Nema milionske odštete za Đukanovića i partnera

Privredni sud odlučio da "BB Hidro" plati državi 26.600 eura za spor oko male hidroelektrane.

Prvostepeno odbijena tužba kompanije kojom je tražena isplata najmanje 1,65 miliona eura za neizgrađeni projekat na rijeci Slatini

Privredni sud donio je još jednu presudu u sporu koji protiv države vodi kompanija “BB Hidro” (BBH) zbog nemogućnosti izgradnje male hidroelektrane (mHE) “Slatina”, kojom je odbijen zahtjev tog privatnika za isplatu 1,65 miliona eura po osnovu naknade štete i izmakle dobiti. Ta firma će državi Crnoj Gori morati da isplati 26.600 eura po osnovu troškova ovog postupka.

To piše u presudi koju je krajem juna donijela sutkinja Privrednog suda Marija Adžić, u koju su “Informacije CG” imale uvid. Riječ je o prvostepenoj odluci, pa na nju postoji mogućnost žalbe.

Firma BBH, čiji su vlasnici Ivan Burzanović i Blažo Đukanović, sin bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, od države traži naknadu štete i izmaklu dobit, jer im je onemogućeno da grade mHE “Slatina” i pored toga što im je po osnovu ugovora o koncesiji iz 2017. godine izdata energetska dozvola za to.

“BBH” tužbom traži da sud utvrdi da je raskinut ugovor o koncesiji za mHE “Slatina” iz 2017. godine, ali i da im država isplati 1,41 milion eura po osnovu izmakle koristi, 168,51 hiljada eura sa zateznom kamatom na ime obične štete, kao i 79,41 hiljadu po osnovu kamate obračunate u nalazu i mišljenju vještaka i druge troškove…

“Odbija se tužbeni zahtjev kojim je traženo da se utvrdi da je raskinut ugovor o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju mHE “Slatina” od dana 25. maja 2017. godine. Odbija se tužbeni zahtjev kojim je traženo da se obaveže tuženi da tužiocu, na ime naknade štete – izmakle koristi isplati iznos od 1.410.915 eura, kao neosnovan. Odbija se tužbeni zahtjev kojim je traženo da se obaveže tuženi da tužiocu na ime obične štete isplati iznos od 168.514 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana 1. aprila 2024. kao dana izrade nalaza i mišljenja vještaka ekonomsko finansijske struke, do konačne isplate, kao i iznos od 79.419 eura, po osnovu zakonske zatezne kamate, kao neosnovan. Obavezuje se tužilac da tuženom, na ime troškova postupka naknadi iznos od 26.600 eura”, ističe se u presudi.

Privredni sud je u februaru prošle godine djelimično usvojio ovu tužbu i presudio da država po osnovu odštete za raskid ugovora o koncesiji za mHE, treba “BBH” da isplati više od 226.000 eura. Spor je nakon žalbe prešao u Apelacioni sud, koji je u oktobru 2025. godine takvu presudu ukinuo i predmet vratio Privrednom sudu.

U obrazloženju presude se navodi da je “BBH” krajem septembra 2021. godine obavijestio Ministarstvo kapitalnih investicija o raskidu ugovora, jer je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u aprilu te godine donijelo rješenje kojim se prekida postupak provjere prijave građenja za “Slatinu” sa kraja 2020. godine dok se ne završi državna kontrola procedura i zakonitosti zaključenih ugovora o koncesiji za više mHE.

Privatnik je na to uložio žalbu koju je Ministarstvo ekologije odbilo, pa je “BBH” u junu 2021. godine podnio tužbu Upravnom sudu.

U tužbi su tražili da se potvrdi da je “BBH” raskinuo ugovor, ali je Privredni sud naveo da se po koncesionom ugovoru rokovi za projekat mogu produžiti samo na zahtjev koncesionara o kojem država mora odlučiti.

“Presudom Upravnog suda od 16. maja 2023. godine, odbijena je tužba tužioca podnijeta protiv rješenja Ministarstva ekologije. Protiv navedene presude, tužilac je podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, pa je Vrhovni sud Crne Gore donio presudu 15. maja 2025. godine kojom je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke i ukinuo presudu Upravnog suda i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Još nije okončan postupak pred Upravnim sudom po tužbi koja je podnijeta protiv rješenja Ministarstva ekologije. Sud nije prihvatio navode tužioca da je bio ovlašćen da raskine ugovor o koncesiji zbog prekida postupka odobravanja izgradnje malih hidroelektrana”, ističe se u obrazloženju presude.

Sud navodi da prekid prijave građenja po koncesionom ugovoru nije poseban razlog za jednostrani raskid. Dodaje se i da činjenica da država nije odlučila o zahtjevu “BBH” za produženje roka za izgradnju prve faze projekta nije osnov za raskid ugovora.

Po presudi, Ministarstvo ekonomije je krajem maja 2018. godine obavijestilo BBH da moraju da dobiju građevinsku dozvolu za “Slatinu” i da ako ne ispune uslove za prve dvije faze projekta, država može da raskine ugovor. “BBH” je tokom tog mjeseca tražio produženje prve faze jer eksproprijacija nije bila završena, dok ih je resor ekonomije u julu obavijestio da za otkup parcela moraju platiti 52.874 eura.

Novac je uplaćen u aprilu 2020. godine, dok je Privredni sud utvrdio da je došlo do probijanja rokova za prvu fazu projekta, ali je “BBH” dostavio sve bankarske garancije a država nije kršila ugovor, čime koncesija ostaje na snazi.

“BBH” je u maju 2015. godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma tražio dobijanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za gradnju mHE. Resor, kojim je tada rukovodio Branimir Gvozdenović, odbio je njihove zahtjeve, uz obrazloženje da za vodotok rijeke Slatine nije urađeno hidrološko istraživanje, uz naglasak da je neophodno da se uradi studija lokacije. Početkom 2017. “BBH” ponovo podnosi zahtjeve za dobijanje UTU, koji su potom izdati.

Vlada Duška Markovića je zatim donijela odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju parcela za izgradnju mHE “Slatina”, kojom je predviđeno da Uprava za nekretnine ekspropriše 600 kvadrata zemlje u vlasništvu staromještanskih porodica u katastarskoj opštini Raško-Mioska i time omogući realizaciju projekta.

U decembru 2020. godine “BBH” je dostavio prijavu urbanističko-građevinskoj inspekciji za gradnju “Slatine”, nakon čega je inspektor prekinuo postupak provjere podnijete prijave građenja uz obrazloženje da se čeka okončanje postupka kontrole procedure i zakonitosti zaključenih ugovora o koncesiji za male hidroelektrane od radne grupe formirane pri Ministarstvu kapitalnih investicija.

U maju iste godine Ministarstvo ekologije kojim je rukovodio Ratko Mitrović, odbija žalbu “BBH-a” i potvrđuje rješenje urbanističko-građevinskog inspektora. Vlada Zdravka Krivokapića je sredinom januara 2021. godine dala saglasnost da se prekine postupak odobravanja izgradnje malih hidroelektrana, pa i “Slatine”.