Marin le Pen ide na sve ili ništa

Liderka francuske krajnje desnice ulazi u predsjedničku trku uprkos potvrđenoj presudi za pronevjeru, računajući da će birači imati “posljednju riječ”

Pokrenuvši četvrtu kandidaturu za predsjednicu Francuske, samo nekoliko sati nakon što su joj sudije omogućile da se kandiduje, Marin le Pen se predstavila kao borac koji je, uprkos malim izgledima, prevazišao višemjesečnu pravnu bitku koja je prijetila da okonča njene političke ambicije.

“Mnogo je Francuza koji prolaze kroz teškoće, a i mi prolazimo kroz teškoće”, rekla je Le Pen u intervjuu u udarnom terminu na TF1. “Vjerujem da su nas ta iskušenja ojačala”.

Mnogi su vjerovali da su predsjedničke nade Le Pen ugašene sve dok apelacioni sud u Parizu u utorak nije skratio njenu zabranu kandidovanja zbog pronevjere sredstava Evropskog parlamenta, korišćenih za plaćanje osoblja njene antiimigrantske stranke Nacionalno okupljanje (RN) u Francuskoj.

Presuda joj je omogućila da se kandiduje na izborima 2027. godine, iako je sud potvrdio njenu osuđujuću presudu. Le Pen je rekla da planira da se žali na presudu kojom je proglašena krivom, dok se istovremeno kandiduje za najvišu funkciju.

Odluka Le Pen da uđe u trku predstavlja hrabar, ali rizičan politički potez.

Ne samo da rizikuje oslanjajući se na to da će najviši francuski sud presuditi u njenu korist u posljednjoj žalbi protiv presude izrečene u utorak, već će testirati i spremnost francuskih birača da izaberu osobu za koju su dva odvojena suda sada utvrdila da je kriva za pronevjeru.

Le Pen je predsjedničku kampanju pokrenula juče na zapadu Francuske gdje su je dočekali i aplauzi i zvižduci. Dok se rukovala sa građanima na uličnoj pijaci u gradiću La Fleš u dolini Loare, neki su joj dobacivali: “Vrati novac!” i “U zatvor!”, dok su drugi skandirali: “Marin, predsjednica!” – što je znak tenzija koje bi mogle uslijediti.

Le Pen vjeruje da je vrijedno rizika, računajući da će birači zanemariti njene pravne probleme i izabrati je za prvu krajnje desničarsku liderku Francuske u moderno doba.

“Mislim da Francuzima nikada ne treba ništa nametati; oni moraju imati posljednju riječ, a sada će francuski narod imati posljednju riječ”, rekla je.

Brižit Barež, bivša poslanica iz desničarske stranke koja je u savezništvu sa RN-om, rekla je da razumije zašto se liderka RN-a kandiduje.

“Poznajem njen karakter, a i sama sam pomalo takva”, rekla je. “Želite da pokažete onima koji su vam nanijeli taj udarac da zbog toga nijeste mrtvi, da ste i dalje tu.”

Odluka Le Pen da se kandiduje dolazi u trenutku kada nacionalistički RN nikada nije bio bliže vlasti. Ankete pokazuju da će Le Pen lako ući u drugi krug predsjedničkih izbora naredne godine, iako je pobjeda manje izvjesna.

Njene predsjedničke ambicije bile su neizvjesne od marta 2025. godine, kada joj je izrečena petogodišnja zabrana kandidovanja, ali presuda od utorka omogućava joj da vodi kampanju dok nosi elektronsku nanogicu.

Le Pen je za TF1 rekla da je uvjerena da će moći da se kandiduje bez nanogice koja bi ograničavala njeno kretanje i potvrdila da će se njen tridesetogodišnji štićenik, predsjednik stranke Žordan Bardela, kandidovati zajedno s njom za premijera ako ona bude izabrana.

Odbacila je mogućnost da Bardela zbog toga gaji bilo kakvu ogorčenost. On je trebalo da bude predsjednički kandidat ukoliko bi njoj kandidatura bila zabranjena, a sada u anketama za najvišu funkciju stoji bolje od nje.

“Žordan Bardela i ja borimo se za Francusku. Borimo se za francuski narod. Taj cilj očigledno nadilazi nas same”, rekla je. “Zato naše lične ambicije uopšte ne dolaze u obzir.”

Barež je rekla da RN ima veće izglede za pobjedu ako Le Pen i Bardela nastupe usklađeno. Tokom posljednjih nekoliko godina njih dvoje su formirali snažan politički tandem, spajajući mladalački entuzijazam sa iskustvom stečenim u dugim političkim borbama, kako bi nekada marginalnu stranku pretvorili u potencijalnu buduću vladu.

“Francuzima smo ponudili partnerstvo, partnerstvo za koje vjerujem da je komplementarno, uravnoteženo, dosljedno i čvrsto”, rekla je Le Pen za TF1.

Le Pen i Bardela mnogo polažu na javno pokazivanje jedinstva, a rijetki primjeri suptilnih razlika među njima pojavili su se prije svega u ekonomskoj politici. Kritičari optužuju RN da nema čvrst ekonomski plan za suočavanje sa zaduženim javnim finansijama Francuske i slabim rastom.

Dok se njegova šefica nosila sa pravnim problemima, Bardela je počeo da zagovara tržišno liberalniji pristup od Le Pen o temama kao što je reforma penzionog sistema, a ostaje otvoreno pitanje kako ona može proširiti podršku stranci među probiznis desnicom, a da ne otuđi njenu radničku bazu.

Jedno od ključnih pitanja biće da li ostati pri obećanju da se starosna granica za odlazak u penziju vrati na 62 godine ili odustati od plana koji dio stranačkih ljudi sve više smatra neodrživim.

Visoki zvaničnik RN-a rekao je da neka od glavnih programskih pitanja stranke i dalje nijesu riješena, što znači da je čekaju teški izbori, uključujući one o penzijama i oporezivanju.

Žil Ivaldi, politikolog sa Sciences Poa, rekao je da će prevazilaženje tenzija oko toga kako definisati ekonomsku ponudu RN-a ostati ključno za izglede stranke.

“Da bi upravljao zemljom i obezbijedio parlamentarnu većinu, RN na kraju mora da pridobije desničarske birače i da, u nekom trenutku, postigne dogovor sa tradicionalnom desnicom”, rekao je.

“Širok savez desničarskih snaga preduslov je da RN dođe na vlast.”