Lijek koji smiruje, ali stvara naviku: Šta stoji iza odluke o povlačenju Ksanaksa

<!—->

Odluka FDA da hitno povuče određene serije lijeka Ksanaks sa tržišta, uz dodjeljivanje visokog nivoa rizika, izazvala je veliku pažnju.Riječ je o lijeku koji se decenijama koristi u liječenju anksioznosti, ali i o preparatu koji, prema riječima stručnjaka, nosi određene rizike – prije svega zbog mogućnosti razvoja zavisnosti.

Neuropsihijatar dr Vladimir Diligenski objašnjava da se ova odluka prije svega odnosi na određene forme i serije, a ne na cjelokupnu terapijsku primjenu lijeka, koja je i dalje veoma široka.

„Lijek je veoma raširen i u upotrebi je već jedno trideset godina. Vrlo je dobro proučen. Mislim da se ova odluka više odnosi na depo formu, odnosno varijantu sa produženim oslobađanjem“, navodi gost Jutarnjeg programa i napominje da je ključni problem kod ovog lijeka što ima kratkotrajno dejstvo.

„Pa se javlja takozvani ‘clock watching’ sindrom – pacijent gleda na sat kada će uzeti sljedeću dozu. Kada lijek nestane iz krvi, osjećate se napeto, razdražljivo i neraspoloženo i tražite novu dozu. Tako se razvija navika“, ističe dr Diligenski.

Zavisnost kao ključni rizik
Benzodiazepini, grupa ljekova kojoj pripada i Ksanaks, mogu dovesti do zavisnosti, naročito ako se koriste bez kontrole.

„Navika je veoma česta na benzodiazepine, ali treba imati u vidu da za njih nemamo pravu zamjenu. Gradonačelnik Njujorka, Đulijani, svojevremeno je zabranio slobodnu prodaju tih benzodiazepina i dobio je kao bumerang, da je porasla potrošnja alkohola za pedeset odsto“, napominje doktor.

Ksanaks je prije svega lijek za anksioznost, iako se koristi i za nesanicu, ali to nije njegova osnovna namjena. U psihijatriji ova vrsta ljekova najčešće se prepisuje uz antidepresive i tada je njihovo djejstvo najbolje.

Odluka FDA trenutno važi za američko tržište.

„Ne bih pravio paniku. To još nije stiglo kod nas. Treba sačekati zvanične preporuke“, ističe dr Diligenski.

Takođe, napominje da postoje značajne razlike između originalnih i generičkih ljekova gdje postoji dozvoljena varijacija od 70 do 130 odsto u djelovanju, i pacijenti često osjete razliku u zavisnosti od proizvođača, iako je u pitanju isti lijek.

„Tu je razlika između tih generika i originatora, koji su direktno iz fabrike koja ga je proizvela. No, drugo jako važno, kad se pojavi novi lijek, fabrika ima pravo deset godina ekskluzivno sama da prodaje i nema pravo niko da dobije licencu. Poslije deset godina ističe licenca i oni su dužni da daju formulu da mogu i druge fabrike da prave“, objašnjava neuropsihijatar.

Alternative u terapiji i pristup liječenju
Pored Ksanaksa, koriste se i drugi ljekovi iz iste grupe. „Imamo lorazepam, koji ima određene prednosti, kao i klonazepam koji je veoma efikasan kod paničnih napada“, navodi Diligenski.

Ipak, naglašava da je savremeni pristup liječenju usmjeren na drugačiju kombinaciju terapije.

„Umjetnost liječenja je da se benzodiazepini daju kratko vrijeme, a zatim povuku i nastavi terapija antidepresivima. Antidepresivi se mogu dugo koristiti i ne stvaraju zavisnost. Oni liječe i anksioznost i depresivnost“, dodaje.

Ekonomija ljekova i interes farmaceutske industrije
Diligenski ukazuje i na širi kontekst koji se često zanemaruje – ekonomsku stranu proizvodnje ljekova.

„Velike kompanije koje proizvode takve ljekove, koji su jeftini, često ih i povuku jer nemaju veliki komercijalni interes. Onda dolaze neki novi, skuplji ljekovi, što je takođe dio tržišne logike“, objašnjava dr Diligenski.

Podsjeća da su benzodiazepini među najstarijim i najjeftinijim ljekovima u ovoj oblasti.

„Poslije duge upotrebe cijena im pada i onda više nisu komercijalno zanimljivi. I to ponekad utiče na odluke da li će se proizvoditi ili ne“, ističe gost Jutarnjeg programa RTS.

Zašto nema novih ljekova
Još jedan problem je što decenijama nije razvijen novi lijek sličnog tipa.

„Za posljednjih trideset, četrdeset godina nije pronađen nijedan novi anksiolitik kao što su benzodiazepini. Došlo se u ćorsokak“, ističe neuropsihijatar. Ipak, ovi ljekovi i dalje imaju značajnu ulogu.

„To su stari ljekovi, ali i dalje efikasni. Kao i aspirin – i dalje je u upotrebi jer ništa bolje nije pronađeno.“

Iako odluka FDA izaziva zabrinutost, stručnjaci poručuju da je važno razumjeti kontekst.

„Mnogo je bilo slučajeva da se ljekovi povuku pa vrate. Ne treba se uznemiravati, već sačekati zvanične stavove“, zaključuje dr Diligenski.

Poruka je da ljekovi poput ksanaksa ostaju važan dio terapije, ali uz oprez, kontrolu i jasno vođen plan liječenja.