Nova geografija rada

Na pitanje „Gdje radiš?” nekada je bilo jednostavno odgovoriti. Taj odgovor se najčešće vezivao za jasno definisanu lokaciju: kancelariju sa adresom, radnim stolom, računarom i određenim vremenom dolaska i odlaska.

Danas je, međutim, za sve veći broj ljudi taj prostor mnogo fleksibilniji: laptop u rancu, telefon u ruci, video poziv iz privremenog smještaja, dokumenti u cloudu i internet konekcija koja mora da funkcioniše – bez obzira na to da li je osoba u stanu, kafiću, coworking prostoru, na obali ili na putu između dva grada.

Upravo iz te promjene nastao je fenomen digitalnih nomada: ljudi koji rade na daljinu, a istovremeno putuju, borave u različitim zemljama i svoj posao organizuju nezavisno od jedne fizičke lokacije.

Iako se digitalni nomadi nerijetko, na površnom nivou, vezuju za atraktivne slike rada sa plaže na društvenim mrežama, suština tog fenomena je mnogo dublja. On govori o promjeni odnosa prema radu, prostoru, vremenu, putovanjima i svakodnevnom životu. Posao se sve manje vezuje za kancelariju kao mjesto, a sve više za mogućnost da osoba ostane povezana, dostupna i produktivna – gdje god da se nalazi.

Rad na daljinu više nije samo vanredna okolnost iz vremena pandemije. U Evropi se posljednjih godina traži novi balans između povratka u kancelarije i potrebe zaposlenih za fleksibilnošću. Eurofound ukazuje da se hibridni rad u dijelu organizacija razvio iz eksperimenta u uobičajenu praksu, ali i da ne postoji model koji odgovara svima, zbog čega kompanije nastoje da usklade produktivnost, organizaciju rada, autonomiju zaposlenih i dobrobit ljudi.

Digitalni nomadi najvidljiviji su dio te šire promjene: oni ne predstavljaju samo novu turističku nišu, već i novu radnu stvarnost u kojoj se dio poslova može obavljati iz različitih sredina, pod uslovom da postoje digitalni alati, stabilna konekcija i osnovni uslovi za svakodnevni život.

Da su države prepoznale tu promjenu, pokazuje i EY Global Immigration Index iz marta 2026. godine, prema kojem više od 48 jurisdikcija širom svijeta obezbjeđuje vize ili dozvole za digitalne nomade i radnike na daljinu, dok Evropa prednjači sa 40 odsto tih programa.

Među njima je i Crna Gora, koja, uz snažnu turističku prepoznatljivost i prirodne prednosti – od mora i planina do outdoor kulture i međunarodnih manifestacija – ima i zvanične okvire kroz koje su digitalni nomadi prepoznati kao posebna publika.

Vlada Crne Gore ranije je usvojila program za njihovo privlačenje, dok portal digitalnomads.gov.me objedinjuje informacije o boravku, viznom režimu, lokalnoj zajednici i uslovima za život i rad. Time je postavljena osnova da digitalni nomadi ne budu samo kratkotrajni posjetioci, već ljudi koji u Crnoj Gori određeni period rade i svakodnevno funkcionišu, čime se ova tema širi izvan turističke promocije i povezuje sa digitalnom infrastrukturom, servisima, prostorima za rad, lokalnom zajednicom i kvalitetom života.

Digitalni nomadi nijesu obični turisti. Za njih destinacija nije samo mjesto za predah, već privremeni prostor za život i rad. Zato pri izboru lokacije ne gledaju samo prirodu, klimu, cijene i turističke sadržaje, već i ono od čega zavisi njihova svakodnevica: pouzdan internet, dostupnost usluga, coworking prostori, sigurnost, jednostavne administrativne procedure i mogućnost povezivanja sa lokalnom zajednicom.

Iako se digitalno nomadstvo često povezuje sa slobodom kretanja i fleksibilnošću, ta sloboda ima vrlo konkretan preduslov – kvalitetnu internet konekciju. Video sastanci, pristup cloud servisima, slanje fajlova, online plaćanja i komunikacija sa timovima i klijentima ne trpe prekide. Internet za digitalnog nomada zato nije dodatna pogodnost uz smještaj, već osnovni alat od kojeg zavise produktivnost, dostupnost i kontinuitet poslovanja.

Destinacija koja želi da privuče ljude koji rade na daljinu mora im omogućiti da posao obavljaju pouzdano, bez obzira na to da li se nalaze u apartmanu, kancelariji, coworking prostoru ili na putu između dvije lokacije.

Crnogorski Telekom je ove godine komercijalno lansirao brzine do 4 Gbps na optičkoj mreži, uz WiFi 7 tehnologiju, odgovarajući na sve veću potrebu da domovi, apartmani, kancelarije, coworking prostori i mali biznisi imaju snažnu i pouzdanu konekciju za svakodnevne digitalne obaveze.

Optička infrastruktura pruža čvrstu osnovu za rad iz jedne lokacije. Ipak, život digitalnih nomada podrazumijeva kretanje između gradova, poslovnih događaja, obale i prirode, pa njihov posao često nije vezan za jednu adresu.

Zbog toga mobilni internet postaje jednako važan dio njihove radne svakodnevice. Stabilna mobilna mreža, hotspot, eSIM i jednostavni paketi omogućavaju da korisnik ostane dostupan i produktivan i onda kada promijeni lokaciju.

Uloga kompanija poput Crnogorskog Telekoma jeste da povežu ta dva iskustva: optičku mrežu, koja obezbjeđuje pouzdanost na mjestu boravka, i mobilnu mrežu, koja korisnika prati dok se kreće.

Ova tema najbolje se razumije kroz iskustva ljudi koji takav ritam već žive. Perspektiva zajednice Outdoor Girlz pokazuje svakodnevicu koja se ne odvija samo između kuće i kancelarije, već između poslovnih obaveza, treninga, putovanja, boravka u prirodi i vremena provedenog online.

„Došlo je vrijeme koje od nas iziskuje da adaptiramo životni stil kako bismo uspeli da postignemo sve. A to danas jedino možemo preklapanjem tih oblasti – posla i hobija ili putovanja, sporta i boravka u prirodi, kao i provođenjem vremena sa porodicom i prijateljima za vrijeme tih aktivnosti“, kaže Iva Kristić iz zajednice Outdoor Girlz.

Takav način života, kako ističe, zahtijeva dobru organizaciju, ali istovremeno donosi drugačiju i dinamičniju svakodnevicu.

„To zapravo uopšte nije loše. Izazovno je u smislu organizacije i može u nekom momentu biti naporno, ali svakako donosi neki novi i interesantniji način života i na to treba tako gledati“, navodi Kristić.

Govoreći o prednostima Crne Gore za ljude koji nastoje da povežu posao, putovanja i boravak u prirodi, ona posebno izdvaja blizinu različitih predjela i mogućnost da se za kratko vrijeme promijeni okruženje.

„A kako nam je vreme najdragoceniji element u modernom načinu života, Crna Gora je savršena zemlja. Sve je nadohvat ruke, od skrivenih uvala ili peščanih plaža na primorju do planinskih predela na severu, prelepih kanjona, jezera i čistih reka, čistog vazduha. Priroda je nerealno lepa i pruža bezbroj opcija za razne aktivnosti, ali i za brzi vikend-izlet i beg od stresa i brzine. Kada kažem brzine, mislim na činjenicu da, kada čovek pođe u prirodu, vreme prestaje da ‘žuri’.“

Upravo takvi trenuci, dodaje Kristić, omogućavaju ljudima da se makar privremeno udalje od pritiska svakodnevice.

„I to je ono što nam je svima potrebno – da bar nakratko nismo pod pritiskom i da možemo da odahnemo, da se resetujemo.“

Mogućnost da se posao obavlja sa različitih lokacija dodatno otvara prostor za ovakav način života i duži boravak izvan grada.

„A za ljude koji posao mogu da ponesu sa sobom tek nema granica. Kako je internet dostupan svuda po Crnoj Gori, sve je više takozvanih digitalnih nomada, odnosno ljudi koji se odluče da se na neko vreme izmeste iz grada i borave i rade iz raznih predivnih predela naše zemlje. Zbog toga smatram da je Crna Gora idealna za moderan i zdrav stil života“, zaključuje Iva.

Digitalni nomadi mogu imati i širu razvojnu ulogu. Freelanceri, startup timovi i profesionalci koji rade za međunarodna tržišta nijesu samo korisnici usluga destinacije – njihov boravak može donijeti nova znanja, poslovne kontakte i snažnije povezivanje sa lokalnom tehnološkom i preduzetničkom zajednicom.

Iz iskustva Naučno-tehnološkog parka Crne Gore, upravo je povezivanje međunarodnih profesionalaca sa domaćim startupovima jedan od načina da se njihov boravak pretvori u priliku za saradnju i internacionalizaciju.

Radivoje Drobnjak, menadžer za programske aktivnosti u Naučno-tehnološkom parku, digitalne nomade vidi kao globalno mobilne talente koji mogu imati važnu ulogu u razvoju domaćeg inovacionog ekosistema.

„Digitalni nomadi predstavljaju novu generaciju globalno mobilnih talenata koji biraju sredine u kojima mogu istovremeno kvalitetno živjeti, raditi i razvijati poslovne prilike. Za Naučno-tehnološki park Crne Gore oni nijesu samo korisnici coworking prostora, već potencijalni katalizatori razvoja inovacionog ekosistema. Najveća vrijednost koju donose su znanje, međunarodne poslovne mreže i iskustvo rada na globalnom tržištu. Njihovo prisustvo stvara prilike za prenos znanja, povezivanje sa domaćim startupovima, razvoj novih partnerstava, međunarodnu validaciju inovativnih rješenja i otvaranje vrata prema investitorima i stranim tržištima.

Savremeni inovacioni ekosistemi više nijesu ograničeni geografijom. Oni funkcionišu kroz mreže talenata, investitora, istraživača i preduzetnika koji sarađuju bez obzira na lokaciju. Upravo zato digitalni nomadi mogu predstavljati važan element procesa internacionalizacije crnogorskog startup ekosistema. Naš cilj ne treba da bude samo privlačenje digitalnih nomada, već njihova aktivna integracija u lokalnu startup zajednicu kroz mentorstvo, meetup događaje, startup programe, hackathone, akceleratore i zajednički razvoj inovacionih projekata. Kada međunarodni talent postane dio lokalnog ekosistema, tada nastaje stvarna dodatna vrijednost za ekonomiju zasnovanu na znanju.“

Da bi se taj potencijal pretvorio u dugoročnu razvojnu prednost, potrebni su, ističe Drobnjak, odgovarajuća infrastruktura, jednostavnije procedure i snažna zajednica inovatora i preduzetnika.

„Konkurencija među destinacijama za digitalne nomade danas se ne vodi isključivo kvalitetom interneta ili prirodnim ljepotama. Ona se vodi kvalitetom inovacionog ekosistema. Crna Gora ima potencijal da se pozicionira kao regionalni startup i remote work hub, ali je za to potrebno razvijati cjelovit ekosistem koji kombinuje digitalnu infrastrukturu, fleksibilne radne prostore, jednostavne administrativne procedure i snažnu zajednicu inovatora i preduzetnika. Podjednako važni su programi koji omogućavaju takozvani soft landing međunarodnim profesionalcima – od brzog povezivanja sa startup zajednicom i tehnološkim kompanijama, do uključivanja u networking događaje, mentoring programe, investitorske susrete i međunarodne inovacione inicijative.

Naučno-tehnološki park Crne Gore upravo razvija ovakav model otvorenog inovacionog ekosistema. Kroz infrastrukturnu podršku, startup programe, međunarodne projekte i saradnju sa univerzitetima i privredom stvaramo okruženje u kojem domaći i međunarodni talenti mogu zajedno razvijati nove proizvode, testirati poslovne modele i graditi kompanije sa globalnim potencijalom.

Ako želimo dugoročne efekte, digitalne nomade treba posmatrati kao dio strategije privlačenja talenata (talent attraction), internacionalizacije startup zajednice i razvoja ekonomije zasnovane na inovacijama. U tom slučaju Crna Gora neće biti samo destinacija za rad na daljinu, već mjesto gdje nastaju nova partnerstva, skaliraju se startupovi i razvijaju međunarodno konkurentne inovacije“, zaključuje Drobnjak.

Prava vrijednost digitalnih nomada ne mjeri se samo brojem dolazaka ili dužinom boravka, već onim što ostaje iza njih: novim kontaktima, razmjenom znanja, poslovnim vezama i razlogom da se ponovo vrate.

Za Crnu Goru izazov zato nije samo da bude mjesto iz kojeg se može raditi, već sredina u kojoj boravak prerasta u pripadnost, a povezanost u konkretnu saradnju. Tek tada digitalno nomadstvo prestaje da bude prolazna niša i postaje stvarna razvojna prilika.