Laj pozvao članove DPP-a da se suprotstave “crvenom teroru”: Ne dozvoliti da demokratski Tajvan postane kineski

Predsjednik Tajvana Laj Čing-te, koji je pobijedio na izborima prije dvije godine, i njegova vladajuća DPP zalažu se za poseban identitet Tajvana, odvojen od Kine, što često izaziva bijes Pekinga, koji to ostrvo smatra neotuđivim dijelom kineske teritorije

Tajvan mora zajednički da radi na zaštiti svoje demokratije i ne smije postati dio Kine, rekao je danas predsjednik Laj Čing-te, pozivajući članove svoje Demokratske progresivne partije (DPP) da se suprotstave "crvenom teroru" koji dolazi iz Pekinga, prenosi agencija Rojters.

Laj, koji je pobijedio na izborima prije dvije godine, i njegova vladajuća DPP zalažu se za poseban identitet Tajvana, odvojen od Kine, što često izaziva bijes Pekinga, koji to ostrvo smatra neotuđivim dijelom kineske teritorije.

Govoreći na godišnjoj konvenciji DPP-a, Laj je rekao da Tajvan mora ostati oprezan i u vrijeme mira, ukazujući na ono što je nazvao kineskim "pravnim ratovanjem", poput novog zakona o etničkom jedinstvu, koji Pekingu daje osnov da djeluje protiv ljudi izvan svojih granica.

To je uznemirilo Tajvan, jer bi Pekingu moglo pružiti dodatni pravni osnov da pokuša da krivično goni ili uhapsi Tajvance koje smatra separatistima. Kina je odbacila sve kritike tog zakona. Kineski pravni sistem nema nadležnost na Tajvanu.

"Takođe očekujem od partijskih drugova da budu na prvim linijama, da se ujedine i zajednički suprotstave prijetnji koju kineski 'crveni teror' predstavlja za tajvansko društvo", dodao je Laj, govoreći na tajvanskom jeziku, poznatom i kao hokijen ili hoklo, umjesto na mandarinskom, glavnom jeziku državne uprave.

"Moramo zajedno da radimo na zaštiti našeg demokratskog i slobodnog načina života i nikada ne smijemo dozvoliti da se 'demokratski Tajvan' vrati unazad i postane 'kineski Tajvan'", rekao je.

Kineska Kancelarija za poslove Tajvana nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Kina je odbacila Lajeve ponovljene pozive na razgovore, nazivajući ga "separatistom".

Laj, koji je i predsjednik DPP-a, ponovio je da je Tajvan već nezavisna država, čiji je ustavni naziv Republika Kina, i da nije podređen Narodnoj Republici Kini.

"Bez obzira na etničku pripadnost i bez obzira na to ko je došao ranije ili kasnije, svako ko se poistovjećuje sa Tajvanom gospodar je ove zemlje. O budućnosti Tajvana mora zajednički da odlučuje 23 miliona njegovih stanovnika", rekao je.

Poražena vlada Republike Kine povukla se na Tajvan 1949. godine, nakon što je izgubila građanski rat od komunista Mao Cedunga, koji su osnovali Narodnu Republiku Kinu.

Do danas nijedna vlada formalno ne priznaje onu drugu, a nikada nije potpisan ni mirovni sporazum niti primirje kojim bi građanski rat bio okončan.

Laj je rekao da se Tajvan tokom protekle decenije vladavine DPP-a nije povukao pred "autoritarnom ekspanzijom", napadima dezinformacijama, vojnim prijetnjama i diplomatskim pritiscima.

"Tajvan je pokazao svijetu da demokratija nije slabost; demokratija je snaga", dodao je.