Koliko vode treba piti kada temperature pređu 30 stepeni: Da li je samo voda dovoljna?

Tokom ljetnjih vrućina organizam gubi više tečnosti nego inače, prvenstveno znojenjem, a čak i blaga dehidracija može izazvati umor, glavobolju, vrtoglavicu i pad koncentracije

Kada termometar pređe 30 stepeni, većina ljudi instinktivno poseže za čašom
hladne vode. I s razlogom. Tokom ljetnjih vrućina organizam gubi više
tečnosti nego inače, prvenstveno znojenjem, a čak i blaga dehidracija može
izazvati umor, glavobolju, vrtoglavicu i pad koncentracije.

Ipak, jedno od najčešćih pitanja tokom ljeta glasi: koliko vode nam je
zaista potrebno i da li boravak na plaži dodatno povećava potrebe organizma za tečnošću?

Čuvena preporuka o osam čaša vode dnevno može poslužiti kao okvir, ali
potrebe za tečnošću razlikuju se od osobe do osobe. Na njih utiču tjelesna
masa, godine, zdravstveno stanje, fizička aktivnost i vremenski uslovi.

Tokom dana sa temperaturama iznad 30 stepeni, većini odraslih osoba
potrebno je između dva i tri litra tečnosti dnevno, dok oni koji borave na
otvorenom, bave se sportom ili rade fizički zahtjevne poslove mogu imati
potrebe i veće od toga.

Stručnjaci savjetuju da ne čekamo osjećaj žeđi, jer je on već znak da je
organizam počeo da gubi potrebnu količinu vode.
Zašto na plaži brže dehidriramo?

Boravak na plaži povećava rizik od dehidracije iz nekoliko razloga.

Prije svega, visoke temperature i direktno sunčevo zračenje pojačavaju
znojenje. Dodatni problem je što morski povjetarac često stvara osjećaj
prijatnosti, pa mnogi ne primjećuju koliko tečnosti gube.

Kupanje takođe može zavarati organizam. Iako smo u vodi, tijelo se i dalje
znoji, posebno tokom plivanja ili aktivnosti na plaži. Zato nije rijetkost
da ljudi provedu nekoliko sati na suncu, a da popiju znatno manje vode nego
što im je potrebno.

Zbog toga ljekari preporučuju da se tokom boravka na plaži voda pije
redovno, u manjim količinama, a ne tek kada se pojavi jaka žeđ.
Da li je samo voda dovoljna?

Tokom velikih vrućina organizam znojenjem ne gubi samo tečnost već i
elektrolite, prije svega natrijum, kalijum i magnezijum. Zato hidrataciji
mogu doprinijeti i:

– mineralna voda,
– nezaslađeni biljni ili voćni čajevi,
– limunada bez puno šećera,
– mlijeko i jogurt,
– voće bogato vodom poput lubenice, dinje, breskve, pomorandže i jagoda.

Dobar izbor su i domaći napici sa malo soli i limunovog soka, naročito
nakon dužeg boravka na suncu ili fizičke aktivnosti.
Šta je sa gaziranim pićima?

Gazirana pića često djeluju osvježavajuće, posebno kada su dobro
rashlađena. Međutim, većina industrijskih gaziranih napitaka sadrži velike
količine šećera.

Visok unos šećera može privremeno pojačati osjećaj žeđi, a pretjerana
konzumacija doprinosi unosu "praznih kalorija". Osim toga, gazirani napici
kod nekih ljudi izazivaju nadutost i nelagodu, što dodatno otežava
podnošenje vrućine.

Gazirana mineralna voda može biti prihvatljiv izbor za osvježenje, ali
zaslađeni sokovi ne bi trebalo da budu osnovni izvor tečnosti tokom ljeta.
Alkohol i vrućina nisu dobar spoj

Ljeto, plaža i hladno pivo mnogima djeluju kao idealna kombinacija, ali
stručnjaci upozoravaju da alkohol povećava rizik od dehidracije.

Alkohol djeluje diuretski, što znači da podstiče organizam da izlučuje više
tečnosti putem mokraće. Istovremeno može umanjiti osjećaj žeđi i otežati
procjenu sopstvenog stanja.

Na visokim temperaturama to može dovesti do bržeg iscrpljivanja organizma,
pada krvnog pritiska, vrtoglavice pa čak i kolapsa.

Zbog toga se preporučuje da se uz svako alkoholno piće popije čaša vode, a
da se konzumacija alkohola tokom najtoplijeg dijela dana svede na minimum.
Kako prepoznati da organizmu nedostaje vode?

Prvi znaci dehidracije često su suva usta, tamnija mokraća, umor i
glavobolja. Kasnije se mogu javiti vrtoglavica, ubrzan rad srca, grčevi u
mišićima i osjećaj slabosti.

Jedan od najjednostavnijih pokazatelja jeste boja urina – svijetla boja
uglavnom ukazuje na dobru hidrataciju, dok tamnija može biti signal da
organizmu treba više tečnosti.

Kada temperature pređu 30 stepeni, potreba za tečnošću značajno raste, a
nekoliko sati provedenih na plaži može povećati gubitak vode i elektrolita
više nego što mislimo. Voda ostaje najbolji saveznik tokom ljetnjih dana,
ali hidrataciji doprinose i voće, mineralna voda, čajevi i drugi napici bez
mnogo šećera.

S druge strane, zaslađena gazirana pića i alkohol mogu stvoriti lažan
osjećaj osvježenja, dok zapravo otežavaju održavanje ravnoteže tečnosti u
organizmu. Upravo zato je jedno od najvažnijih pravila ljeta jednostavno –
pijte vodu prije nego što ožednite.