Ministarstvo: Cijene naftnih derivata bi, usljed dešavanja na Bliskom istoku, mogle nastaviti da rastu, naročito dizela

Iz Ministarstva energetike i rudarstva su kazali da su ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rizik od daljih ograničenja transporta kroz Hormuški moreuz izazvali novi snažan rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu

Cijene naftnih derivata bi, usljed geopolitičkih dešavanja na Bliskom istoku, mogle nastaviti da rastu, naročito dizela, upozorili su iz Ministarstva energetike i rudarstva i dodali da nije moguće izbjeći uticaj globalnog rasta cijena na domaće tržište.

Iz Ministarstva su kazali da su ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rizik od daljih ograničenja transporta kroz Hormuški moreuz izazvali novi snažan rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu.

“Sa istim posljedicama suočavaju se sve zemlje koje zavise od uvoza naftnih derivata, uključujući Crnu Goru”, rekli su iz Ministarstva.

Iz tog resora su naglasili da se snabdijevanje crnogorskog tržišta trenutno odvija uredno i nema razloga za zabrinutost u pogledu raspoloživosti naftnih derivata.

“Ipak, međunarodno tržište ostaje izrazito nestabilno, zbog čega trajanje i puni obim daljeg rasta cijena trenutno nije moguće pouzdano predvidjeti. Ministarstvo energetike i rudarstva će o rezultatima narednog obračuna blagovremeno obavijestiti javnost”, dodaje se u saopštenju.

Najnovija eskalacija uslijedila je nakon obnavljanja vojnih napada na jugu Irana i uzvratnih napada Irana u regionu, nakon čega su ponovo uvedena ograničenja plovidbe kroz Hormuški moreuz i blokada iranskih luka.

Dodatnu neizvjesnost izaziva mogućnost širenja poremećaja i na pravce kroz Crveno more i moreuz Bab el Mandeb.

“Time bi istovremeno bila ugrožena dva ključna pomorska pravca za transport nafte i naftnih derivata, što je na tržištu već dovelo do rasta troškova transporta i osiguranja, smanjenja raspoloživosti pojedinih derivata i povećanja njihovih cijena”, naveli su iz Ministarstva.

Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih tačaka globalnog energetskog tržišta. Ovim pravcem se u redovnim okolnostima transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno, odnosno približno petina ukupne svjetske potrošnje.

“Zato svako ograničenje plovidbe ili povećanje bezbjednosnog rizika neposredno utiče na raspoloživost energenata, cijene pomorskog transporta i osiguranja, a zatim i na cijene naftnih derivata širom svijeta”, naveli su iz Ministarstva.

Nakon najnovije eskalacije, cijena sirove nafte tipa Brent dostigla je oko 84 dolara po barelu i tokom posljednje sedmice porasla približno 12 odsto.

“Međutim, za obračun maksimalnih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori nijesu presudna samo kretanja cijene sirove nafte, već prije svega međunarodne kotacije gotovih naftnih derivata na mediteranskom tržištu”, objasnili su iz Ministarstva.

Posebno snažan pritisak postoji na tržištu dizela, usljed kombinovanog uticaja ograničenog transporta kroz Hormuški moreuz, problema u snabdijevanju rafinerija sirovom naftom, smanjene prerade i ograničene globalne ponude srednjih destilata.

Dodatnu neizvjesnost stvaraju rizici od širenja poremećaja i na druge važne pomorske pravce, kao i ograničenja izvoza dizela iz pojedinih velikih zemalja proizvođača.

“Ovakva kretanja već se odražavaju na cijene goriva u brojnim državama. Budući da Crna Gora uvozi naftne derivate i nabavlja ih po cijenama koje se formiraju na međunarodnom tržištu, nije moguće izbjeći uticaj globalnog rasta cijena na domaće tržište”, upozorili su iz Ministarstva.

Iz tog resora su poručili da će dalje kretanje cijena zavisiti prvenstveno od trajanja sukoba i mogućnosti ponovnog uspostavljanja redovnog transporta kroz Hormuški moreuz.

U kratkom roku očekuje se nastavak izražene nestabilnosti i pritiska na rast cijena, posebno dizela.

“Ukoliko ograničenja transporta i problemi u radu rafinerija potraju, cijene derivata mogle bi nastaviti da rastu i u narednim obračunskim periodima. Nasuprot tome, stabilizacija bezbjednosnih prilika i obnova redovnih tokova snabdijevanja mogle bi postepeno ublažiti cjenovni pritisak”, rekli su iz Ministarstva.

Maksimalne maloprodajne cijene u Crnoj Gori utvrđuju se prema propisanoj metodologiji, na osnovu prosječnih međunarodnih kotacija derivata i odnosa eura i američkog dolara tokom obračunskog perioda.

Zbog toga se, kako su objasnila, dnevne promjene na međunarodnom tržištu ne prenose odmah i u punom iznosu na domaće cijene, već ulaze u prosjek na osnovu kojeg se vrši naredni obračun.

“Nabavna cijena derivata sa međunarodnog tržišta trenutno čini približno polovinu maksimalne maloprodajne cijene. Preostali dio čine troškovi priznati energetskim subjektima i državne dažbine, odnosno akciza, porez na dodatu vrijednost i naknada za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivate”, dodali su iz Ministarstva.