IA: Izostala suštinska javna rasprava o amandmanima na Ustav

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) Stevo Muk kazao je da predloženi amandmani na Ustav ne nude objašnjenje ni opravdanje da Tužilačkim savjetom (TS) predsjedava vrhovni državni tužilac, dok Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija, u aktuelnom sazivu profesor i advokat

U Ministarstvu pravde, Vladi i Skupštini od februara do avgusta je izostala suštinska javna rasprava o amandmanima na Ustav Crne Gore, koju događaj zakazan za ponedjeljak u crnogorskom parlamentu ne može nadomjestiti, ocijenili su iz Instituta Alternativa (IA).

Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk kazao je da predloženi amandmani na Ustav ne nude objašnjenje ni opravdanje da Tužilačkim savjetom (TS) predsjedava vrhovni državni tužilac, dok Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija, u aktuelnom sazivu profesor i advokat.

On je rekao da se ne obezbjeđuje ustavna nadležnost nadzora TS-a nad državnim tužilaštvom.

Muk je naveo da je Venecijanska komisija (VK), u vrijeme pisanja Ustava Crne Gore, preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude “nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti.”

“Predloženim izmjenama Ustava, sastav TS-a propisan Zakonom iz 2024. godine se prepisuje u Ustav, čime se i konačno odustaje od sastava koji je bio propisan izmjenama iz 2021. – izmjenama koje su omogućile početak reforme u državnom tužilaštvu”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Ustavom Crne Gore predviđeno da vrhovni državni tužilac (VDT) predsjedava TS-om, osim u disciplinskom postupku.

Muk je podsjetio da je to rješenje uvedeno u Ustav amandmanima iz 2013. godine.

“Navedeno rješenje, VDT koji je istovremeno i predsjednik TS-a, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći i kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane TS-a”, kaže se u saopštenju.

Muk je rekao da nije moguće da VDT istovremeno bude odgovoran “za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva”, a s druge strane da kao predsjednik TS-a traži od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca, kojima je hijerarhijski nadređen i za čiju zakonitost rada odgovara, odgovore na pitanja, dostavljanje informacija i izvještaja TS-u.

On je kazao da je suštinska nespojivost funkcije VDT-a i predsjednika TS-a potvrđena kada su ključne pozitivne kontrolne prakse ukinute ili obesmišljene, nakon imenovanja VDT-a u januaru 2024.godine.

“Podsjećamo da VK, u mišljenju iz 2007.godine, u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet, navodi da bi “bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od „autokratskog upravljanja“ pravosuđem”, kaže se u saopštenju.

Muk je rekao da, iako je ta preporuka usvojena za Sudski savjet, nije za TS.

On je naveo da se u mišljenju VK takođe ističe da “postoji rizik da bi, kao članovi tužilačkog vijeća, tužioci glasali u bloku, slijedeći uputstva (formalna ili neformalna) svojih nadređenih, kao i da TS koji nema jaku i istinski nezavisnu komponentu neće biti efektivna kontrola ovlašćenja viših tužilaca, a posebno glavnog tužioca.”

Muk je kazao da je ta zabrinutost, nažalost, dobila potvrdu u praksi, jedinstvom i hijerarhijskom disciplinom tužilaca članova TS-a, što vodi korporativizmu unutar tužilačke organizacije.

Kako je naveo, korporativizam u državnom tužilaštvu predstavlja obrazac u kome državni tužioci razvijaju zatvoren sistem odlučivanja, snažnu unutrašnju solidarnost i ograničenu spoljašnju kontrolu.

“Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi naglašavaju da ona mora biti uravnotežena jasnim mehanizmima odgovornosti, transparentnosti i nadzora”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da u suprotnom postoji rizik da se samostalnost državnog tužilaštva i profesionalna nezavisnost tužilaca pretvori u profesionalnu izolaciju i međusobnu zaštitu od odgovornosti.

U tom smislu, kako je kazao Muk, neophodno je razmotriti da se umjesto ustavnog propisivanja strukture TS-a iz aktuelnog Zakona o državnom tužilaštvu ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova TS-a iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija.

“Mi razumijemo, čitajući preporuke VK, da sastav TS-a nije bio sporan prije izmjena iz 2024. godine, već je bilo sporno što je Skupština mogla da izabere člana TS-a prostom većinom glasova poslanika”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je IA još u februaru uputio Ministarstvu pravde inicijativu za izmjene Ustava Crne Gore u dijelu koji se odnosi na položaj i nadležnosti TS-a, sa ciljem jačanja njegove nezavisnosti, odgovornosti i ravnoteže unutar prsavnog sistema.

IA, kako je kazao Muk, smatra da je neophodno da se kroz ustavne izmjene ojača netužilački dio članstva TS-a, propiše apsolutna većina poslanika za izbor članova uglednih pravnika, spriječi koncentracija upravljačke i nadzorne moći u jednoj osobi i jasno normira nadležnost TS-a da obezbjeđuje zakonitost tužilačke funkcije.

Takve izmjene, prema riječima Muka, obezbijedile bi jačanje njegove institucionalne odgovornosti i povjerenja javnosti u njegov rad.

“IA predlaže brisanje ustavne odredbe po kojoj VDT po službenoj dužnosti predsjedava TS, kao i preispitivanje njegovog članstva u tom tijelu, zbog očiglednog sukoba interesa i koncentracije moći, kao i uvođenje obaveze da se članovi TS-a biraju većinom glasova svih poslanika, umjesto prostom većinom, kako bi se obezbijedio širi politički konsenzus”, kaže se u saopštenju.

Iz IA, kako je rekao Muk, predlažu i da se Ustav dopuni odredbom da TS „obezbjeđuje da se tužilačka funkcija vrši u skladu sa Ustavom i zakonom“, kao i da se uspostavi ravnoteža moći unutar Savjeta, kroz jačanje prava netužilačkih članova u pogledu pristupa informacijama, nadzora nad radom tužilaštva i pokretanja inicijativa za utvrđivanje odgovornosti.

“Da je aktuelna vlast željela javnu raspravu o izmjenama Ustava Crne Gore, Ministarstvo pravde bi je organizovalo u vrijeme pripreme predloga izmjena, Vlada bi organizovala raspravu prilikom usvajanja predloga izmjene Ustava, ili bi Skupština organizovala javnu raspravu od februara do jula, dok je Vladin predlog čekao razmatranje u Ustavnom odboru”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Ustavni odbor, prilikom utvrđivanja predloga amandmana na Ustav, mogao da usvoji odgovarajući program javne rasprave i preuzme organizaciju više stručnih i javnih rasprava.

“Poziv za događaj u okviru javne rasprave koji će biti organizovan u ponedjeljak neće moći da zamijeni izostanak suštinske rasprave u vrijeme kada je ona zaista trebalo da se desi”, kaže se u saopštenju.