabilna tokom posljednjih pet godina. Specijalni Eurobarometar o korupciji za 2026. godinu pokazuje da 81odsto ispitanika smatra da je korupcija rasprostranjena u njihovoj zemlji (prosjek EU 71 odsto), a 28 odsto ispitanika se osjeća lično pogođeno korupcijom u svakodnevnom životu (prosjek EU 30 odsto)", navodi EK.

Kada je riječ o privredi, 76 odsto privrednih društava smatra da je korupcija rasprostranjena (prosjek EU 65 odsto), a 68 odsto smatra da je korupcija problem u poslovanju (prosjek EU 37 odsto). Dodaje se da 25 odsto ispitanika smatra da ima dovoljno uspješnih krivičnih gonjenja koja bi odvratila ljude od koruptivnih praksi (prosjek EU 38 odsto), dok 36 odsto privrednih društava vjeruje da su lica i preduzeća uhvaćena u podmićivanju visokog funkcionera na odgovarajući način kažnjena (prosjek EU 31 odsto).

Podsjeća se da je u toku sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2024-2028 i njenog akcionog plana za 2024-2027, uz to što četvrtina ranije planiranih aktivnosti tek treba da bude u potpunosti sprovedena.

"Djelotvornost i koordinacija organa za sprovođenje zakona u oblasti korupcije su poboljšane, a broj pravosnažnih presuda i osuda u predmetima korupcije na visokom nivou je povećan".

Ljudski resursi i kapaciteti u borbi protiv korupcije su, kako se dodaje, povećani, ali su Specijalnom državnom tužilaštvu potrebni dodatni resursi.

"Imenovan je novi direktor Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) sa punim mandatom, čime je obezbijeđeno bolje funkcionisanje Agencije i ojačana njena nezavisnost, dok njene administrativne kapacitete tek treba dodatno unaprijediti".

EK ističe da pravni okvir kojim se uređuje finansiranje političkih partija tek treba da bude usklađen sa preporukama OEBS/ODIHR-a i GRECO-a radi povećanja transparentnosti i kontrole potrošnje političkih partija. U julu 2025. godine Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika.

"Pravni okvir tek treba da bude usklađen, kroz transparentan i inkluzivan konsultativni proces, sa postojećim preporukama OEBS/ODIHR-a i GRECO-a, radi suštinskog povećanja transparentnosti i kontrole potrošnje političkih partija, kao i radi sprječavanja zloupotrebe državnih resursa, uključujući i kroz odvraćajuće kazne. Konkretno, Zakon o izboru odbornika i poslanika tek treba da se uskladi sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, što dodatno otežava ispravnu i efikasnu kontrolu finansiranja izborne kampanje".

U 2025. godini ASK je pratio izborne kampanje u dvije opštine, međutim pravni okvir za nadzor ASK-a tek treba dodatno da se razjasni, ukazuje EK.

"Postupanje drugih nadležnih organa, uključujući i Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, po nalazima Državne revizorske institucije (DRI) i dalje ostaje slabo".

Mjere koje se odnose na rizične oblasti u javnim nabavkama "unaprijeđene su" uvođenjem alata za elektronske nabavke, dok je praćenje mjera za suzbijanje korupcije u oblastima visokog rizika otežano nedostatkom relevantnih podataka.

U izvještaju piše da je transparentnost vlasništva nad medijima za audiovizuelne medijske usluge poboljšana, ali praznine ostaju kod onlajn medija, uz sve veću zabrinutost zbog uticaja medija u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji.

"Liberalna pravila o ulasku stranog vlasništva na tržište dovela su do toga da su tri od četiri nacionalna privatna televizijska kanala većinski u vlasništvu stranog kapitala. Onlajn nadzor i sprovođenje pravila koja se primjenjuju na sadržaj i dalje su izazovni, a zainteresovane strane su ukazale na prisustvo nezakonitog sadržaja poput govora mržnje, kao i diskriminatornih i antipravnih narativa u sadržaju tih kanala".

Dodaje se da novim imenovanjima savjeti Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Radio Televizije Crne Gore vraćeni su u puni sastav, dok se imenovanje generalnog direktora RTCG i dalje suočava sa pravnim osporavanjima.

EK ukazuje da vvlasti nastavljaju napore da primjenjuju politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima, dok se izolovani incidenti napada i dalje dešavaju.

Podsjeća da Crna Gora još nema posebno zakonodavstvo protiv tužbi usmjerenih protiv učešća javnosti (SLAPP – strategijska tužba protiv javnog učešća), što novinare ostavlja izloženim pravnom zastrašivanju i pritisku.

"Iako nedostatak jasne definicije SLAPP-a u pravnom okviru otežava identifikaciju slučajeva, tuženi su nekoliko tužbi u 2025. godini okarakterisali kao SLAPP", piše u izvještaju.