Gardijan: Zašto energetski ugovori na Balkanu vrijedni milijardu dolara idu opskurnoj kompaniji povezanoj s Trampom?

Istraga Gardijana pokazuje kako američko predsjedništvo briše granicu između politike i bogaćenja američke vladajuće porodice i ljudi oko nje

U jednoj sarajevskoj sporednoj ulici išaranoj grafitima, staza vodi pored zaraslog dijela bašte do bijelih vrata. Iza njih se nalazi registrovano sjedište kompanije koja je na pragu dobijanja ugovora vrijednih više od milijardu dolara.

AAFS Infrastructure and Energy blizu je obezbjeđivanja koncesije za izgradnju i upravljanje gasovodom preko Balkana, koji bi omogućio da fosilni gas dopremljen iz SAD zamijeni isporuke iz Rusije, prenosi Gardijan.

„Ovo bi mogao biti najvažniji infrastrukturni projekat ikada u Bosni i Hercegovini“, kaže jedan od najviših zvaničnika te zemlje, koji, kao i drugi, traži anonimnost kako bi razgovarao o osjetljivim pregovorima.

Kompanija nema nikakav dokaz da je ikada pokušala nešto i približno tog obima. Ono što ima jesu lične veze sa Donaldom Trampom.

Jedan od predstavnika AAFS-a je vašingtonski advokat koji je zastupao Trampove u političkim slučajevima. Drugi je brat bivšeg predsjednikovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost. Obojica su bili dio kampanje bliske Trampovom srcu: nastojanja da se poništi njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine.

Istraga Gardijana, zasnovana na razgovorima sa sadašnjim i bivšim bosanskim i američkim zvaničnicima, procurjelim dokumentima i poslovnoj dokumentaciji, ispitala je opskurnu kompaniju koja je gurnuta u globalnu borbu za energetsku prevlast. Ona pruža uvid u to kako se međunarodni odnosi mijenjaju pod predsjedništvom koje briše granicu između državne politike i bogaćenja vladajuće porodice i ljudi oko nje.

„U našem sadašnjem svijetu postoji logika po kojoj su ljudi povezani s administracijom uključeni u velike ekonomske projekte ili investicije“, kaže bivši visoki američki zvaničnik u regionu. „To je neprijatno, ali veliki dio politike moje zemlje ovih dana je neprijatan.“

U bivšoj Jugoslaviji ulozi su veći od toga ko bi mogao da se obogati. Američka intervencija mogla bi da potkopa mirovni sporazum koji je Vašington posredovao 1995. godine kako bi okončao rat u kojem je ubijeno 100.000 ljudi, mnogi od njih bošnjački civili muslimani koje su masakrirale srpske paravojne snage. Generaciju kasnije, etnički lideri u Bosni i dalje manevrišu kako bi stekli prednost.

Američki zvaničnici nijesu ostavili bosanskim liderima nikakvu dilemu oko toga šta Trampova administracija želi: zeleno svjetlo za gasovod AAFS-a.

Kada Guardian pokuca na adresu AAFS-a u Sarajevu, žena s prozora na spratu dovikuje da će se njihov lokalni predstavnik uskoro vratiti. Amer Bekan stiže nekoliko minuta kasnije. Krupan sredovječni muškarac kaže da će se kancelarija AAFS-a preseliti u veliku zgradu sa 100 zaposlenih.

Bekanov onlajn CV opisuje ga kao „investitora i preduzetnika s velikim iskustvom“. Okušao se i u politici. Nakon što je na izborima za načelnika u centru Sarajeva 2016. završio posljednji sa 116 glasova, druga kampanja 2020. dovela je do optužbi da je zloupotrijebio izbore radi lične koristi, što je on negirao.

Bekan je 2021. registrovao bosansku kompaniju pod nazivom AAFS. Tek nakon što je prošle godine uključio američke partnere, kompanija je dospjela u veliku igru. Ni on ni oni ne žele da kažu kako su se upoznali.

Bekanov AAFS sada je u vlasništvu američke kompanije istog imena, registrovane u novembru. Smještena u turističkom dijelu uz rijeku Potomak, adresa koju AAFS navodi za svoju kancelariju u Vašingtonu nalazi se između libanskog restorana i irskog paba. Natpis pokazuje da je riječ o prostorijama advokatske firme Binnall Law Group.

Džesi Binal je istaknuti advokat koji se bori za MAGA ciljeve. Bio je saradnik kampanje iz 2016. koja je dovela Trampa u Bijelu kuću. Godine 2020. bio je jedan od vodećih glasova koji su osporavali pobjedu Džoa Bajdena. Izjavio je: „Donald Tramp je pobijedio… kada se uzmu u obzir prevare i nepravilnosti koje su se dogodile.“ Branio je Trampa i njegovog najstarijeg sina, Donalda Trampa mlađeg, u tužbi koja je nastojala da ih smatra odgovornima kada su izgrednici pokušali da preokrenu rezultat upadom u zgradu Kapitola.

Od Trampovog povratka na vlast prošle godine, Binal je obezbijedio nagodbu od 1,25 miliona dolara od Ministarstva pravde za Majkla Flina, koji je kratko bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost u prvom predsjednikovom mandatu. Iako je priznao da je lagao FBI o tajnim kontaktima s Rusijom, Flin je tvrdio da je bio nepravedno krivično gonjen.

Binal je upoznao i Flinovog brata Džoa, preduzetnika u oblasti zdravstva. Bili su saborci u kampanji za diskreditovanje Bajdenove pobjede. Flin je bio predsjednik jednog od najbolje finansiranih instrumenata tog pokreta, America Projecta. Bio je i savjetnik Trampovih predsjedničkih kampanja 2020. i 2024. godine.

Bijela kuća uputila je pitanja Stejt departmentu, koji je saopštio: „Gasovod Južna interkonekcija, koji je bio prioritet američke vlade tokom posljednje tri administracije, proširiće i diversifikovati energetski sektor Bosne i Hercegovine, dajući BiH veću kontrolu nad snabdijevanjem energijom kroz pristup tržišnom prirodnom gasu i smanjenje zavisnosti od jednog, nepouzdanog izvora.“

Kvalifikacije Flina i Binala za balkanski infrastrukturni poduhvat nijesu odmah očigledne. Ali otkako su se uključili, projekat uživa snažnu podršku Trampove administracije.

Početni razgovori Binala, Flina i Bekana s bosanskim zvaničnicima prošle jeseni odnosili su se na obnovu dva aerodroma vrijednu 300 miliona dolara. Zatim su bosanski zvaničnici predložili da preuzmu mnogo značajniji projekat: gasovod Južna interkonekcija.

SAD već dugo podržavaju plan povezivanja Bosne s gasnim terminalom na hrvatskoj obali, čime bi se smanjio uticaj Vladimira Putina u južnoj Evropi. Za vrijeme Bajdena ideja je bila da projektom upravlja bosanska državna gasna kompanija. Ali suprotstavljeni interesi bosanskih etničkih frakcija dovodili su do stalnih odlaganja.

Dok su neki bosanski zvaničnici bili oprezni prema predaji projekta stranim privatnim interesima, drugi su u uključivanju kompanije povezane s Trampom vidjeli šansu da se izađe iz ćorsokaka.

Vrijeme je isticalo. Bosna je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a Brisel je postavio rok do septembra 2027. godine za prestanak kupovine gasa iz Rusije, odakle dolazi cjelokupno bosansko snabdijevanje.

Neki visoki bosanski zvaničnici procijenili su da bi angažovanje američke kompanije moglo pomoći ne samo energetskoj bezbjednosti već i bezbjednosti u širem smislu, u regionu gdje je rat još uvijek živo sjećanje. Kako Bekan kaže: „Američka vlada štiti svoje investicije.“

Ipak, pojedini analitičari strahuju da Bosna rizikuje da jednog nasilnika zamijeni drugim. Čini se da niko ne želi da rizikuje Trampov gnjev, čak i ako to znači povjeravanje nade u novu ključnu energetsku arteriju kompaniji koja nije pokazala sposobnost da takav projekat realizuje.

Na pitanje ko su akcionari AAFS-a, Bekan odgovara da su među njima Binal i Flin, kao i drugi koje nije želio da imenuje. Navodi da bi finansiranje moglo doći iz „investicionih fondova u Sjedinjenim Državama“, ali kaže da ne može pružiti više informacija.

Binal kaže: „Mi smo pravi tim za ovo. Nijedna druga grupa ne kombinuje prisustvo na terenu u Bosni sa snažnom podrškom u Americi. Uzbuđeni smo što ulazimo u ovaj projekat jer vjerujemo da je Bosna i Hercegovina budućnost.“

Povjerljivi prijedlog AAFS-a u koji je Guardian imao uvid navodi da će gasovod koštati 300 miliona eura, uz dodatnih 900 miliona eura za tri elektrane, pri čemu finansiranje neće dolaziti od bosanske države već kroz kapital i dugove. U dokumentu se ne navodi kakav povrat za sebe očekuju Flin, Binal i drugi uključeni u projekat.

U martu je novim bosanskim zakonodavstvom određeno da AAFS bude izvođač radova na gasovodu. Nije sproveden nikakav konkurentski tender, što je uobičajeni način da se osigura da ugovor dobije kompetentan ponuđač po poštenoj cijeni.

„Uspostavljanje takve prakse u zemlji koja ima jedan od najviših nivoa korupcije u Evropi dovelo bi do katastrofalnih posljedica u realizaciji strateški važnih projekata poput gasovoda Južna interkonekcija.“

Nekoliko dana kasnije, kako je Guardian otkrio, ambasador Evropske unije poslao je bosanskim liderima privatno upozorenje da bi trebalo da konsultuju Brisel o svim promjenama energetske politike kako bi „izbjegli propuštanje prilika za dalju integraciju, kao i finansijskih mogućnosti“.

„Ovo partnerstvo jača energetsku nezavisnost i okončava zavisnost od ruskog gasa“, objavila je američka ambasada u Sarajevu na mreži X u aprilu. „Počela je nova era energetske bezbjednosti na Zapadnom Balkanu.“

Međutim, ta nova era neće početi dok Južna interkonekcija ne bude izgrađena. Da bi se to dogodilo, Trampovoj administraciji biće potrebno prijateljstvo čovjeka koji želi da razbije državu.

Milorad Dodik, lider bosanskih Srba, donedavno je u Vašingtonu bio tretiran kao politički izopštenik.

Administracija Džoa Bajdena optuživala je Dodika da zloupotrebljava javnu funkciju „kako bi gomilao lično bogatstvo kroz korupciju, mito i druge oblike koruptivnog djelovanja“ te je proširila sankcije protiv njega i njegove porodice.

„Njegova podjelaška etnonacionalistička retorika odražava nastojanja da skrene pažnju sa svojih koruptivnih aktivnosti“, navelo je Ministarstvo finansija SAD u saopštenju.

Kada se Tramp vratio na predsjedničku funkciju, Dodik je pokrenuo višemilionsku lobističku kampanju kako bi pridobio podršku njegove administracije i ukinuo sankcije. Lobisti su Dodikove srpske nacionaliste predstavljali kao Trampove saveznike protiv islama. Jedan od njih bio je Majkl Flin, koji je za mjesec rada zaradio 100.000 dolara.

U oktobru je Trampova administracija, bez obrazloženja, ukinula sankcije.

Dana 7. aprila Donald Tramp Mlađi, upravnik porodičnog poslovnog carstva, doputovao je u Banju Luku, najveći grad u srpskom dijelu Bosne i Hercegovine, na događaj organizovan njemu u čast.

Dodikov sin Igor srdačno je dočekao Trampa Mlađeg.

„Zavisimo od vas i oslanjamo se na vas. Zauzvrat, vi, Amerika i republikanska administracija koju predvodi vaš otac imaćete pouzdanog, iskrenog i hrišćanskog saveznika u ovom dijelu svijeta.“

Majkl Marfi, bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini, kaže da Dodik pokušava da stekne naklonost Trampovih krugova dok nastoji da poništi Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine proglašavanjem nezavisnosti Republike Srpske.

„On želi da prihvate njegov širi politički program. Da bi to postigao, ne može da pravi probleme oko gasovoda“, kaže Marfi.

Ljudi koji ga prihvataju, dodaje, „igraju se vatrom“.

Prema sistemu podjele vlasti u Bosni i Hercegovini, Srbi bi mogli da blokiraju gasovod vetom. Dodik, koji i dalje ostaje njihov lider iako više ne obavlja zvaničnu funkciju, ima mnogo razloga da to učini.

Poput nedavno poraženog Viktora Orbana u Mađarskoj, Dodik je saveznik Vladimira Putina. Ne samo da postojeći gasovod u Bosnu dovodi ruski gas, čime jača Putinov uticaj na Balkanu, već prolazi i kroz teritoriju pod kontrolom Srba, dajući im značajan uticaj nad energetskim snabdijevanjem.

Međutim, jedan visoki političar bosanskih Srba kaže:

„Lično sam to vidio: Amerikancima je ovdje prioritet broj jedan gasovod. Veoma, veoma su zainteresovani za to. Dodiku je, kao i svima ostalima, rečeno: ne igrajte se s projektom.“

Donald Tramp Mlađi tokom svog događaja nije pominjao ni gasovod ni AAFS.

„Možete riješiti toliko problema, i poslovno i, iskreno, geopolitički, kroz ovo jedno pitanje. Mislim da je to ogromna prilika.“

Dana 21. aprila, ubrzo nakon posjete Trampa Mlađeg, Dodik je nagovijestio da neće opstruirati plan Binala i Flina.

Time je preuzimanje kontrole nad ključnim evropskim energetskim projektom od strane ljudi povezanih s Trampom gotovo završeno.