Kako kozmetička industrija koristi nauku za svoju prodateljsku strategiju

Kozmetička industrija je naučila da se oslanja na nauku kako bi povećala prodaju svojih proizvoda, čak i kada za to nema dovoljno dokaza. To poznato kao “science-washing”, gdje se proizvodi predstavljaju kao naučno utemeljeni. Naime, ljudi vjeruju nauci i ono što zvuči naučno uvijerljivo djeluje.

Prvo je važno napomenuti da teško je proslijediti tvrdnje čak i kada ih ne razumije sredstvo. Prosječni kupac neće provjeravati studije, pa brendovi mogu koristiti komplikovane nazive i djelimične istine. Međutim, konkurencija je ogromna, što znači da moraju izdvojiti svoje proizvode s pomoću naučnog jezika.

Ponekad postoji realna veza sa naukom, ali se ona često preuveličava. Rezultati iz laboratorije ili malih studija često su prenaglašeni u reklamama, iako efekat u gotovom proizvodu može biti drugi.

Kao primjer možemo naznačiti kako se rađa fraze poput “klinički dokazano” ili “dermatološki testirano”. Ovi izrazi mogu biti neapsirani, a potrošači često ostaju s utiskom da kupuju proizvod koji je rezultat vrhunske nauke. To se odnosi i na fraze poput “prirodno” ili “bio”, koja nisu uvijek strogo definisane.

Kroz ovu kombinaciju stvarnih naučnih pojmovi sa psihologijom potrošača, kozmetička industrija kreira jezik koji zvuči uvjerljivo, ali često ne govori cijelu istinu. Na kraju ostavljaju potrošače s utiskom da kupuju proizvode koje su rezultat vrhunske nauke, dok u stvarnosti često plakaju dobar marketing.