Iranci ponovo na mreži, slobodan internet još daleko

Vlasti poslije 88 dana počele da obnavljaju pristup internetu, ali veza je nestabilna i mnogi strahuju da bi ponovo mogli biti odsječeni od svijeta

Osamdeset osam dana nisu mogli da se dopisuju s porodicom i prijateljima, da čitaju nezavisne vijesti, koriste sajtove potrebne za posao ili gledaju omiljene serije. Sada, poslije onoga što aktivisti opisuju kao najdužu nacionalnu internet blokadu u istoriji, Iranci se postepeno vraćaju na mrežu – ali ne svi, i ne bez straha da bi pristup ponovo mogao biti uskraćen.

“Imam pomiješana osjećanja. Srećan sam, ali se istovremeno osjećam pomalo glupo što sam srećan zbog nečeg tako običnog”, rekao je Hamid, 29-godišnji tehnološki radnik iz Teherana, u glasovnoj poruci za “Njujork tajms”, nekoliko minuta nakon što je otkrio da ponovo može da se poveže. On je zamolio da mu se ne navodi prezime, strahujući od odmazde zbog razgovora sa stranim medijem.

Hamid je rekao da je, kao neko ko je internet koristio i za privatnu komunikaciju i za posao, osjećao da su mu “čitav život i posao bili zaustavljeni”.

Iranske vlasti su prekid interneta opravdale razlozima nacionalne bezbjednosti, nakon što su SAD i Izrael 28. februara započeli rat s Iranom. Oko 90 miliona stanovnika je gurnuto u gotovo potpunu komunikacionu i informacionu blokadu.

Za mnoge Irance to nije bila samo ekonomska katastrofa, čije su posljedice po preduzeća procjenjivane na čak 80 miliona dolara dnevno, već i psihološka tortura.

Posebno su pogođeni mali preduzetnici koji su poslovali preko Instagrama i Telegrama, često zato što nisu mogli da priušte zakup fizičke radnje. Kejumars, iranski programer, izjavio je za Rojters da su mnogi od njih tokom blokade “izgubili sve” i da sada moraju da počnu iznova, “daleko ispod nule – sa velikim dugovima, gubicima i izgubljenim mušterijama”.

Većina građana je mogla da se poveže samo s onim što je bilo dostupno na izolovanom “domaćem internetu” – ograničenom broju aplikacija i veb-sajtova podložnih cenzuri autoritarnih klerikalnih vlasti. Dostupne su im bile samo vijesti na veb-sajtovima koje je odobrila država. Jedine onlajn platforme preko kojih su mogli da komuniciraju s bližnjima širom zemlje bile su pod državnim nadzorom.

“Najgore je bilo čitati sve te vijesti kojima ne vjerujete, s kontrolisanim narativom, i biti u potpunom informacionom mraku”, rekla je Marjam, 39-godišnjakinja koja radi u reklamnoj agenciji u Teheranu.

Ona je ispričala da je mjesecima imala osjećaj da zapravo ne zna šta se dešava u svijetu pa čak ni šta se događa s njenim prijateljima i porodicom izvan grada.

“Osjećam se kao da sam upravo izašla iz zatvora i još sam u šoku. Nemam šta da kažem, samo slušam zvuke spolja”, rekla je za “Tajms”.

List navodi da nisu svi Iranci bili odsječeni od svijeta te da su mnogi zvaničnici i pripadnici odabranih elita mjesecima imali otvorenu vezu preko onoga što kritičari nazivaju “bijelom listom”. Aktivisti koji se bore za slobodu interneta u Iranu tim izrazom opisuju napore države da zapravo uspostavi različite nivoe povezanosti, u zavisnosti od političke lojalnosti ljudi, njihove platežne moći i potrebe akademika i novinara da sprovode istraživanja.

Radost nekih Iranaca zbog ponovnog povezivanja s internetom kvarila je strepnja da veza možda neće potrajati, dijelom i zbog toga što se čini da među državnim zvaničnicima nema saglasnosti o tome da li proces treba nastaviti.

Prekid interneta je izazvao oštre reakcije akademika, novinara i poslovnih ljudi. Kao odgovor na to, predsjednik Masud Pezeškijan, koji je u kampanji 2024. obećavao ublažavanje internet ograničenja, prošlog mjeseca je formirao radnu grupu koja treba da utvrdi novu internet politiku Irana. Ta grupa je u utorak odlučila da počne obnovu pristupa.

Međutim, ubrzo potom sud je naložio da se taj proces zaustavi dok razmatra žalbe zbog obnove pristupa, objavio je Mizan, zvanični medij iranskog pravosuđa. Ipak, činilo se da predsjednikova radna grupa nastavlja s tim procesom.

Iranski ministar komunikacija i informacionih tehnologija Satar Hašemi je podržao obnovu pristupa na društvenim mrežama, poručivši juče da “narod Irana zaslužuje slobodnu komunikaciju, svijetlu budućnost i dinamičnu ekonomiju”.

Alp Toker, direktor organizacije NetBlocks, koja prati rad interneta širom svijeta, rekao je Rojtersu da bi proces obnove po provincijama mogao trajati satima, danima, pa čak i sedmicama. Dodao je da je veza i dalje nestabilna, a pristup internetu snažno ograničen, pri čemu platforme poput Vocapa ostaju nedostupne bez VPN-a.

Stručnjaci za internet kažu da je prerano procijeniti koji će dio iranskog rukovodstva prevagnuti.

“Različita pravosudna tijela donose kontradiktorne odluke i nije baš jasno ko donosi konačnu odluku”, rekao je Ferejdun Bašar, direktor ASL19, tehnološke organizacije sa sjedištem u Torontu koja se bavi podrškom slobodi interneta u Iranu.

Ovo je bio treći takav prekid za godinu dana. Prvi je trajao sedmicama nakon što je Izrael, kojem su se nakratko pridružile američke snage, prošlog juna započeo 12-dnevni rat protiv Irana. Drugi je uveden u januaru, u vrijeme izbijanja protesta protiv vlasti širom zemlje, koji su ugušeni u krvavom obračunu.

Prema riječima Amira Rašidija, stručnjaka za sajber bezbjednost u organizaciji za digitalna prava Miaan, trenutna obnova pristupa vratila je oko 41 odsto iranskog internet saobraćaja.

Bašar je rekao da povezanost nije dostigla čak ni nivo koji je država dopuštala između januarskog obračuna i početka rata u februaru.

Veliki djelovi stanovništva, naročito siromašniji i oni koji se slabije snalaze s tehnologijom, vjerovatno nisu osjetili nikakvu korist, rekao je Bašar: “Rekao bih da većina stanovništva ne može da se poveže na internet.”

Ipak, mnogi Iranci koji su uspjeli da se povežu sada nadoknađuju propuštene poruke i mejlove. Neki su se nadali da će veza uskoro biti dovoljno dobra da mogu da gledaju brojne filmove i televizijske serije koje su im mjesecima bile nedostupne.

Drugi su govorili da samo žele priliku da se besplatno druže s prijateljima onlajn, u vrijeme kada su teške posljedice rata po već uzdrmanu ekonomiju mnogima onemogućile izlaske.

Marjam, zaposlena u reklamnoj agenciji, rekla je da je duboko ogorčena zbog toga što ju je državna blokada svela na tako skromne želje.

“Upravo taj osjećaj poniženja najviše pogađa ljude. Osjećaju se kao taoci u ovoj zemlji. Tužno je to što smo počeli da se navikavamo na to.”