Nutricionistička psihijatrija: Ishrana djece utiče na kognitivni razvoj i emocionalnu inteligenciju

Moderna nauka pokazuje da ishrana koju djeca konzumiraju ne samo utiče na njihov fizički rast, već i na njihove kognitivne sposobnosti, emocionalnu stabilnost i mentalno zdravlje. Dr Uma Naidoo sa Harvarda objašnjava da postoji direktna komunikacija između crijeva i mozga putem vagusnog nerva. Ako hranimo dječja crijeva procesuiranim šećerima, šaljemo upalne signale u mozak, čime se manifestiraju simptomi poput ‘moždanog zamrznjanja’, razdražljivosti i nemogućnosti koncentracije.

Prerađeni ugljeni hidrati i skriveni šećeri u dječjim žitaricama ili sokovima uzrokuju hiperaktivnost nakon naglisanja glukoze, a to može zatražiti agresivno ili plačljivo djete. Stručnjaci navode da ključni nutrijentovi poput cinka, gvožđa i omega-3 masnih kisela su vitalni za izgradnju neurotransmitera. Često se dijeca prepoznaju po simptomima koje su podobne ADHD-u, a zapravo se radi o deficitu ključnih hranljivih materija.

Treba odabrati ishranu koja je dosljedna i bogata na niske masti. DHA, ključna za izgradnju membrana neurona, može se pronaći u masnoj ribi, orahe i čia sjemenke. Proteine birajte za doručak kako bi obezbijedili stabilan nivo aminokiselina.

Emocije i stres djeteta mogu biti utjecanja ishrane. Studija pokazala je da djeca koje konzumiraju „zapadnu dijetu” imaju veći rizik razvoja depresivnih stanja u adolescenciji. Profesori su tvrdo navrhivali da kvalitetna ishrana djeteta u ranom uzrastu predviđa njegovo mentalno zdravlje kasnije u životu.