HRA traži nezavisnu sudsku kontrolu nad ovlašćenjima ANB, predloženi amandmani

"HRA predlaže da se ukine ovlašćenje direktora ANB da samostalno odobrava primjenu mjera praćenja i osmatranja, koje omogućavaju detaljno mapiranje kretanja, kontakata i ponašanja pojedinaca. Umjesto toga, direktor bi morao da podnosi obrazloženi predlog predsjedniku Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudiji koji ga zamjenjuje, koji jedini može da odobri primjenu ovih mjera"

Akcija za ljudska prava (HRA) predložila je Skupštini Crne Gore, Vladi i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori izmjenu i dopunu šest članova Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), kojima bi se uvela nezavisna, prvenstveno sudska, kontrola nad ovlašćenjima Agencije koja najdublje zadiru u pravo na privatnost građana i građanki.

Iz HRA su saopštili da ostaju pri stavu da je temeljna, sveobuhvatna reforma Zakona o ANB, odnosno same Agencije, neophodna, i da je predstojeće ad hoc izmjene i dopune ne mogu zamijeniti.

Dodaju da model rada i nadzora nad ANB mora biti iznova postavljen tako da obezbijedi stvarnu demokratsku, parlamentarnu i sudsku kontrolu, jasna ovlašćenja, odgovornost i zaštitu ljudskih prava.

"Ipak, imajući u vidu sadašnju situaciju, smatramo da je najurgentnije obezbijediti makar minimalan stepen nezavisne kontrole nad ovlašćenjima Agencije koja najdublje zadiru u pravo na privatnost svih onih koji se nađu u domašaju djelatnosti ANB-a. Upravo zbog tih odredbi smo prethodno podnijeli i predlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu Crne Gore. Podsjećamo da su se vlast i opozicija Sporazumom o prevazilaženju parlamentarne krize, 7. jula, obavezale da do 31. jula usvoje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u, te da se, prema tom dokumentu, izmjene Zakona o ANB-u odnose upravo na jačanje mehanizama sudske kontrole nad radom Agencije", saopšteno je iz HRA.

Dodaju da njihovi amandmani predstavljaju konkretizaciju te obaveze.

"Predloženim izmjenama šest članova HRA traži da se pristup svim evidencijama, registrima i zbirkama podataka kojima raspolažu državni organi, organi lokalne samouprave, pravna lica i drugi subjekti, uključujući i elektronske baze, Agenciji omogući isključivo na osnovu prethodne, obrazložene odluke nadležnog suda, donesene na pisani zahtjev direktora ANB. Dalje, HRA predlaže da se ukine ovlašćenje direktora ANB da samostalno odobrava primjenu mjera praćenja i osmatranja, koje omogućavaju detaljno mapiranje kretanja, kontakata i ponašanja pojedinaca. Umjesto toga, direktor bi morao da podnosi obrazloženi predlog predsjedniku Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudiji koji ga zamjenjuje, koji jedini može da odobri primjenu ovih mjera. U izuzetnim, zaista hitnim slučajevima, kada postoji opasnost od odlaganja, sudija bi mogao usmeno da odobri mjeru, ali uz obavezu da u najkraćem roku donese pisanu odluku, a u slučaju da se odluka ne donese ili mjera ne bude potvrđena, Agencija bi morala odmah da prekine njenu primjenu i uništi sve prikupljene podatke".

U saopštenju HRA se navodi da se amandmanima takođe predlaže da se sva najinvazivnija ovlašćenja ANB – nadzor elektronskih komunikacija i poštanskih pošiljaka, pristup informaciono‑komunikacionim sistemima, tajni nadzor vozila, predmeta, objekata i zatvorenih prostora – stave pod jedinstven sudski režim, bez izuzetaka po pojedinim podtačkama.

"Kao posebno problematično ukazuje se na sadašnje rješenje koje omogućava direktoru Agencije da u tzv. hitnim situacijama sam odobri primjenu mjera tajnog nadzora prije sudske odluke, bez jasnog zakonskog određivanja šta hitnost znači i u kojim granicama se to ovlašćenje može koristiti. HRA predlaže da se ovaj model napusti i zamijeni rješenjem po kojem i u hitnim slučajevima odluku o otpočinjanju mjere donosi sud, usmenom naredbom koja mora biti brzo potvrđena pisanom odlukom, uz obavezu obustave mjere i uništavanja podataka ako do potvrde ne dođe. Posebno se traži brisanje člana koji sada omogućava ANB-u da na osnovu samog odobrenja direktora, bez ikakve sudske kontrole, prikuplja podatke o lokaciji građana putem elektronskih komunikacija. HRA podsjeća da je Ustavni sud Crne Gore već utvrdio da su i saobraćajni i lokacijski podaci sastavni dio prava na tajnost komunikacija i da se u njih može zadirati samo na osnovu sudske odluke. Zbog toga se predlaže da se ova odredba u potpunosti briše, a da se prikupljanje podataka o lokaciji stavi pod isti sudski režim koji važi i za ostale mjere nadzora elektronskih komunikacija. Sve ove izmjene usmjerene su na to da se ograniči proizvoljnost izvršne vlasti i obezbijedi nezavisna, prvenstveno sudska kontrola nad najinvazivnijim ovlašćenjima ANB-a, u skladu sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i praksom Evropskog suda za ljudska prava, kao i preporukama tijela Ujedinjenih nacija, te specijalne izvještiteljke UN za pravo na privatnost", saopšteno je iz HRA.