Neće da Lekić odlučuje o granici s Hrvatskom: MVP odbio predlog Milatovića za člana Komisije za razgraničenje

“Informacije CG” saznaju da će Milatović obaviti razgovore s nekoliko potencijalnih kandidata za člana Komisije, među kojima je i Nebojša Vučinić

Želja za prisvajanjem teritorija susjeda nije se ugasila, tvrdi hrvatski profesor međunarodnog prava u penziji Davorin Rudolf Mlađi

Složena pitanja se ne smiju rješavati putem medijskih istupa, posebno kad se iznose paušalne ocjene bez dovoljno poznavanja činjenica i ukupnog konteksta, kažu iz resora diplomatije

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) odbilo je predlog predsjednika države Jakova Milatovića da se nekadašnji crnogorski šef diplomatije Miodrag Lekić imenuje za člana Komisije za razgraničenje i utvrđivanje državne granice – saznaju “Informacije CG”.

Prema nezvaničnim informacijama redakcije, nakon što je odbijen predlog za imenovanje Lekića, šef države razmatra nekoliko drugih potencijalnih kandidata za člana Komisije, s kojima će obaviti razgovore, a jedan od njih je i profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić.

“Informacije CG” očekuju odgovore od resora diplomatije i Milatovićevog kabineta zašto je Lekić odbijen za člana Komisije, odnosno kako predsjednik tumači to.

Milatović je krajem maja rekao da je predlog o imenovanju Lekića upućen imajući u vidu značaj, složenost i osjetljivost pitanja Prevlake, odnosno razgraničenja s Hrvatskom po pitanju tog poluostrva.

“Pitanje Prevlake i državne granice spada u najvažnija pitanja državnog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i dugoročne zaštite interesa Crne Gore. Zato ovaj posao mora da bude vođen ozbiljno, institucionalno, stručno i s najvišim nivoom državne odgovornosti”, naveo je on.

Nekoliko dana nakon što je predložio Lekića, predsjednik je kazao da smatra da bi rt Oštro na Prevlaci trebalo da pripadne Crnoj Gori. To je naišlo na oštru reakciju iz Hrvatske, pa je tako Vanda Babić Galić, specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlić Radmana, kazala prošle sedmice u intervjuu za “Slobodnu Dalmaciju” da je razumljivo da se Milatovićeva izjava doživljava kao korak unazad, “jer priziva retoriku iz vremena kad je teritorijalne aspiracije Crne Gore prema hrvatskom jugu pratio zveket tenkova”.

“Očekivati podršku Hrvatske za put prema članstvu u Evropskoj uniji (EU), a istovremeno svojatati hrvatsku državnu teritoriju, u najmanju ruku je u kontradikciji s evropskim vrijednostima i time ne doprinosi evropskom putu Crne Gore”, poručila je Babić Galić.

Granica između Crne Gore i Hrvatske u rejonu poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Nakon ratnih sukoba devedesetih, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači Ujedinjenih nacija – od 1996. do 2002. godine. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.

Protokolom Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva proglašen “ničijim morem”. Taj status je zadržan do danas.

Vlade Crne Gore i Hrvatske su 2008. pristupile pronalaženju trajnog rješenja pitanja Prevlake, uključujući i kroz Komisiju za razgraničenje.

Komentarišući Milatovićevu izjavu, hrvatski profesor međunarodnog prava u penziji Davorin Rudolf Mlađi, rekao je “Vijestima” da je rt Oštro za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) pripadao Hrvatskoj, te da “to zna svako” u Crnoj Gori. Naveo je prema temeljnom pravilu međunarodnog prava – da su granice među novim državama one koje su bile i ranije, među federalnim jedinicama – Oštro ostaje u Hrvatskoj.

“Pri raspadu bivše SFRJ među osamostaljenim državama nastali su sporovi, u prvom redu teritorijalni, koji su nažalost bili popraćeni primjenom oružane sile. Danas to najgrublje kršenje međunarodnoga prava (jer već i prijetnja silom je protivpravna) srećom nije u pitanju, ali želja za prisvajanjem teritorija susjeda nije se ugasila”, kazao je Rudolf Mlađi redakciji.

On je istakao da “u naše vrijeme sumraka međunarodnoga prava u svijetu i povratka u pećinu” jedini izbor svima da se vrate tom pravu.

“Postoji širok izbor sredstava mirnog rješavanja sporova, a teritorijalne pretenzije su u najmanju ruku neumjesne”, podvukao je sagovornik.

Badinterova komisija, koja se bavila pitanjima granica bivše Jugoslavije, utvrdila je 1992. da su republičke granice kakve su bile u vrijeme raspada bivše države sad granice novostvorenih država, da su te granice zaštićene međunarodnim pravom i da se mogu mijenjati samo dogovorom između država.

Savezna Republika Jugoslavija, čiji je Crna Gora bila dio, 1996. je Sporazumom o normalizaciji odnosa s Hrvatskom priznala tu državu u međunarodno priznatim granicama, koje su uključivale i Prevlaku.

“Informacije CG” su juče pitale MVP da li taj resor dijeli Milatovićev stav da bi rt Oštro trebalo da pripadne Crnoj Gori, te kad su se posljednji put sastale dvije državne komisije za razgraničenje. Međutim, odgovor nije stigao u uobičajenoj formi, već kroz saopštenje dostavljeno svim medijima.

Iz MVP-a su kazali da su Crna Gora i Hrvatska identifikovale otvorena pitanja od zajedničkog interesa o kojima se razgovara u kontinuitetu, na različitim nivoima i u različitim formatima, dodajući da su za pojedina pitanja, saglasnošću dviju strana, formirane posebne komisije, odnosno obnovljen rad postojećih komisija i odbora nakon višegodišnjeg zastoja.

“Razgovori se vode između dvije susjedne i savezničke države, u duhu međusobnog uvažavanja, poštovanja i partnerskih odnosa. Crna Gora tim razgovorima pristupa odgovorno, u dobroj vjeri i s jasnim opredjeljenjem da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom. Naša strana dosljedno poštuje postignuti dogovor da se pojedina pitanja i tok pregovora ne komentarišu javno sve do postizanja obostrano prihvatljivih rješenja”, piše u saopštenju.

Naveli su da je riječ o složenim pitanjima koja imaju svoj istorijski kontekst i koja često nose dodatnu društvenu i emotivnu dimenziju, kao i da upravo zato smatraju da se ona ne mogu i ne smiju rješavati putem medijskih istupa, posebno “kad se iznose paušalne ocjene bez dovoljno poznavanja činjenica i ukupnog konteksta”.

“Takve nastupe, bez obzira sa koje strane dolazili, ne smatramo doprinosom procesu pronalaženja rješenja. Naprotiv, u pojedinim slučajevima oni predstavljaju pokušaj sticanja kratkoročne političke koristi na račun državnih interesa ili dio pregovaračke taktike koja ne doprinosi izgradnji međusobnog povjerenja. Ministarstvo se na takve izjave neće osvrtati, niti ih dodatno komentarisati”, istakli su, aludirajući na Milatovićevu izjavu.

Iz resora kojim rukovodi Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) kazali su da u potpunosti razumiju interesovanje javnosti i pravo građana da budu informisani o pitanjima od državnog značaja, ali i da je jednako važno razumjeti da diplomatija, po svojoj prirodi, podrazumijeva određeni stepen diskrecije.

“Ozbiljni pregovarački procesi ne vode se pred kamerama, niti putem dnevnih medijskih reakcija. Njihov uspjeh često zavisi upravo od sposobnosti učesnika da razgovaraju otvoreno, odgovorno i bez pritiska javnog nadmetanja. Diskrecija u takvim okolnostima nije izraz netransparentnosti, već nužan preduslov za postizanje održivih i obostrano prihvatljivih rješenja”, istakli su.

Iz MVP-a su rekli da su uvijek vodili računa da javnosti pruže relevantne informacije, ne dovodeći pritom u pitanje pregovaračku poziciju Crne Gore, niti mogućnost da se proces uspješno okonča.

“Posebno naglašavamo da se razgovori vode uz striktno poštovanje nacionalnih interesa, državnog dostojanstva i međunarodnog ugleda Crne Gore. Stavovi i pozicije naše države ne zavise od ličnih impresija, pojedinačnih mišljenja ili političkih interpretacija, već ih, u skladu s Ustavom i zakonima, utvrđuju nadležne državne institucije, prije svega Vlada”, poručili su.