Ko zna jezike, nema čega da se plaši: Đeljošaj traži provjeru potvrda o znanju albanskog jezika

Ministar poručuje da se jednako mora poštovati i zakonska obaveza poznavanja crnogorskog jezika

Đeljošaj tvrdi da su pojedine potvrde o znanju albanskog jezika kupljene ili izdate od strane neovlašćenih institucija i traži da njihovu vjerodostojnost provjere nadležni

Opšti zakon o obrazovanju propisuje da “nastavnici u ustanovama ili posebnim odjeljenjima u kojima se nastava izvodi na jeziku pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, osim ostalih zakonskih uslova, moraju imati aktivno znanje jezika i pisma te manjine i crnogorskog jezika”

Božović upozorava da su škole ponekad, zbog nedostatka kadra, morale da angažuju nastavnike koji nijesu ispunjavali sve propisane uslove

Nikolić potez vidi kao dio političkog pozicioniranja, dok Tadić Mijović poručuje da bi Vlada prije svega trebalo da se bavi kvalitetom nastave i reformom obrazovanja

Na adrese elektronske pošte dvocifrenog broja osnovnih i srednjih škola u subotu su stigli zahtjevi kojima se traže kopije svih potvrda, uvjerenja, sertifikata i drugih isprava koje su zaposleni dostavljali kao dokaz o poznavanju albanskog jezika prilikom zasnivanja radnog odnosa, saznaju “Informacije CG” od zaposlenih u tim ustanovama.

Zahtjev je potpisao predsjednik Albanskog foruma, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, a školama je upućen sa partijske adrese elektronske pošte.

Đeljošaj je “Vijestima” juče kazao da su potvrde zatražene nakon, kako tvrdi, ozbiljnih navoda da su pojedine isprave o poznavanju albanskog jezika kupljene ili da su ih izdavale neovlašćene institucije, a da su potom korišćene kao dokaz ispunjavanja zakonskih uslova za zapošljavanje.

“Njihovu vjerodostojnost i zakonitost provjeriće nadležne institucije. Ko ima validnu potvrdu nema o čemu da brine”, rekao je Đeljošaj.

Njegov potez uslijedio je nakon višednevne polemike o izboru direktorice Srednje mješovite škole “Bratstvo-jedinstvo” u Ulcinju, tokom koje je Đeljošaj problematizovao činjenicu da izabrana direktorica, prema njegovim tvrdnjama, ne govori albanski jezik. Polemika se potom proširila na pitanje poznavanja albanskog jezika zaposlenih u školama u kojima se nastava izvodi na tom jeziku, što je obaveza propisana članom 18 Zakona o manjinskim pravima i slobodama.

No, Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju u članu 101 propisuje da “nastavnici u ustanovama ili posebnim odjeljenjima u kojima se nastava izvodi na jeziku pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, osim ostalih zakonskih uslova, moraju imati aktivno znanje jezika i pisma te manjine i crnogorskog jezika”.

Đeljošaj poručuje da i taj član mora biti primijenjen bez izuzetka.

“Član 101 je jasan: svaki nastavnik u ustanovi ili odjeljenju sa nastavom na jeziku manjine mora imati aktivno znanje i jezika te manjine i crnogorskog jezika. Apsolutno sam za to da se svako nepoštovanje člana 101 sankcioniše i da se zakon primjenjuje u potpunosti i jednako prema svima”, naglasio je.

Zahtjevi za slobodan pristup informacijama uslijedili su nakon višednevne polemike u vezi sa izborom Snežane Živanović za direktoricu Srednje mješovite škole “Bratstvo-jedinstvo” u Ulcinju.

Đeljošaj je tu odluku ranije nazvao “institucionalnom provokacijom” i “izrazom albanofobije”, pozivajući građane Ulcinja, roditelje, nastavnike i zaposlene da “dignu glas”, a albanske političke partije i organizacije da se protiv toga “ujedine”.

Tokom te polemike problematizovano je njeno znanje albanskog jezika. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) su ranije odgovorili da Živanović ima dokaz da govori albanski jezik, naglašavajući da se rukovodioci obrazovnih ustanova ne biraju prema nacionalnoj ili političkoj pripadnosti, već prema znanju, kompetencijama, iskustvu i rezultatima propisane procedure.

Direktor Osnovne škole “29. novembar” iz Dinoše, Ibrahim Arifaj, potvrdio je “Vijestima” da je ta ustanova primila zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosi na potvrde, uvjerenja, sertifikate i druge isprave o poznavanju albanskog jezika.

Kaže da će, prije nego što odgovore na zahtjev, zatražiti mišljenje resornog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

“Imajući u vidu njegovu sadržinu, o daljem postupanju konsultovaćemo se sa resornim ministarstvom, kako bismo osigurali da naše postupanje bude u potpunosti u skladu sa zakonom i nadležnostima institucija”, kazao je Arifaj.

On je naglasio da se škola koju vodi “nikada nije dijelila po vjerskoj, nacionalnoj, političkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi”.

“Škola mora biti prostor u kojem se različitosti ne pretvaraju u podjele, već predstavljaju vrijednost zajedničkog života i obrazovanja. U tom duhu ću nastaviti da vodim ovu školu i takve vrijednosti ću promovisati na svakom mjestu i u svakoj prilici”, rekao je Arifaj.

Poručio je da je obaveza škole da njeguje jednakost, međusobno poštovanje i dostojanstvo svakog učenika i zaposlenog, bez obzira na pripadnost ili lično opredjeljenje.

Iz MPNI su juče potvrdili da su informisani o zahtjevima za slobodan pristup informacijama koje su određene škole dobile.

“Važno je istaći da je postupak zapošljavanja nastavnika u obrazovno-vaspitnim ustanovama isključiva nadležnost direktora škola koje sprovode postupke u skladu sa zakonom, a od nedavno i Pravilnikom o načinu bodovanja kriterijuma za zapošljavanje nastavnika”, odgovorili su “Vijestima” iz resora Anđele Jakšić Stojanović.

Poručili su i da će se MPNI “i ubuduće baviti onim što je u njegovoj nadležnosti i što je suštinski važno za obrazovanje – kvalitetom nastave, stručnim i kompetentnim kadrom i stvaranjem uslova da svaka škola može nesmetano da ostvaruje svoju obrazovnu i vaspitnu funkciju”.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kaže da nema dileme šta zakon zahtijeva od nastavnika koji rade u nastavi na jeziku manjinskih naroda, ali upozorava da je situacija u školama često komplikovanija od zakonske norme.

“Tako stvari stoje sa zakonske strane. Međutim, dešava se da se na konkurs ne prijavi odgovarajući kadar, odnosno da se ne prijavi niko ko ispunjava uslove. Onda se, iz nužde, da nastava ne bi trpjela, angažuje neko ko, recimo, nije Albanac i ko zapravo ne poznaje albanski jezik u dovoljnoj mjeri. Dakle, to je jedna specifična situacija, poznata i kao nestručno zastupljena nastava”, kazao je Božović.

Objašnjava da problem nestručno zastupljene nastave nije karakterističan samo za škole u kojima se nastava odvija na jezicima manjina.

Slične situacije, kaže, postoje i kada nema profesora matematike, fizike, hemije ili drugih deficitarnih predmeta.

“To su situacije kada, recimo, matematiku, hemiju, fiziku iz nužde predaje neko ko je završio srodni fakultet, jer se na konkurs nije javio nastavnik tog predmeta, odnosno nema dovoljno odgovarajućeg kadra”, rekao je.

Prema njegovim riječima, posebno je pitanje može li osoba koja ne ispunjava sve zakonske uslove u takvoj situaciji dobiti zaposlenje na neodređeno vrijeme.

“Direktori nemaju mnogo mogućnosti u situaciji kada nema kadra, jer nastava ne smije da trpi”, kazao je Božović.

Kaže i da zna za konkretnu školu u kojoj se na konkurs za određeni predmet niko nije javio, pa je uprava morala da angažuje osobu koja nije imala aktivno znanje albanskog jezika.

“Tada su direktori, praktično zbog više sile, morali da angažuju ljude koji nijesu imali aktivno znanje albanskog jezika. Nijesmo imali mnogo takvih slučajeva, ali riječ je jednostavno o situacijama nastalim iz nužde”, rekao je.

Božović upozorava da bi naknadno preispitivanje statusa ljudi koji u takvim okolnostima rade godinama ili decenijama moglo otvoriti dodatne probleme.

“Ti ljudi su u međuvremenu ostvarili određenu komunikaciju i saradnju sa lokalnom zajednicom, djecom i kolegama. Preispitivati njihov položaj nakon decenija rada bilo bi veoma nezgodno i nezahvalno”, ocijenio je.

Novinar nedjeljnika “Monitor” Predrag Nikolić smatra da Đeljošajev potez treba posmatrati i u političkom kontekstu.

Prema njegovim riječima, zahtjevi upućeni školama “doprinose političkom pozicioniranju i predizbornoj kampanji koja je uveliko počela”.

“Kampanja je uvijek ispred opšteg društvenog interesa, kojem pripada i međunacionalna tolerancija. Institucije treba da budu veoma pažljive prema zaštiti prava manjinskih naroda, ali isto tako treba jasno ukazati na manipulacije nacionalnim osjećajem i pravima koje dolaze od pojedinih manjinskih partija”, rekao je Nikolić “Vijestima”.

On smatra da u tome nema velike razlike između manjinskih i partija sa crnogorskim ili srpskim nacionalnim predznakom.

“I ‘manjinske’ i ‘većinske’ partije imaju sličan model djelovanja koji, kada treba, zloupotrebljava nacionalno, a usput puni javni sektor svojim partijskim, nestručnim kadrovima”, kazao je.

Prema njegovim riječima, bez stalnog insistiranja na nacionalnim temama, rezultatima tih partija bilo bi mnogo teže opravdati podršku birača.

Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milka Tadić Mijović smatra da bi mnogo važnije pitanje za Vladu trebalo da bude stanje crnogorskog obrazovnog sistema.

“Za Crnu Goru bilo bi ključno da se Đeljošaj i svi odgovorni u Vladi posvete reformi obrazovanja”, kazala je.

Podsjeća da rezultati međunarodnih i drugih testiranja godinama pokazuju ozbiljne probleme sa znanjem učenika.

“Svi testovi koje su učenici polagali, uključujući i PISA testove, pokazuju da je nivo znanja katastrofalan, ali i da bi obrazovanje trebalo biti u vrhu agende Vlade”, rekla je Tadić Mijović.

Ne spori, kaže, da u dvojezičkim školama treba insistirati na poznavanju jezika na kojem se nastava izvodi, ali smatra da se rasprava ne smije svesti samo na to.

“Naravno da se u dvojezičkim školama, prvenstveno u onima u kojima se govori albanski jezik, traži da nastavnici govore taj jezik, ali je za mene važnije kakvi su ti nastavnici, kakav je kvalitet nastave, koliko su joj posvećeni i da li su spremni za reforme koje nas očekuju”, poručila je.