Njemačka: Krajnje desničarska AfD potvrdila svoje lidere, neki demonstranti se sukobili s policijom

Lena Raupah, portparolka grupe Viderzecen, antifašističkog saveza čiji naziv se prevodi kao "otpor", rekla je da se ta grupa nadala da će spriječiti konvenciju AfD

"AfD sprovodi fašističku politiku: želi masovne deportacije i teror na ulicama, a ne rješava nijedan pravi problem", rekla je ona i da AfD ima politiku koja koristi bogatima, a ne običnim građanima

Delegati na nacionalnoj konvenciji krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) danas su ogromnom većinom ponovo izabrali svoje lidere, dok su desetine hiljada demonstranata protiv desnice protestovale, a neki se i sukobili s policijom koja je obezbjeđivala skup.

AfD je pokušala da pokaže jedinstvo glasajući za produženje mandata Alis Vajdel i Tinu Hrupali, koji su je predvodili četiri godine kao ko-predsjednici i danas nisu imali protivkandidata.

Alis Vajdel je ponovo izabrana sa 81 odsto glasova, a Hrupala je osvojio 70 odsto. Njemačke stranke biraju svoje lidere svake dvije godine.

Demonstracije ispred mjesta održavanja konvencije u istočnom gradu Erfurtu odražavaju kako je AfD podijelila Njemačku čak i kao najveća opoziciona stranka u čitavoj zemlji i najjača politička snaga na nekada komunističkom istoku Njemačke.

Današnji skup je mogao da počne na vrijeme uprkos protestima, a partijski zvaničnici AfD su pozdravili svoje "suštinsko, zakonom garantovano pravo da održavaju partijske konvencije".

"Sjedeće blokade nisu mirne, blokade puteva nisu demokratske, niti bande nasilnika zaslužuju bezopasnu etiketu 'civilno društvo'. Ovi problematični ljudi su posljednje utočište naših političkih rivala", rekao je Hrupala o anti-desničarima, protivnicima njegove stranke.

Konvencija koja traje i sjutra se poklopila sa 100. godišnjicom sastanka Nacističke partije održanog u blizini, koji je učvrstio moć Adolfa Hitlera u nacističkom pokretu. Istoričari i politički protivnici kažu da tajming nosi snažnu simboliku, a AfD odbacuje da je to namjerno.

AfD je osvojila drugo mjesto na izborima u čitavoj Njemačkoj februara 2025. sa 20,8 odsto glasova, što je najbolji rezultat neke krajnje desničarske stranke od Drugog svjetskog rata. Od 2025. joj je podrška porasla i dospjela je na prvo mjesto među političkim strankama Njemačke.

Uprkos rastućoj podršci, neki žele da se AfD zabrani.

Iako je Alis Vajdel nedavno rekla da je "2026. sudbinska za AfD", druge vodeće stranke kažu da neće sarađivati sa AfD, što je stav koji se naziva "zaštitnim zidom" protiv krajnje desnice.

Policija je saopštila da je danas 31.000 ljudi prisustvovala protestnim skupovima, javila je njemačka novinska agencija DPA.

Demonstracije su uglavnom bile mirne, a transparenti "Stop AfD nacistima" i "Za različitost, protiv nacista".

Lena Raupah, portparolka grupe Viderzecen, antifašističkog saveza čiji naziv se prevodi kao "otpor", rekla je da se ta grupa nadala da će spriječiti konvenciju AfD.

"AfD sprovodi fašističku politiku: želi masovne deportacije i teror na ulicama, a ne rješava nijedan pravi problem", rekla je ona i da AfD ima politiku koja koristi bogatima, a ne običnim građanima.

"Savezna služba za zaštitu Ustava" (BfD) – agencija za domaće obavještajne aktivnosti, prošle godine je objavio da je klasifikovao AfD kao dokazano desničarsku ekstremističku grupu, ali je ta odluka privremeno povučena jer je pravno osporena: u februaru je sud u Kelnu saopštio da BfD ne može da koristi tu oznaku za AfD dok sud ne odlučio tužbi stranke protiv BfD.

AfD odlučno odbacuje optužbe za ekstremizam i tvrdi da stranke na vlasti koriste BfD kao politički instrument.

AfD u svom jačanju igra na nepopularnost Vlade koja pokušava da reformiše usporenu ekonomiju i izvještila se u iskorišćavanju nezadovoljstva pitanjima koja daleko prevazilaze njenu prepoznatljivu temu suzbijanja migracija, koja je pokretala njen uspon sredinom 2010-ih.

AfD se nada da će osvojiti 40 odsto ili više glasova na državnim izborima 6. septembra u istočnom regionu Saksonija-Anhalt. To bi moglo da je postavi na put ka apsolutnoj većini ili u poziciju u kojoj bi mogla da pokuša da privuče koalicionu podršku drugih stranaka, otvarajući joj put da u Saksoniji-Anhaltu postavi svog prvog guvernera u nekoj od saveznih država.

"Pobijedićemo. Možda ćemo uskoro moći sami da vladamo. To bi poslalo pravu poruku neprijateljima demokratije koji su željeli da spriječe održavanje naše stranačke konvencije", rekao je Hrupala.

AfD koja odavno traži ukidanje sankcija protiv Rusije i protivi se isporukama oružja Ukrajini i, mada podržava stavove predsjednika SAD Donalda Trampa, kritikovala je SAD i Izrael zbog rata u Iranu.

Bjern Heke, jedan od regionalnih lidera AfD, više puta je danas u govoru, aludirajući na Trampovu parolu "Učinom Ameriku ponovo velikom", rekao da AfD želi da "učini Njemačku ponovo velikom", a na kongresu u Erfurtu su viđene i bejzbol-kape s takvim natpisom.