Nešto je trulo u ekološkoj državi

Bura u Pljevljima nakon odluke tužilaštva da ne pokrene krivični postupak zbog prošlogodišnjih akcidenata u Rudniku “Šuplja stijena”

Odluka tužilaštva potvrđuje da koncept “ekološke države” u Crnoj Gori ne funkcioniše ni u praksi ni sistemski, ocijenio Vaso Knežević (NVO “Da zaživi selo”)

Odluka Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Pljevljima da ne postoje osnovi sumnje za pokretanje krivičnog postupka povodom prošlogodišnjih ekoloških akcidenata u Rudniku olova i cinka “Šuplja stijena” izazvala je burne reakcije predstavnika nevladinog sektora, sportskih ribolovnih organizacija i lokalne vlasti.

Iz ODT-a je saopšteno da je nakon sprovedenog izviđajnog postupka, prikupljenih obavještenja i izvršenih vještačenja, zaključeno da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

Predmeti su formirani nakon prijava da je tokom juna i septembra prošle godine došlo do ekoloških akcidenata usljed pojavljivanja šupljine na dnu flotacijskog jezera rudnika, zbog čega je, prema navodima iz prijava, došlo do oticanja otpadnih voda i jalovine.

Prvi incident zabilježen je sredinom juna prošle godine, kada se na dnu flotacijskog jezera pojavio veliki ponor kroz koji je, prema tvrdnjama mještana i ekoloških aktivista, nestala ogromna količina vode i jalovine iz flotacijskog odlagališta.

Nekoliko dana kasnije, na izvorištu Badanj, nizvodno od rudnika, primijećena je zamućena voda i talozi karakteristični za flotacijski materijal, što je izazvalo zabrinutost lokalnog stanovništva i sportskih ribolovaca zbog mogućeg dospijevanja teških metala u podzemne i površinske vodotokove.

Stručnjaci su tada upozoravali da se radi o području izraženih kraških karakteristika, zbog čega eventualno zagađenje može relativno brzo dospjeti do izvora i rijeka koje su hidrološki povezane sa flotacijskim jezerom.

Nove prijave o mogućem zagađenju uslijedile su i tokom septembra prošle godine, kada su predstavnici ribolovnih i ekoloških organizacija ponovo ukazali na promjene na pojedinim izvorima i vodotocima u okolini rudnika.

Predstavnik NVO “Da zaživi selo” Vaso Knežević ocijenio je da odluka tužilaštva potvrđuje da koncept “ekološke države” u Crnoj Gori ne funkcioniše ni u praksi ni sistemski.

Knežević je podsjetio da se posljednjih dana pojavila informacija da Rudnik “Šuplja stijena” decenijama nije prijavljivao generisanje opasnog otpada, zbog čega, kako tvrdi, nije plaćana ni ekološka naknada za njegovo zbrinjavanje.

“Informacije CG” su nedavno objavile da je kompanija “Gradir Montenegro” godinama krila od Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) da prilikom eksploatacije olova i cinka u rudniku “Šuplja stijena” stvara i opasni otpad – kiselu jalovinu, na koji su morali da plaćaju eko-naknadu, a ceh je navodno dostigao 700 miliona eura.

Knežević je naveo da je Sportsko-ribolovni klub “Lipljen” godinama upozoravao na moguće posljedice rada rudnika po Mjednički potok i rijeku Ćehotinu, posebno nizvodno od ušća Mjedničkog potoka.

“A evo ovih dana smo čuli i da decenijama Rudnik ‘Šuplja stijena’ nije prijavljivao da generiše opasni otpad, a samim tim nisu za taj opasni otpad plaćali ekonaknadu… Ne mogu da vjerujem da sve ove godine niko od nadležnih institucija sistema ne zna da Rudnik ‘Šuplja stijena’ generiše opasni otpad, i da ga kao takvog ne obračunava za naplatu eko naknade. Prosto mi to ne liči na funkcionisanje sistema jedne ‘ekološke’ države, kako se Crna Gora deklariše. SRK ‘Lipljen’ je konkretno već duži niz godina apelovao na ekološke akcidente prouzrokovane od strane ovoga rudnika, naročito preko Mjedničkog potoka i rijeke Ćehotine nizvodno od ušća Mjedničkog potoka. Ovaj ‘od juče opasni otpad’ je prošle godine završio u podzemnim kanalima u podnožju planine Ljibišnje, i zagadio veliki broj izvora pitke vode koji su na nižim nadmorskim visinama od flotacijskog jezera rudnika, a preko tih potoka i rijeku Ćehotinu i njeno dno, koje je puno teških metala, što je i dokazano analizama CETI-a više puta”, kazao je Knežević “Vijestima”.

Država, tvrdi on, tada nije odgovorila adekvatno.

“Evo se sada opet pokreće ta tema, koja u narednom periodu ne smije stati, jer konačno se neke stvari nazivaju pravim imenom. Svakako da postoje i određeni propusti relevantnih inspekcija koji taj otpad nisu prepoznali i klasifikovali kao opasan, ali svakako su krivično odgovorni i iz firme ‘Gradir Montenegro’ što nisu prijavljivali količine opasnog otpada Agenciji koja vrši obračun eko naknade na osnovu generisanih količina opasnog otpada za svaku prethodnu godinu. Nadam se da će ova problematika konačno naći svoj pravedni epilog za višegodišnje uništavanje prirode i devastiranje životne sredine na području planine Ljubišnje i rijeke Ćehotine, koja su Natura 2000 područja i zahtijevaju posebnu pažnju i očuvanje, a ne dosadašnji nemar i javašluk u životnoj sredini”, ističe Knežević.

Na odluku tužilaštva reagovao je i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je ironično komentarisao da će javnost, kako je naveo, biti ubjeđivana da su se vodotoci “sami zagadili” i da rudnik nema negativan uticaj na životnu sredinu.

Vraneš je ocijenio da se radi o nastavku dugogodišnjeg odnosa prema području koje je decenijama izloženo intenzivnoj eksploataciji prirodnih resursa.

Rudnik “Šuplja stijena” godinama se dovodi u vezu i sa zagađenjem Mjedničkog potoka, lijeve pritoke Ćehotine. Mjednički potok ima konstantno negativan uticaj na rijeku Ćehotinu koji se očitava u promjenama zajednica riba i organizama dna vodotoka, čak pet kilometara nizvodno od ušća.

To su konstatovali ranije i stručnjaci Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) u izvještaju o stanju segmenata životne sredine u okolini Rudnika olova i cinka Šupja stijena u rudarskom naselju Šula i stanja ekosistema Mjedničkog potoka.

“Mjednički potok ima konstantan negativan uticaj na rijeku Ćehotinu jer se formira od voda koje izlaze iz napuštenih rudničkih okana. Postoji vjerovatnoća da se događa i veći negativni uticaji kada dolazi do većeg izlivanja voda iz jama koje su vjerovatno urušene i u kojima postoje podzemna jezerca, pa prilikom provaljivanja unutrašnjih brana dolazi do veoma jakog negativnog uticaja na rijeku Ćehotinu usljed velikih količina vode lošeg hemizma koje se tom prilikom, a kroz Mjednički potok, ulivaju u ovu rijeku”, piše u izvještaju, koji su “Informacije CG” ranije objavile.

Konstatuje se i da je Mjednički potok u potpunosti bez vidljivog života, iznad i nakon postrojenja za flotaciju rude.