Katar u Teheranu pokušava da oživi pregovore Irana i SAD
Dok Vašington pojačava sankcije, Katar predlaže fazni plan za smanjenje tenzija, uključujući dogovor o Hormuškom moreuzu
Premijer Katara, saveznika Sjedinjenih Američkih Država, posjetio je daans Teheran u pokušaju da oživi diplomatske napore, dok su SAD i Iran razmjenjivali optužbe zbog najnovijeg talasa američkih sankcija, koje je jedan iranski zvaničnik opisao kao „sveopšti ekonomski rat“.
Katar, zalivski susjed Irana, služio je kao posrednik iza kulisa između zaraćenih strana i imao je direktnu ulogu u postizanju prekida vatre u junu, koji je nakratko doveo do obustave neprijateljstava.
Posjeta dolazi u trenutku kada se rat približava šestom mjesecu, pri čemu su borbe uglavnom obustavljene, ali diplomatskog proboja i dalje nema na vidiku. Dvije strane se spore oko kontrole nad Hormuškim moreuzom, ključnom tačkom za globalno snabdijevanje naftom, koju je Teheran koristio kao sredstvo pritiska.
Bijela kuća je saopštila da trenutno nema pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, jer Teheran još nije „na smislen način sjeo za pregovarački sto“, prenosi Rojters. Iran je više puta poručio da nikada nije napustio pregovarački sto.
Premijer Katara, šeik Mohamed bin Abdulrahman Al Tani, koji je ujedno i ministar spoljnih poslova te zemlje, razgovarao je u Teheranu sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem, objavilo je iransko Ministarstvo spoljnih poslova na svom kanalu na Telegramu.
Njih dvojica su razgovarali o predloženom faznom okviru koji uključuje uspostavljanje privremenog zajedničkog iransko-omanskog plovnog koridora kroz moreuz, kao i sprovođenje zajedničkog projekta uklanjanja mina iz tog plovnog puta, saopštilo je katarsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Memorandum o razumijevanju koji su SAD i Iran postigli u junu radi okončanja sukoba propao je djelimično zbog neslaganja u vezi sa moreuzom između Irana i Omana, kroz koji je prije početka rata 28. februara prolazila petina svjetskih zaliha nafte.
Teheran je saopštio da će moreuz ostati zatvoren sve dok SAD ne ispune iranske uslove dogovorene u okviru privremenog prekida vatre iz juna. Ti uslovi uključuju ukidanje američke blokade iranskih luka, isplatu odštete i ukidanje sankcija.
Dvojica zvaničnika su razmotrila i najnovija dešavanja u regionu, kao i napore za smanjenje tenzija i stvaranje uslova za dijalog, saopštilo je katarsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Portparolka Bijele kuće Karolin Livit izjavila je danas da predsjednik Donald Tramp „i dalje zadržava sve opcije na stolu“ kada je riječ o Iranu.
„Imali smo Operaciju epski biijes kako bismo uništili njihovu vojsku. Sada imamo Operaciju ekonomski izopštenik kako bismo uništili njihovu ekonomiju“, rekla je Livit u intervjuu za Foks njuz.
„Pregovori trenutno nijesu u toku i tako će ostati sve dok predsjednik ne procijeni da bi možda mogli na smislen način da sjednu za pregovarački sto“, rekla je. „To još nijesmo vidjeli.“
Iako su direktni vojni udari na Iran obustavljeni, Vašington je ove sedmice dodatno pojačao ekonomski pritisak, najavljujući planove da Iran odsiječe od njegovih trgovinskih partnera uvođenjem dodatnih sankcija.
Imali smo Operaciju epski biijes kako bismo uništili njihovu vojsku. Sada imamo Operaciju ekonomski izopštenik kako bismo uništili njihovu ekonomiju“, rekla je portarolka Bijele kuće
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf pozvao je danas na nacionalno jedinstvo zbog, kako je rekao, „sveopšteg ekonomskog rata“, upozorivši da su unutrašnje podjele „upravo ono što neprijatelj želi“.
Ebrahim Azizi, predsjednik Odbora za nacionalnu bezbjednost iranskog parlamenta, rekao je da su sankcije „nehuman i neprijateljski čin“, ali da su ipak izgubile djelotvornost.
Teheran je pod različitim oblicima američkih sankcija još od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je u srijedu da su Iran i Oman postigli dogovor o tome kako da podijele kontrolu nad Hormuškim moreuzom i prihode od njega, ali je visoki iranski izvor kasnije rekao da dvije zemlje i dalje rade na detaljima sporazuma.
Hormuški moreuz je bio otvoren za slobodnu plovidbu prije rata, ali je Iran od tada zadržao kontrolu nad tim plovnim putem kao sredstvo pritiska i izvor prihoda, nastojeći da brodovima naplaćuje naknadu za prolazak, čemu se SAD protive.
Uprkos vazdušnim napadima na početku rata, koji su ozbiljno oslabili iranske konvencionalne snage, Teheran je zadržao dovoljno raketnih i dronovskih kapaciteta da napada susjedne zalivske zemlje u kojima se nalaze američke vojne baze i ometa prolazak naftnih tankera kroz moreuz, piše Rojters.
Međunarodna pomorska organizacija zabilježila je od 28. februara 70 incidenata u Hormuškom moreuzu, u kojima je poginulo 19 pomoraca.
Od kada su SAD i Izrael napali Iran, navodeći kao ciljeve sprečavanje Teherana da dođe do nuklearnog oružja, pomoć Irancima da svrgnu vlast i uništavanje iranskog raketnog programa, poginule su još hiljade ljudi, uglavnom u Iranu i Libanu.