Grad koji je dobio šumu umjesto još jednog tržnog centra: Poljski model koji bi mogao da promijeni Evropu

Poruka projekta već je snažna: kvalitet grada ne mjeri se samo onim što je izgrađeno, nego i onim što je sačuvano

U vrijeme kada se evropski gradovi bore sa toplotnim talasima, zagađenjem i manjkom prostora za odmor, Poljska je oko Vroclava pokrenula drugačiju vrstu urbanog projekta, prenosi Time Out. Više od 11.600 hektara postojećih šuma dobilo je nova pravila upravljanja, sa većim naglaskom na potrebe stanovnika, rekreaciju i zaštitu prirode, objavile su vlasti. To nije novi park u centru, već zeleni pojas koji grad povezuje sa velikim šumskim područjem na njegovom pragu.

Program je nastao kroz pilot-proces započet 2024. godine, u kojem su učestvovali predstavnici države, lokalnih vlasti, nauke, organizacija građana, šumarske uprave i drvne industrije. Prostor obuhvata djelove četiri šumske uprave i devet opština. Upravo je taj dogovor važan: društvena šuma nije samo lijepa etiketa, već pokušaj da se rekreacija, zaštita biodiverziteta i privredna funkcija šume usklade jasnijim pravilima.

Šume su podijeljene prema načinu upravljanja. U nekim zonama prednost imaju prirodni procesi, u drugima gazdovanje blisko prirodi, dok su djelovi sa naglašenom društvenom funkcijom namijenjeni pješačenju, vožnji bicikla, edukaciji i svakodnevnom boravku stanovnika. Sječa je u takvim zonama ograničena, a planovi bi trebalo da se prilagođavaju tome kako ljudi stvarno koriste prostor.

Za gradove je korist šira od vikend-izleta. Šumsko zemljište pomaže zadržavanju vode, ublažava lokalnu temperaturu, štiti staništa i daje stanovnicima dostupno mjesto za kretanje bez članarine i posebne opreme. Model je posebno zanimljiv u avgustu, kada vrućina pokazuje koliko hlad, zemlja i krošnje vrijede više od još jedne popločane površine.

Slični procesi planirani su oko više velikih poljskih aglomeracija, među kojima su Varšava, Krakov, Lođ i Poznanj. Hoće li Vroclav postati evropski uzor zavisiće od primjene: održavanja staza, zaštite prirode, javnog prevoza do šuma i spremnosti da se ograničenja zaista poštuju. Ali poruka projekta već je snažna: kvalitet grada ne mjeri se samo onim što je izgrađeno, nego i onim što je sačuvano.