Merc odgovorio Trampu: Njemačka nema razloga da se pravda zbog vojne potrošnje

Njemački kancelar poručio da će Berlin do 2029. dostići cilj NATO-a od 3,5 odsto BDP-a za odbranu, odbacujući kritike predsjednika SAD

Njemačka nema razloga da se ustručava da govori o svojim rezultatima u povećanju izdvajanja za odbranu, izjavio je danas kancelar Friedrih Merc, odgovarajući na pitanje o kako komentariše to što američki predsjednik Donald Tramp ranije njemačke napore nazvao „smiješnima“.

Pitanje izdvajanja za odbranu dominira uoči samita NATO-a koji će se naredne sedmice održati u Ankari, gdje evropski lideri nastoje ostaviti po strani nesuglasice s Trampom oko Irana i Grenlanda i pokazati da preuzimaju veću odgovornost za odbranu evropskog kontinenta.

„Njemačka će u roku od četiri godine udvostručiti svoj budžet za odbranu. To je najveći napor koji smo ikada uložili u jačanje naših odbrambenih sposobnosti. U tom pogledu nemamo razloga da se ikoga stidimo ili da pred bilo kim uzmičemo“, rekao je Merc novinarima.

„To ćemo reći s dužnim stepenom skromnosti, i to kao najveća država članica Evropske unije, koja nosi posebnu odgovornost unutar Evrope.“

Tramp je ove sedmice na svojoj društvenoj mreži Truth Social oštro kritikovao nivo izdvajanja za odbranu među saveznicima u NATO-u.

„Smiješno je da SAD nastavljaju ovim jednostranim putem kada odnos nije uzajaman“, napisao je u jednoj objavi. U drugoj je naveo da je njemačka vojna potrošnja u periodu od 2014. do 2025. bila „MNOGO MANJA“ nego američka ili potrošnja drugih saveznika u NATO-u, zaključivši: „Smiješno!“

Na samitu u Hagu prošle godine lideri NATO-a dogovorili su da do 2035. godine izdvajaju 3,5% bruto domaćeg proizvoda za osnovne potrebe odbrane, poput naoružanja i vojske, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodni cilj od 2%.

„I mi veoma ozbiljno shvatamo rusku prijetnju i naoružavamo se kako bismo joj se suprotstavili“, rekao je Merc, koji je u Berlinu ugostio lidere baltičkih država.

„Cilj od 3,5% dogovoren u Hagu dostići ćemo već 2029. godine, znatno prije ugovorenog roka.“

Tokom proteklih 12 mjeseci savez je bio pod velikim pritiskom. Tramp je prijetio da će preuzeti Grenland od Danske, koja je takođe članica NATO-a, a zatim je pokrenuo rat protiv Irana, bez prethodnih konsultacija s evropskim saveznicima, što je uzdrmalo globalnu ekonomiju.

Taj rat je dodatno narušio lične odnose između Trampa i evropskih lidera, uključujući Merca, koji je ranije izjavio da su Sjedinjene Države bile ponižene od strane Irana.