Kuba poručila Vašingtonu: Ne želimo rat, ali ćemo se braniti

Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel (Miguel Díaz-Canel) izjavio je da Kuba ne želi vojni sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali je spremna braniti se ukoliko do njega dođe.

Poruku je uputio na skupu u Havani povodom 65. godišnjice proglašenja socijalističkog karaktera Kubanske revolucije.

“Ovo je izuzetno izazovan trenutak koji od nas, kao i 16. aprila 1961., ponovo traži da budemo spremni suočiti se s ozbiljnim prijetnjama, pa i vojnom agresijom. Ne želimo je, ali dužnost nam je da se pripremimo da je izbjegnemo, a ako bude neizbježna, i da je porazimo”, rekao je Dijaz-Kanel.

Njegovo obraćanje dolazi u trenutku pojačanih tenzija između dvije zemlje i sve dublje krize na Kubi, za koju vlasti krive američku energetsku blokadu.

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) ranije ove sedmice poručio je da bi se njegova administracija mogla fokusirati na Kubu nakon završetka rata u Iranu.

“Možda ćemo svratiti i do Kube kad završimo s ovim – rekao je Tramp, nazvavši tu zemlju “propalom nacijom” i državom kojom se “dugo loše upravlja”.

Tramp je i ranije prijetio intervencijom, podsjećajući na poteze iz januara kada je američka vojska napala Venecuelu i prekinula ključne isporuke nafte. Nekoliko sedmica kasnije zaprijetio je carinama svakoj zemlji koja bi nastavila prodavati ili isporučivati naftu Kubi.

I Tramp i američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio), čiji su roditelji emigrirali s Kube prije revolucije, kubansku vlast opisuju kao represivnu i neefikasnu. Među zahtjevima Vašingtona za ublažavanje sankcija nalaze se prekid političke represije, oslobađanje političkih zatvorenika i liberalizacija ekonomije.

Dijaz-Kanel je optužio američke zvaničnike da pokušavaju nametnuti pogrešan narativ.

“Kuba nije propala država. Kuba je država pod opsadom. Kuba je država koja se suočava s višedimenzionalnom agresijom: ekonomskim ratom, pojačanom blokadom i energetskom blokadom – poručio je.

“Kuba je ugrožena država koja se ne predaje. I uprkos svemu. I zahvaljujući socijalizmu. Kuba je država koja se opire, stvara i, nemojte se zavaravati, država koja će prevladati”, dodao je.

Iako su obje strane potvrdile da se vode razgovori o smanjenju napetosti, detalji tih kontakata nisu objavljeni.

Kubanski predsjednik podsjetio je i na dostignuća revolucije, posebno u oblasti obrazovanja, ali je priznao da je veliki broj stručnjaka napustio zemlju zbog teške ekonomske situacije.

Embargo na naftu dodatno je pogoršao već složene uslove života, koji su opterećeni dugogodišnjom ekonomskom krizom, posljedicama pandemije COVID-19 i pooštrenim američkim sankcijama.

Stručnjaci upozoravaju na rizik od humanitarne krize, jer mjere koje onemogućavaju uvoz nafte iz Venecuele, Meksika i Rusije dodatno pogoršavaju nestašice goriva i česte prekide u snabdijevanju električnom energijom.

Skup u Havani održan je i u znak sjećanja na historijski govor Fidela Kastra (Fidel Castro), koji je tokom jedne od kriza sa Sjedinjenim Državama definisao ideološki pravac zemlje i njen otpor utjecaju Vašingtona.