Mala plata, malena i motivacija: Sindikat prosvjete predstavio istraživanje o zadovoljstvu prosvjetara poslom

Rezultati ukazuju na podijeljena mišljenja, ali i na značajan broj prosvjetnih radnika kod kojih finansijski pritisak direktno utiče na profesionalnu motivaciju, energiju i mogućnost dodatnog angažmana u poslu”, stoji, pored ostalog, u istraživanju

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kaže da, iako se plata popravila u prethodnih par godina, ona i dalje nije iznad državnog prosjeka

Gotovo trećina nastavnika – njih 31 odsto izjavilo je da ih nedovoljna zarada sprečava da sa učenicima rade onako kako mogu i žele, stoji u istraživanju Sindikata prosvjete, pod nazivom “Zadovoljstvo nastavnika poslom”.

Istovremeno, istraživanje sprovedeno među 1.127 prosvjetnih radnika, što je oko 10 procenata ukupnog broja nastavnika u Crnoj Gori, pokazalo je i da 41 odsto ispitanika nije saglasno sa stavom da zarada sprečava zaposlene u obrazovanju da rade onako kako mogu i žele.

“Rezultati ukazuju na podijeljena mišljenja, ali i na značajan broj prosvjetnih radnika kod kojih finansijski pritisak direktno utiče na profesionalnu motivaciju, energiju i mogućnost dodatnog angažmana u poslu”, naglašeno je u istraživanju.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kaže da “iako se plata popravila u prethodnih par godina, ona i dalje nije iznad državnog prosjeka”.

“Do prije 10 ili 15 godina, niko u prosvjeti nije imao visoku platu, nije mogao da ljetuje gdje hoće ili da vozi skupa kola. Ali smo po položaju bili isti, pa nije bilo nezadovljstva”, poručio je Božović.

U istraživanju Sindikata prosvjete navodi se i da se kroz komentare nastavnika saznaje da značajan broj zaposlenih u obrazovanju mora da radi dodatne poslove, što ih, piše, “sprečava da se više posvete pripremi nastave”.

“Visina zarade destruktivno utiče na volju za radom, samim tim otvara prostor za manipulaciju. Veća zarada, manje administrativnog posla, više vremena za učenike i učionicu. I ova zemlja ima da napreduje nenormalnom brzinom. Ulaganje u obrazovanje učiniće da svima sjutra bude bolje, jer ćemo učenike (buduće ljude, tako ih treba tretirati jer oni to jesu) oblikovati i osposobiti. To razumiju zemlje poput Kine, Kanade, Finske… Ovdje nema političke volje”, jedan je od komentara nastavnika.

I pored nalaza da gotovo trećina nastavnika tvrdi da ih mala zarada sprečava da rade onako kako mogu i žele, većina njih ne bi se odrekla profesije.

“Većina ispitanika (preko 80 procenata) smatra da zarada ne odražava složenost i odgovornost nastavničkog posla, niti je uprediva s drugim profesijama istog obrazovnog nivoa. Sistem napredovanja i nagrađivanja procjenjuje se kao nejasan i nepravedan, što doprinosi osjećaju demotivisanosti”, stoji u istraživanju.

Rezultati su pokazali i da većina prosvjetnih radnika doživljava određeni dio profesionalne autonomije (66,4 odsto), kada je u pitanju izrada planova, što je, navodi se, preduslov za kvalitetnu i kreativnu nastavu.

U istraživanju Sindikata prosvjete piše i da rezultati ankete ukazuju da većina nastavnika (58,8 odsto) ima “korektnu i profesionalnu komunikaciju sa roditeljma đaka”.

“Ipak, visok procenat neutralnih odgovora (27,7 odsto) sugeriše da ovo uvažanje nije dosljedno i da često zavisi od pojedinačnih slučajeva, konteksta ili ličnih stavova roditelja. Odgovori nastavnika, dobijenih putem ove ankete, ukazuju da pritisak roditelja nije univerzalno prisutan, ali da predstavlja značajan problem za gotovo trećinu prosvjetnih radnika – 27,5 procenata. Neutralni odgovori mogu ukazivati na povremene, ali ne i kontinuirane pritiske, što ukazuje na potrebu za jasnim pravilima i jačom institucionalnom zaštitom nastavnika u osjetljivim situacijama”, piše.

U dokumentu se ističe i podatak da se “čak 51,3 odsto anketiranih nastavnika, često susrijeće sa roditeljima koji pokazuju nezainteresovanost za uspjeh i vladanje svoje djece”.

Više od 75 odsto nastavnika saopštilo je da ima dovoljno autoriteta u učionici, a 42 procenta navelo je da kod izazovnih situacija postoje jasne procedure i podrška stručne službe i uprave ustanove. Sa takvim stavom nije saglasno 27,62 odsto, dok je 30 procenata ispitanika neutralno u vezi sa rješavanjem izazovnih situacija. Stres je, navodi se u istraživanju, dominatna karakteristika profesionalnog iskustva prosvjetnih radnika, o čemu je svjedočilo 58 odsto ispitanika.

Božović je, tokom konferencije, podsjetio da će napredak obrazovnog sistema “ići sporije, ako nije zadovoljan nastavnik”.

“Svi znamo da nam je obrazovni sistem u krizi decenijama unazad. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je prije tri godine najavilo reformu školstva, a mi je čekamo kao ozebli sunce… Politizacija nam ništa nije dobro donijela u proteklom periodu”, kazao je Božović.

Psihološkinja i jedna od autorki istraživanja Zorica Minić izjavila je da “ne smijemo zanemariti procenat nastavnika koji su nezadovoljni”.

“Bitni su nam klima, atmosfera i uslovi u kojima radimo. Nema uslova koji mogu zamijeniti nastavnika. Ako smo zbog nečega bezbrižni, onda smo zbog toga što nam vještačka inteligencija (AI) ne može oduzeti posao… Lično, jako me brine apatija nastavnika. Nije nam ovo prvo istraživanje od kojeg smo očekivali više. Najviše ispitanika dolazi iz osnovnih škola, ali ih imamo iz resursnih centara, stručnih škola i predškolskih ustanova”, rekla je.

Nastavnica francuskog jezika Suzana Šalja izjavila je da je istraživanje pokazalo da “uprkos svemu, nastavnici i dalje vole svoj posao”.

“Skoro 70 procenata nastavnika uživa u svom poslu, dok se kao problem ističe nedovoljno priznanje rada. Nastavnike i dalje pokreće unutrašnja motivacija, a ne materijalni interes. Skoro 70 odsto procenata ispitanika kaže da uživa u radu sa djecom i da ih rad sa njima lično ispunjava.”

Kolegijalnost, kazala je Šalja, postoji, kao i da rezultati istraživanja često govore da su dobri međuljudski odnosi često najveći oslonac zaposlenima.

Upozorava i da je istraživanje pokazalo da dio nastavnika smatra da ne može vjerovati institucionalnoj podršci, te da kolegijalna atmosfera često nadoknađuje slabosti sistema.

Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić kazao je juče da ga brinu određeni rezultati istraživanja. Poručio je i da bi se vratio u učionicu, kao i da, osim Ispitnog centra, predstavlja i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). Istakao je da vjeruje da su od ove godine doprinijeli rasterećenju nastavnika, kada je riječ o eksternim provjerama znanja.

“Ono što smo sada uradili za malu, naredne godine ćemo uraditi i za veliku maturu”, kazao je Trivić.

U istraživanju Sindikata prosvjete ističe se i da 30,4 odsto nastavnika smatra da rade posao koji im daje sigurnost, dok 36,7 procenata njih nema taj stav.

“Prosvjetni radnici u svojim odgovorima ukazuju na izraženu nesigurnost u pogledu stabilnosti i zaštite koju im posao pruža”.

Anketirani nastavnici, navodi se u dokumentu, izjavili su da se u “visokom procentu osjećaju ponosno dok obavljaju svoj posao”.Miloš Trivić

“To je izjavilo njih 68 odsto, dok se 13,4 procenta ne slaže ili uopšte ne slaže sa ovom tvrdnjom. Rezultati ukazuju na visok nivo profesionalnog identiteta i emocionalne povezanosti sa pozivom, što predstavlja jedan od ključnih resursa otpornosti prosvjetnih radnika”, piše u istraživanju Sindikata prosvjete.