Kako je surova stvarnost klimatskih promjena ovog ljeta pogodila evropsku ekonomiju

Vremenske nepogode mogle bi ove godine nanijeti veću ekonomsku štetu nego prethodnih godina

Južna Evropa mogla bi da pretrpi nesrazmjerno velike posljedice

Ekonomiju pogađaju šteta na usjevima, obustavljen riječni saobraćaj i problemi u proizvodnji električne energije

Klimatske promjene dodatno će opteretiti budžete i povećati pritisak na Evropsku centralnu banku

Za sve u Evropi koji su i dalje mislili da su klimatske promjene problem budućih generacija, ovogodišnji vreli ljetnji talasi pokazali su da su njihovi skupi i životno važni ekonomski efekti već stigli.

Rekordne vrućine i suše ovog ljeta – za koje naučnici kažu da ih pogoršava globalno zagrijavanje – izazvale su velike probleme u proizvodnji električne energije, brodskom saobraćaju i sistemima javnog zdravlja, dok je ova sezona požara na putu da postane najgora u istoriji Evrope, piše agencija Rojters.

Ukupan udar na ekonomiju regiona već se može mjeriti stotinama milijardi eura, procjenjuju ekonomisti i akademici. Međutim, upozoravaju da je ovo tek početak, jer bi troškovi mogli da rastu brže od temperatura.

Klima se u Evropi mijenja brže nego na bilo kom drugom kontinentu, a posljedice već opterećuju javne finansije, izazivaju velike oscilacije inflacije, mijenjaju turističku mapu i primoravaju Evropsku uniju da preispita način na koji proizvodi energiju i prevozi robu, navodi Rojters.

"Ono što 2026. godinu čini posebno zabrinjavajućom iz ekonomske perspektive jeste to što imamo više epizoda ekstremnih vremenskih događaja", rekla je ekonomistkinja Univerziteta u Manhajmu Sehriš Usman.

"Uzmite toplotne talase, suše, požare… ti događaji se dešavaju istovremeno i uglavnom u istim regionima, pa se njihovi efekti međusobno pojačavaju", rekla je.

Temperature su u junu i julu dostigle rekordne vrijednosti, a ekonomska šteta će vjerovatno premašiti sve dosadašnje nivoe, kažu ekonomisti.

Saobraćaj Rajnom i Dunavom, ključnim teretnim pravcima, ozbiljno je ograničen zbog niskog vodostaja. Više od šest nuklearnih reaktora obustavilo je ili smanjilo proizvodnju zbog problema sa hlađenjem. Procjene poljoprivrednih prinosa smanjene su, a usjevi koji se beru kasnije, poput kukuruza i suncokreta, već su u julu pretrpjeli gubitke od šest do sedam odsto.

Vrućine smanjuju produktivnost ljudi i već su odnijele desetine hiljada života, a samo Njemačka je prijavila više od 10.000 smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom, piše Rojters.

Istovremeno, troškovi hitnog odgovora, poput gašenja požara ili ograničavanja potrošnje električne energije, dodatno opterećuju budžete.

ING procjenjuje da će samo obustava saobraćaja Rajnom ove godine smanjiti bruto domaći proizvod Njemačke, treće najveće svjetske ekonomije, za 0,3 procentna poena, dok mađarska MBH banka procjenjuje da svaka sedmica tokom koje najveća nuklearna elektrana u zemlji ne radi smanjuje BDP za 0,1 procentni poen.

Njemačka osiguravajuća kompanija Alijanc procjenjuje da će samo dvonedjeljni toplotni talas u junu smanjiti BDP Evrope za 0,3 procentna poena, dok će klimatske promjene do 2030. smanjiti rast za pet do sedam odsto u najizloženijim ekonomijama, poput Španije, Francuske i Italije.

"Ukupan račun za ovu godinu biće mnogo veći", rekao je ekonomista Alijanca Hazem Krišen. "Ova cifra ne uključuje požare, suše, različite poplave niti očekivani El Ninjo".

S obzirom na to da se očekuje da će eurozona ove godine rasti svega jedan odsto, udar je značajan.

Ipak, Usman kaže da će se puni obim ekonomske štete osjetiti tek nekoliko godina kasnije.

"Očekivali biste da šteta bude najveća u godini kada se ekstremni događaj desi, a zatim da slabi, ali mi nalazimo suprotno", rekla je Usman. "Ekonomski uticaj raste tokom narednih godina jer ekstremni vremenski događaji pokreću lanac sporih ekonomskih posljedica".

Južna Evropa mogla bi da pretrpi najveću štetu, jer su tamo skokovi temperature najveći, što smanjuje prihode od turizma, dodatno ugrožava prinose i podstiče iseljavanje.

"Možete li da zamislite turiste kako šetaju jugom Italije ili Španije na 45 stepeni? Ja ne mogu. Zato mislim da će se priroda turizma promijeniti", rekao je ekonomista ING-a Karsten Bžeski.

Jug bi mogao da dobije više turista tokom cijele godine, ali će ljetnji vrhunci oslabiti jer će se turisti seliti sjevernije, što će pogoditi ugostiteljsku industriju južnih zemalja, smatra Bžeski.

Jug će takođe pretrpjeti veći rast cijena hrane zbog ekstremnih vremenskih uslova, što dodatno komplikuje posao Evropskoj centralnoj banci, koja se već bori da održi inflaciju na ciljnom nivou, piše Rojters.

"Vidimo veći efekat ekstremnih temperatura na cijene hrane u mjestima koja su već toplija, pa ako ste u južnoj Evropi, osjetićete veće posljedice", rekao je Maksimilijan Koc, istraživač u Barselonskom superkompjuterskom centru.

Ekstremne vrućine 2022. godine povećale su inflaciju u eurozoni za 0,34 procentna poena preko rasta cijena hrane, pri čemu je jug bio nesrazmjerno pogođen, procijenio je Koc.

Istovremeno, obustava riječnog transporta otežava dopremanje goriva u pojedine djelove Evrope, povećavajući regionalne razlike u cijenama.

"Fiskalne posljedice najteže pogađaju ekonomije koje imaju najmanje prostora da ih apsorbuju", naveo je Alijanc u istraživačkoj bilješci.

Smanjenje godišnjih poreskih prihoda zbog izgubljene proizvodnje moglo bi dostići 1,8 odsto u Francuskoj i 1,3 odsto u Italiji i Španiji, procjenjuje kompanija, jer progresivni poreski sistemi znače da prihodi padaju brže od same proizvodnje.

Profitne marže kompanija takođe će opasti, što će smanjiti investicije i dodatno pojačati ekonomski gubitak, piše Rojters.

Troškovi, s druge strane, naglo rastu, kako zbog toga što vlade moraju da finansiraju hitne intervencije, tako i zbog potrebe za ulaganjima, poput prilagođavanja proizvodnje električne energije i transportnih pravaca budućim klimatskim uslovima.

"Jedan od ključnih problema jeste to što se zemlje i dalje previše oslanjaju na ad hok odgovore na vanredne situacije, koji su skupi i često veoma neefikasni", rekla je Heder Grab, viša saradnica istraživačkog centra Bruegel.

Međutim, investitori bi mogli da se usprotive ako vlade pokušaju još više da troše. Nivoi duga su već visoki, naročito u Francuskoj i Italiji, a države istovremeno moraju da ulažu u odbranu i zelenu energetsku tranziciju.

Ta dilema mogla bi da uvuče i Evropsku centralnu banku, koja je tokom protekle decenije kupila državne obveznice vrijedne bilione eura kako bi troškove zaduživanja držala niskim u periodu kada je inflacija bila preniska.

"Sa ovako dugom listom potreba za potrošnjom, trend će biti ka većem državnom dugu", rekao je Bžeski iz ING-a. "To će zatim značiti pritisak na ECB da interveniše i sprovede dodatno kvantitativno popuštanje ukoliko dođe do nagle rasprodaje na tržištima obveznica".