Ne vide šta Izrael radi od “prestiža” njihovog oružja: Italija suspendovala saradnju s Tel Avivom, Crna Gora neće
Iz Ministarstva odbrane kazali da će se obuke crnogorskih vojnika u Izraelu realizovati kad se za to steknu uslovi
"Dok pojedine države donose odluke o suspenziji određenih vidova saradnje, druge se opredjeljuju za njihovo dalje unapređenje", kazali iz Krapovićevog resora
Dok su neke članice NATO-a i Evropske unije (EU) suspendovale svoje vojno-odbrambene sporazume s Izraelom zbog njegovih poteza na Bliskom istoku, Crna Gora nema takvu namjeru, i uz to od javnosti krije da li izvozi oružje u tu državu.
Iz Ministarstva odbrane prošle sedmice su saopštili “Vijestima” da i dalje planiraju da realizuju obuke crnogorskih vojnika u Izraelu kad se za to steknu bezbjednosni uslovi. Te aktivnosti bile su ugovorene prije nego je Tel Aviv krenuo u rat protiv Hamasa, nakon što je ta palestinska organizacija 7. oktobra 2023. godine izvela terorističke napade na Izrael – nakon čega, kako tvrde brojni međunarodni akteri, Izrael sprovodi genocid u Gazi.
Odgovarajući na pitanje da li bi Crna Gora, koja je s Izraelom 2018. potpisala Memorandum o razumijevanju u oblasti odbrane, mogla da slijedi primjer Italije čija je Vlada prekjuče suspendovala dugogodišnji sporazum o saradnji u oblasti odbrane s Izraelom, iz resora kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate) kazali su da pažljivo prate međunarodne bezbjednosne i političke okolnosti, te da svoje aktivnosti u oblasti odbrambene saradnje vode “u skladu s nacionalnim interesima i preuzetim međunarodnim obavezama”.
Nisu odgovorili da li smatraju da je u redu vojno sarađivati s državom čiji je premijer (Benjamin Netanjahu) pred Međunarodnim krivičnim sudom optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog akcija izraelske vojske u Pojasu Gaze.
Sporazum Podgorice i Tel Aviva iz 2018. bio je uvod u sklapanje najmanje dva ugovora s izraelskom kompanijom “Elbit sistems”, vrijedna više od 50 miliona eura. Prvi, “težak” oko 35 miliona dolara o opremanju crnogorskih oklopnih vozila s oružanim stanicama na daljinsko upravljanje, dogovoren je krajem 2019. Drugim ugovorom iz maja 2023, vrijednim oko 20 miliona eura, predviđeno je da “Elbit” dio crnogorskih oklopnih vozila opremi minobacačkom municijom 120 mm i obuči vojnike i oficire na svojoj akademiji u Izraelu.
Kad je riječ o izvoza oružja, redakcija je prošle nedjelje poslala upit Ministarstvu ekonomskog razvoja (koje izdaje dozvole za tu djelatnost) da li je od septembra 2024. odobrilo izvoz vojne opreme u Izrael ili izraelskim kompanijama. Međutim, odgovor nije stigao.
“Informacije CG” su pitale Ambasadu Izraela u Beogradu, koja je na nerezidentnoj osnovi i predstavništvo te države u Podgorici, da li Crna Gora izvozi vojnu opremu u tu zemlju, ali su oni novinara uputili na izraelsko Ministarstvo odbrane – koje je poručilo da se ta pitanja pošalju nadležnima u Podgorici.
Crna Gora već neko vrijeme ima naviku ćutanja ili nemuštog oglašavanja povodom postupanja Izraela. Tako je početkom mjeseca praktično oćutana odluka tamošnjeg parlamenta da uvede smrtnu kaznu vješanjem za Palestince osuđene za ubistva državljana te zemlje. S druge strane, pojedini visoki crnogorski zvaničnici i njihove partije imaju učestale posjete i održavaju kontakt s režimom u Tel Avivu.
Prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), od 7. oktobra 2023. do 25. marta ove godine, Izrael je u Gazi ubio ubio skoro 73.000 Palestinaca, od čega su oko 21.000 djeca.
Krapović i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Miodrag Vuksanović početkom februara sastali su se s izaslanikom odbrane Izraela za Crnu Goru Talom Mastom. U saopštenju Ministarstva odbrane tada je navedeno da je na sastanku Vuksanovića i Masta razgovarano o dosadašnjoj saradnji u oblasti odbrane, kao i o mogućnostima njenog daljeg unapređenja.
Na pitanje o kojim zajedničkim projektima i razmjenama iskustava je razgovarano, iz resora odbrane odgovorili su da je u pitanju bilo unapređenje već postojeće bilateralne saradnje u oblasti odbrane, dodavši da je fokus bio na modernizaciji opreme, jačanju interoperabilnosti i razmjeni stručnih znanja kroz obuke i ekspertsku podršku.
“Konkretni projekti saradnje realizovani su kroz više implementacionih sporazuma s državom Izrael čije detalje nismo u mogućnosti da dostavimo, jer su sporazumi označeni stepenom tajnosti, shodno Zakonu o tajnosti podataka”, piše u odgovoru redakciji.
Upitani da li su pripadnici crnogorske Vojske realizovali obuku koja je trebalo da se održi sredinom novembra 2023, ali je odgođena zbog rata Izraela i Hamasa, kao i da li je sprovedena obuka na “Elbit” akademiji u Izraelu, odgovorili su da sve obuke, kao i one planirane za novembar 2023, u Izraelu nisu realizovane zbog pogoršane bezbjednosne situacije nakon izbijanja sukoba u oktobru 2023.
Pojasnili su da je realizacija tih aktivnosti odgođena iz bezbjednosnih razloga i “u skladu s procjenama”. Međutim, poručuju da obuke i dalje ostaju u planu.
“A njihova realizacija zavisiće od stabilizacije bezbjednosnih uslova i usaglašavanja novih termina s partnerskom stranom. Saradnja Crne Gore i Izraela u oblasti odbrane sprovodi se u skladu s međudržavnim sporazumima, međunarodnim obavezama i strateškim ciljevima razvoja VCG. Sve aktivnosti realizuju se transparentno i uz uvažavanje aktuelnog bezbjednosnog konteksta, s ciljem daljeg jačanja kapaciteta i operativnih sposobnosti Vojske”, podvukli su.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni saopštila je prekjuče da je tamošnja vlada suspendovala sporazum o saradnji u oblasti odbrane s Izraelom. Njena vlast bila je jedan od najbližih izraelskih saveznika u Evropi, ali je posljednjih sedmica kritikovala napade Tel Aviva na Liban, u kojima su poginule stotine ljudi.
Izrael je prošle sedmice ispalio hice upozorenja prema italijanskim vojnicima koji služe u Libanu u okviru mandata UN-a.
Memorandum koji je 2003. potpisao tadašnji premijer Silvio Berluskoni, stupio je na snagu 2006. godine i automatski se obnavljao svakih pet godina, a obuhvatao je oblasti poput nabavke, obuke, kao i “uvoza, izvoza i tranzita odbrambene i vojne opreme”.
Iz crnogorskog Ministarstva odbrane indirektno su poručili da neće slijediti primjer Rima, dodavši da je “važno istaći da države imaju različite pristupe kad je riječ o bilateralnoj odbrambenoj saradnji, u zavisnosti od sopstvenih prioriteta, procjena i strateških interesa”.
“Dok pojedine države donose odluke o suspenziji određenih vidova saradnje, druge se opredjeljuju za njihovo dalje unapređenje. Tako su, primjera radi, pojedine evropske zemlje poput Grčke i Njemačke u prethodnom periodu zaključile nove oblike strateške saradnje s Izraelom u oblasti odbrane”, rekli su.
Više izraelskih i grčkih medija izvijestilo je prošle sedmice da su te dvije države postigle sporazum vrijedan 750 miliona dolara za isporuku izraelskih preciznih raketnih sistema “PULS”, dok je njemački Bundestag krajem prošle godine odobrio proširenje ugovora za nabavku izraelskog antiraketnog sistem “Erou 3”, u vrijednosti od oko 3,1 milijardu dolara.
Iz resora odbrane su istakli da su modernizacija i opremanje VCG savremenim sistemima i opremom jedan od njihovih ključnih prioriteta, te da je, u tom smislu, izraelska odbrambena industrija prepoznata kao jedna od najprestižnijih u svijetu, naročito u oblastima naprednih i budućih tehnologija koje imaju sve veću ulogu u savremenom bezbjednosnom okruženju.
“Crna Gora će, kao odgovorna članica međunarodne zajednice i saveznica u okviru NATO-a, nastaviti da svoje odluke donosi samostalno, vodeći se prije svega zaštitom sopstvenih nacionalnih interesa, bezbjednosti i stabilnosti, uz kontinuirano praćenje razvoja situacije”, ukazali su.
“Informacije CG” su krajem februara pisale da je Izrael najznačajniji spoljnotrgovinski partner Crne Gore kad je u pitanju uvoz naoružanja i municije.
U periodu od 1. januara 2023. do 31. decembra 2025. godine, prema dokumentu Uprave carina, u Crnu Goru je iz Izraela uvezeno naoružanja i municije u vrijednosti od najmanje 5.281.024,40 eura.
Državnim budžetom za 2026. predviđeno je zaduženje radi kupovine protivoklopnog sistema "Spajk", koji proizvodi izraelska kompanija "Rafael".
Više nevladinih organizacija i građanskih aktivista uputilo je početkom aprila pismo Vladi, zahtjevajući hitno informisanje javnosti o eventualnom izvozu, uvozu ili trgovini naoružanjem i vojnom opremom s Izraelom, kao i objavu svih važećih ugovora, sporazuma i dozvola u toj oblasti.