Izložba kao biografija likovne umjetnosti Crne Gore

Postavka "20 za 20" otvorena u Galeriji CANU, povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i 55 godina od osnivanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti

Izložba crnogorskih likovnih umjetnika, odabranih 20 koji su "stubovi na kojima počiva umjetnost savremene Crne Gore", simbolično nazvana "20 za 20", jer se organizuje povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i 55 godina od osnivanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), otvorena je u četvrtak veče u Galeriji CANU.

Postavka prikazuje pažljivo odabranu selekciju djela 20 istaknutih autora: Anke Burić, Đeljoša Đokaja, Miodraga Dada Đurića, Branka Filipovića Fila, Dragana Karadžića, Smaila Smaja Karaila, Petra Lubarde, Mila Milunovića, Pavla Pejovića, Pera Počeka, Dimitrija Popovića, Aleksandra Aca Prijića, Vuka Radovića, Vojislava Voja Stanića, Rista Stijovića, Luke Tomanovića, Jarmile Vešović, Dušana Vukotića Vuda, Mihaila Vukotića i Miloša Vuškovića.

"Ovi umjetnici su duhovna reprezentacija likovne umjetnosti prostora Crne Gore. Njihovih 20 imena su 20 stubova na kojima počiva umjetnost savremene Crne Gore, pa i regiona. Kad god se zapitamo ko smo i kakvi smo, dovoljno je da pogledamo njihove radove. U njima ćemo naći našu hrabrost, našu patnju, mediteransku radnost i našu vječnu potrebu da dosegnemo budućnost", poručio je akademik Ljubiša Stanković, predsednik CANU koji je i otvorio izložbu.

On je podsjetio na povod i okvir izložbe – obnova nezavisnosti Crne Gore, ističući da je CANU čitavu 2026. godinu proglasio jubilarnom, te da sve svoje događaje i aktivnosti posveti jubilejima – 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i 55 godina od osnivanja Crnogorske akademije nauke i umjetnosti.

"Izložba koju otvaramo večeras je simbolično nazvana '20 za 20', gdje će se sa po dva rada predstaviti 20 najistaknutih likovnih umjetnika koje je iznjedrila Crna Gora, a po izboru rukovodioca galerije, akademika Pavla Pejovića. Upravo su ovi umjetnici čija djela večeras krase zidove naše galerije bili oni koji su ime i ljepote Crne Gore veličali svojim dijelima i onda kada na mapama ona nije bila vidljiva. Oni su svojim radom u tišini svojih ateljea gradili našu unutrašnju slobodu, dokazujući da je crnogorski krš plodnije tlo za genijalnost u likovnoj umjetnosti nego što iko može zamisliti. Ova izložba nije samo postavka slika i skultura, već ona predstavlja biografiju likovne umjetnosti Crne Gore, koju čitamo večeras skroz 40 dijela od 20 izuzetnih autorki i autora", poručio je predsjednik CANU.

Selektor izložbe, akademik Pavle Pejović naveo je da se na ovoj izložbi susrećemo sa prisutnošću potrebe da se nadogradi i prepozna prirodni odnos svakog od zastupljenih umjetnika prema svjesnom ili intuitivnom naboju koji usmjerava na spoznaju da će umjetnošću dosegnuti zadovoljstvo stvaranja ličnih sloboda kroz stvaralačke poruke.

"Ova ostvarenja su rezultati boje i volumenažnih oblika iščupanih iz onog prepoznatljivog bogatstva koje nudi ovaj naš mediteranski prostor surovih ljepota i pitomina, epike i lirike, kosmike kamenih i morskih pučina, tragike umiranja i radosti rađanja", rekao je on.

Podsjetio je na tok prošlosti koji je vodio ka riznici velikih djela.

"Od golog preživljavanja do visokih kulturoloških uzleta, korijene likovnosti nalazimo u praistorijskim crtežima u Lipcima u Boki, izvrednim nalazima iz praistorijskih tumula, iznijansiranim porukama sa stećaka, titarskog portreta dukljanskog kralja Milutina u Manastiru u Stonu, vanvremenskoj fresci "Gavran hrani svetog Iliju" u Manastiru u Morači, ukrasima i knjigama štampanim u štampariji Crnojevića sa kraja 15. vijeka, kao i na reprezentativnim ikonostasima i freskama u manastirima širom Crne Gore", naveo je Pejović.

On je istakao da u 20. vijeku dolazi do značajnog iskoraka koje se odnosi na stvaralaštvo koje se može smjestiti u kontekst crnogorske moderne umjetnosti.

"Treba imati na umu da se to dešava u vrijeme izuzetno dinamičnih promjena na evropskoj likovnoj sceni, kada je likovna umjetnost u Crnoj Gori bila na margini dešavanja, zapostavljena i od strane većih kulturnih centara nekadašnje jugoslovenske zajednice. Umjetnici rođeni u Crnoj Gori i školovani van nje, postizali su izuzetne domete koji su ih svrstavali u sam vrh jugoslovenske likovne umjetnosti da bi tek onda, kao ostvareni autori, bili svojatani i priznavani od matične sredine. Treba reći da taj sindrom opstaje do današnjega dana", istakao je Pejović.

I Stanković i Pejović su izdvojili ponaosob gotovo svakog od zastupljenih umjetnika, podsjećajući na njihov lik i djelo, ali i riječi…

"Kultura, a samim tim i država, se brane znanjem, talentom i hrabrošću. Da li smo dovoljno hrabri?", rekao je Pejović na kraju.

Izložba je za posjetioce otvorena do 25. maja, radnim danima od 10 do 14 časova i od 17 do 19 časova.