Marković: Ako ograničite ovlašćenja bezbjednosnih službi, smanjićete im efikasnost, iako ćete povećati prava građana

Na pitanje kako ocjenjuje stanje u sektoru bezbjednosti, predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Dane Marković je odgovorio da „brojčana ocjena kada je u pitanju stanje bezbjednosti i rad bezbjednosnih operativnih službi sigurno nije ispod osam od deset, uz pozitivan trend rasta“

Hibridno djelovanje organizovanih kriminalnih grupa usmjereno protiv crnogorskih službi bezbjednosti biće najveći izazov za bezbjednosni sektor, ocijenio je predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Dane Marković.

Marković je u intervjuu agenciji MINA rekao da je ključni izazov i nastavak borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, jer su organizovane kriminalne grupe u Crnoj Gori stekle jaku infrastrukturu i značajna finansijska sredstva.

„Sigurno će pokušati na razne načine da napadnu naše bezbjednosne institucije kako bi zadržale, ili povratile položaje na kojima su ranije bile. Mislim da će borba protiv tih hibridnih aktivnosti usmjerenih na naše službe bezbjednosti biti najveći izazov u nekom bližem periodu“, kazao je Marković.

Upitan da prokomentariše dogovor vlasti i opozicije za izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), on je naveo da i dalje podržava ta dva zakonska rješenja, ocjenjujući da su to kvalitetni zakoni.

On je rekao da je postignut sporazum da se, ako se nađe prostor, izvrše neke manje izmjene u tim zakonima.

„Mislim da u tome neće biti problem, posebno što će to nadgledati naše kolege iz Evrope“, naglasio je Marković.

On je naveo da je do tih zakonskih rješenja došlo u radu crnogorskih službi bezbjednosti sa stručnjacima iz drugih službi bezbjednosti, a da su ona zatim prošla i test provjere u skladu sa pravilima Evropske komisije (EK).

„Evropska unija (EU) daje okvir, koji smo zadovoljili, i traži da konkretna rješenja samo budu u dijelu tog okvira, a ne ulaze u suštinu kako ćemo mi ta rješenja sprovesti“, kazao je Marković.

Kako je naveo, nijesu isti bezbjednosni problemi sa kojima se suočavaju Španija ili baltičke zemlje i Crna Gora.

„Zadovoljili smo okvir, a onda nam je ostavljen prostor da nađemo mjesto u tom okviru kako ćemo napisati i donijeti ta dva zakona. Prema mom mišljenju, ta zakonska rješenja su dobra, daju prostor za adekvatan i efikasan rad naših službi bezbjednosti, a sa druge strane čuvaju slobodu i privatnost građana“, rekao je Marković.

„Ako ograničite ovlašćenja bezbjednosnih službi, smanjićete njihovu efikasnost, iako ćete povećati prava i slobode građana. S druge strane, naše službe bezbjednosti susreću se sa raznim izazovima i moramo im ostaviti određen prostor u kojem će oni djelovati“, rekao je Marković.

Na pitanje kako ocjenjuje stanje u sektoru bezbjednosti, Marković je odgovorio da „brojčana ocjena kada je u pitanju stanje bezbjednosti i rad bezbjednosnih operativnih službi sigurno nije ispod osam od deset, uz pozitivan trend rasta“.

Kako je kazao, ne postoji država koja ima apsolutnu bezbjednost i koja bi se mogla ocijeniti najvećom ocjenom, a što bi značilo da je eliminisala sve bezbjednosne rizike i da u njoj ne postoji kriminal.

„Ono što država može da uradi je da kroz svoje institucije zaštiti život, imovinu, javni red i mir i ustavni poredak“, istakao je Marković.

On je kazao da se, kod ocjenjivanja rada bezbjednosnih službi i stanja bezbjednosti u jednoj državi, uzima više kriterijuma – kakvo je bezbjednosno stanje danas, a kakvo je bilo prošlih godina, kakvo je stanje danas u odnosu na slične zemlje, a kakvo u odnosu na standarde EU.

Marković je kazao da je dobro oblast bezbjednosti podijeliti na dva nivoa, gdje je prvi operativni, koji čine Uprava policije, ANB i slične službe, a drugi pravosudni, gdje su tužilaštvo i sudstvo.

Goroveći o operativnom nivou, on je kazao da izvještaji koji dolaze iz EU pokazuju jasan i kvalitetan rad crnogorskih službi i daju pozitivne ocjene.

„Meni je veoma bitno što iznad svega naglašavaju da imamo odličnu saradnju sa partnerskim službama. Ne možete imati odličnu saradnju sa partnerskim službama ako vas te službe ne cijene, ne poštuju vaše rezultate i nemaju povjerenja u vas“, naglasio je Marković.

On je istakao da je u prethodnom periodu Uprava policije pokrenula brojne akcije u cilju razbijanja organizovanih kriminalnih grupa i rasvjetljavanja krivičnih djela, i da su veoma uspješni u tome, kao i u preventivnom djelovanju.

„Što se tiče situacije u regionu, mislim da o tome ne treba raspravljati, sigurno smo u vrhu što se tiče bezbjednosti u odnosu na države Zapadnog Balkana“, kazao je Marković.

On je dodao da treba vidjeti i šta o stanju u bezbjednosnom sektoru misle građani, navodeći da se redovno rade ankete u kojima se jedno od pitanja odnosi upravo na njihovu bezbjednost.

„Građani otprilike ovako odgovaraju – da se osjećaju bezbjedno u sredini u kojoj žive. Dakle, ako hoćete neku brojčanu ocjenu toga kakvo je stanje bezbjednosti i kakav je rad naših bezbjednosnih operativnih službi, sigurno ocjena nije ispod osam od deset i pritom imamo pozitivan trend rasta“, naglasio je Marković.

Govoreći o tome što se Odbor za bezbjednost i odbranu nije sastajao nekoliko mjeseci, on je kazao da je jedan od razloga za to činjenica da je fokus rada parlamenta bio na zatvaranju pregovaračkih poglavlja, dok je drugi to što u proteklih nekoliko mjeseci nije bilo nijednog ozbiljnog bezbjednosnog incidenta ili izazova koji bi zahtijevao sastanak Odbora.

Marković je rekao da zbog toga što sjednice Odbora nijesu održavane nekoliko mjeseci imaju kašnjenje sa zasjedanjima, na kojima treba da razmatraju redovne izvještaje organa bezbjednosnog sektora.

U međuvremenu je Odbor, u petak, usvojio godišnji izvještaj o radu ANB-a.

Marković je kazao da cijeli zaostatak mogu nadoknaditi u toku ovog mjeseca.

Upitan da li je potrebno snaženje parlamentarnog nadzora nad službama bezbjednosti, on je rekao da je Odbor u aktuelnom sazivu odradio kvalitetan posao i da su imali više od 20 saslušanja, na koja su uvijek dolazili ministri, direktori policije i ANB-a, „koji su, za razliku od nekih drugih odbora, uvijek odgovarali na pitanja“.

„Nijesu se krili ni iza svoje funkcije ni iza institucije ni iza procedura. Na svako pitanje dali su konkretan odgovor i na osnovu tih informacija je Odbor sastavljao odgovarajuće zaključke“, dodao je Marković.

On smatra da Odbor treba da nastavi da radi kao do sada i da je to sasvim dovoljno za uspješan rad i parlamentarni nadzor službi bezbjednosti.

Marković je kazao da očekuje nastavak dosadašnje saradnje Odbora sa Ministarstvom odbrane, ANB-om i policijom.

Govoreći o situaciji sa čarterom letom u Tivtu uoči Samita EU – Zapadni Balkan, on je rekao da je to bila nešto komplikovanija bezbjednosna situacija nego uobičajeno, ali da je djelovanje crnogorskih službi bezbjednosti bilo na visokom nivou.

„Taj samit je zaista, prema svim informacijama kojima ja raspolažem, protekao fantastično. Naše službe su bile na visini zadatka, nijednog incidenta i nijedne primjedbe nijesmo imali. Ono što je malo pokvarilo taj događaj je slučaj sa jednim letom koji je bio, hajde da kažemo, sporan. I to je završeno na najbolji mogući način“, rekao je Marković.

On smatra da „treba ići na smirivanje tenzija“.

„Posebno što se tiče zemalja u regionu, mi nemamo bližih zemalja i bližih naroda od onih koji su nam neposredni susjedi. I mislim da treba smanjiti te napore u pridobijanju neke sitne političke koristi, a da treba ići na uspostavljanje stabilnih i kvalitetnih odnosa, kakve smo imali i u najvećem dijelu naše istorije“, naveo je Marković.

Na pitanje koji će biti njegovi ključni prioriteti tokom obavljanja funkcije predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, Marković je odgovorio da, nakon usvajanja redovnih izvještaja, treba da razmotre zakon o oružju i municiji.

Taj zakon je, prema riječima Markovića, potreban Crnoj Gori, ali je i jedan od uslova na evropskom putu.

On je naveo da će biti ozbiljnog rada na usaglašavanju tog zakona sa situacijom, potrebama građana, njihovim zahtjevima i, naravno, evropskim standardima.