Gogić: Produženje pritvora na pet godina bilo bi pravno neprihvatljivo i nehumano

Predložene izmjene Zakonika o krivičnom postupku omogućile bi da pritvor za određena krivična djela traje do pet godina, a protiv odluke o produženju žalba ne bi bila dozvoljena

Nekadašnji sudija i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore ocjenjuje da bi predložene izmjene Zakonika o krivičnom postupku, kojima bi pritvor za određena krivična djela mogao biti produžen za još dvije godine, ugrozile pravo na odbranu i suđenje u razumnom roku

Predlogom izmjena Zakonika o krivičnom postupku, kojima bi za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina i krivična djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora pritvor, na obrazloženi predlog državnog tužioca, mogao biti produžen za još dvije godine, uvodi se rješenje koje je pravno neprihvatljivo i neshvatljivo, ocijenio je Milorad Gogić, nekadašnji sudija i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, a sada saradnik u kabinetu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića.

Za Gogića je posebno problematično to što je predloženim izmjenama predviđeno da protiv odluke kojom se pritvor produžava žalba ne bi bila dozvoljena.

"Predloženom zabranom izjavljivanja žalbe na odluku kojom sud odlučuje o nečijoj slobodi najgrublje se krši i samo pravo na odbranu, koje je mnogo šira kategorija od prava na pravni lijek i krivični postupak se svodi na srednjovjekovno-inkvizicijski, u kom okrivljeni ostaje ne samo bez slobode, već čini se pada u zaborav sistema u kom, tako, nema ni dušu ni prava, kao što ima svaki čovjek koji je, iako pritvoren, i dalje čovjek. S pravom da, ukoliko se i nađe u pritvoru, vjeruje da će se isti jednom i završiti", navodi on u saopštenju koje je medijima dostavljeno iz kabineta predsjednika Skupštine.

Gogić ukazuje da je posebno sporno produženje pritvora nakon podizanja optužnice, mimo rokova propisanih članom 179 stav 1 Zakonika o krivičnom postupku. Predlogom bi pritvor za određena krivična djela mogao trajati najduže pet godina, umjesto sadašnje tri godine.

"Ovakvom predlogu moglo bi se prigovoriti u dijelu ustavnosti, zakonitosti, ali prije svega i najvažnije, u dijelu humanosti“, kazao je Gogić.

Bivši ustavni sudija smatra da se kompleksnost pojedinih sudskih postupaka, posebno u predmetima organizovanog kriminala, ne može koristiti kao razlog za produžavanje pritvora na štetu okrivljenog.

"Ukoliko postupajući sud nije donio prvostepenu odluku u roku od tri godine od podizanja optužnice, kako to predviđa Zakonik o krivičnom postupku, ta krivica je na sudu i ne smije se pripisivati okrivljenom. A predloženim rješenjem da se pritvor i nakon ovoga može produžiti za još dvije godine, liči na krivicu ili još tačnije, na kaznu za nešto za šta možda on i nije kriv, od čega ga jasno i štiti prezumpcija nevinosti", naveo je Gogić.

Gogić je podsjetio da je Ustavni sud Crne Gore prije desetak godina kao neustavan ukinuo dio odredbe člana 175 stav 1 tačka 4 Zakonika o krivičnom postupku, koja je omogućavala određivanje i produžavanje pritvora zbog remećenja javnog reda i mira u određenim slučajevima.

"S obzirom na proizvoljnost koju je ovakvo zakonsko rješenje nosilo sa sobom, Ustavni sud je tada problematizovao remećenje javnog reda i mira kao uslova koji bi, kao procesni kriterijom za određivanje pritvora, onda ispunjavalo svako učinjeno krivično djelo, što bi dovelo do svođenja pritvora na neizostavni dio krivičnog postupka, suprotno od onoga što on jeste i mora da bude- mjera kojom se obezbjedjuje nesmetano vođenje kirivičnog postupka i prisustvo okrivljenog u samom krivičnom postupku, ali isključivo onda kada se, kako to jasno i zakon navodi, ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, kazao je on.

Podsjetio je i na član 30 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo može biti zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka.

Prema njegovoj ocjeni, produženje pritvora nakon podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude na pet godina, umjesto sadašnje tri, direktno bi bilo problematično i sa stanovišta člana 32 Ustava, koji garantuje pravo na suđenje u razumnom roku.

Isto pravo, podsjeća Gogić, garantovano je i Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.

Gogić ističe da suđenje u razumnom roku nije unaprijed mjerljiva kategorija i da se prilikom procjene njegove ustavnopravne i konvencijske prihvatljivosti mora sagledati cjelokupan sudski proces.

Zato, po njemu, samo određenje da pritvor može tajati i do pet godina nosi sa sobom opasnost od stvaranja takozvanih lijenih sudova, u kojima okrivljeni više ne bi bilo okrivljeni već žrtva sudske dinamike vođenja krivičnog postupka.

"Kao pravo koje je u suštini sastavni dio pravde, suđenje u razumnom roku, osim Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, prepoznato je u najvažnijim međunarodnim dokumentima koja se bave zaštitom ljudskih prava: Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, ali i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima", ukazao je Gogić.

Prema njegovim riječima, Evropska konvencija ovo pravo postavlja kao neodvojivi dio pravičnog postupka, pri čemu okrivljeni dužinom trajanja postupka ne smije dobiti status žrtve.

"I dok nadležni predlažu izmjene Zakonika o krivičnom postupku kojima ne pomažu ni sudu, ni postupku, a najmanje pomažu okrivljenom, kao odbrana čovjeka za koju se kao odgovorni građani i pravnici moramo izboriti ostaje ona zadnje pomenuta teza u ovom pravnom tumačenju – humanost", kazao je Gogić.

U završnom dijelu svog saopštenja on se osvrnuo i na svoje iskustvo iz perioda kada je bio istražni sudija, navodeći da je sate i dane provodio u sudnicama tadašnjeg Opštinskog suda Titograd, Osnovnog suda u Podgorici i Višeg suda u Podgorici, odlučujući o ispunjenosti uslova za određivanje pritvora.

"Ostaje samo čovjek – taj teški ljudski trenutak u kom okrivljeni shvati da više nije slobodan, dok potpisuje dostavnicu kojom potvrđuje da je primio rješenje o određivanju pritvora, tvrdim, u sebi okaje sva krivična djela ovog svijeta koja, makar još uvijek ne dokazano, u tom trenutku nije ni počinio", dodao je bivši predsjednik Ustavnog suda.

Ocijenio je da bi predloženim zakonskim rješenjem okrivljeni ostao "usamljen", svjestan da je njegova borba unaprijed obesmišljena.

"U pritvorenoj slobodi koja, ako se i završi nakon pet godina, više nikada neće biti sloboda, i bez izrečene kazne unaprijed presuđuje hladno lice Latifage – Karađoza riječima: 'Pod mojom lipom zaista nema hlada'", zaključio je Gogić.