Knežević, Zogović i drugi položili vijence na Gorici za Dan pobjede

Predsjednik Demokratske narodne partije Crne Gore, Milan Knežević, i potpredsjednik DNP-a, Milun Zogović, položili su vijence na Spomenik partizanu borcu na Gorici, obilježavajući time najveći datum pobjede čovječanstva u dvadesetom vijeku nad nacističkom Njemačkom i silama zla u Drugom svjetskom ratu, koje su odnijele milione ljudskih života.

Vijence su, kako se navodi u saopštenju DNP-a, položili i ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori, Aleksandar Petrovič Lukašik, donator za izradu spomenika i osnivač Muzeja Sergeja Jesenjina i počasni član Ruske umjetničke akademije, Vladimir Bubnov, direktorica Muzeja Sergeja Jesenjina u Voronježu, Jekaterina Roždestvenskaja, predsjednica Saveza građevinara grada Voronježa, Ina Čekmarjova, i predsjednik Savjeta Rusko-balkanskog centra narodne diplomatije, Ljubomir Radinović.

“Ovaj Dan pobjede 9. maja 1945. je u ime savezničkih snaga ratifikovao sovjetski maršal Žukov, a i danas se obilježava u mnogim zemljama kao dan trijumfa miroljubivog i progresivnog čovječanstva. Ali i kao dan opomene da se mračne sile fašizma, i njima slične, koje imaju za cilj pokoravanje slobodnih naroda, više nikad ne smiju i neće ponoviti”, ističe se.

Deveti maj se, podsjećaju, svečanim vojnim paradama obilježava u mnogim zemljama svijeta, posebno u Ruskoj Federaciji, u Moskvi, i bivšim zemljama SSSR-a, koje su pretrpjele najveće ljudske i materijalne gubitke u Drugom svjetskom ratu.

<<< Kako je izgledala ovogodišnja vojna parada povodom Dana pobjede u Moskvi <<<

Dan pobjede nad Silama osovine predstavlja i svijetli datum slobodarske Crne Gore, koja je, kako su kazali, nakon sedmojulskog ustanka u Srbiji, među prvima na Balkanu, već 13. jula 1941. godine, zapalila baklju slobode, pokazujući time da njegoševska Crna Gora nikada ne ljubi ničije lance.

“Ovim povodom treba istaći da je naša zemlja, prvo pod okupacijom fašističke Italije, a potom i nacističke Njemačke, oslobođena još krajem 1944. godine, čak pola godine prije konačnog sloma fašizma u svijetu, što je istorijski podatak sa najvećim stepenom uvažavanja”, ukazuju.

Crna Gora je tokom NOB-a, uz velika materijalna razaranja, podnijela i ogromne ljudske, civilne i vojne žrtve, čak oko dvadeset hiljada postradalih.

“Danas naša zemlja, na putu ka Evropi, zasigurno predstavlja jednu od uvaženih država visoke kulture i slobodarskog duha, koji je Crnu Goru održao kroz vjekove na putu slobode, mira i globalne tolerancije”, zaključili su.

Ažurirano: 09.05.2026. 15:45