Novi lider Velike Britanije završio prvu radnu sedmicu selidbom u novu kancelariju u Mančesteru
Bernam kaže da će raditi najmanje jedan dan sedmično iz kancelarije na sjeveru, koja će služiti kao „pilotska kabina“ za njegov cilj širenja ekonomskog rasta na „svakoj adresi“ u zemlji
Novi britanski premijer Endi Bernam je čovjek u žurbi: od ulaska u Dauning strit broj 10 u ponedjeljak, putovao je na jugoistok, jugozapad i sjeverozapad Engleske, kao i u Škotsku, razgovarao sa više od deset svjetskih lidera i iznio niz malih, ali simboličnih ekonomskih saopštenja: smanjenje poreza na račune za struju za domaćinstva, ograničenje cijene autobuskih karata na dvije funte (2,34 eura) i poreske olakšice za pabove.
„Na pozajmljenom smo vremenu i nećemo ga imati ako ne preduzimamo korake“, rekla je danas novoimenovana ministarka za stanovanje Anđela Rejner za BBC. „Ovo što smo uradili u prvoj sedmici je avans koji govori: ‘Shvatili smo’.“
U petak je Bernam okupio ministre, visoke državne službenike i regionalne gradonačelnike u „Broju 10 na sjeveru“ – ispostavi premijerove kancelarije u Mančesteru, 260 kilometara sjeverozapadno od Londona, gdje živi njegova supruga, stručnjakinja za marketing Mari-Frans van Hil (Marie-France van Heel), koja namjerava da se drži podalje od londonskog Dauning strita.
Bernam kaže da će raditi najmanje jedan dan sedmično iz kancelarije na sjeveru, koja će služiti kao „pilotska kabina“ za njegov cilj širenja ekonomskog rasta na „svakoj adresi“ u zemlji.
Decentralizacija vlasti i širenje bogatstva iz južne Engleske u postindustrijske i iscrpljene primorske gradove ključni su dio Bernamove političke platforme, a on je danas rekao svom osoblju po dolasku u „Broj 10 na sjeveru“: „Ovo bi mogao biti najbolji dan u mom životu“.
Opozicioni političari nazvali su kancelariju na sjeveru trikom – za sada se nalazi u poslovnoj zgradi koju dijeli sa ogrankom agencije za sajber-obavještajnu službu GCHQ, ali Bernam je rekao da će to biti „mozak za preuređenje Velike Britanije“.
U članku u „Gardijanu“ rekao je da je decenijama „previše vlasti i donošenja odluka bilo u Londonu“ i da oblasti Ujedinjenog Kraljevstva koje se bore za opstanak „nijesu mogle da preokrenu stvari jer jednostavno nemaju potrebnu moć da to urade“.
Zgrada „Broj 10 na sjeveru“ se „tiče oduzimanja moći i njenog stavljanja u ruke ljudi koji je mogu najbolje koristiti“, napisao je on.
Bernam je postao premijer i lider vladajuće Laburističke partije nakon što je njegov prethodnik Kir Starmer bio primoran da se povuče poslije dvije godine na vlasti obilježene pogrešnim mjerama, skandalima i padom popularnosti.
Starmer je doživio neuspjeh jer nije uspio da ostvari ekonomski rast koji je obećao u predizbornoj kampanji 2024. godine.
Bernam kaže da će biti drugačiji, ali se suočava sa mnogim istim izazovima, posebno pronalaženjem načina da se ponovo oživi ekonomija koja je u prosjeku rasla manje od 1,5 odsto godišnje od 2009. godine i pronalaženjem sredstava za obnovu narušenih javnih usluga.
Bernam, koji ima malo iskustva u spoljnoj politici, takođe mora da se nosi sa istim nestabilnim svijetom, a nagovijestio je kontinuitet sa Starmerom u ključnim oblastima spoljne politike.
Uvjerio je predsjednika Volodimira Zelenskog da podrška Velike Britanije Ukrajini ostaje „odlučna“, a premijerki Danske Mete Frederiksen rekao da budućnost Grenlanda „treba da određuju samo narodi Grenlanda i Danske“ – povodom želje predsjednika SAD Donalda Trampa da preuzme to ogromno arktičko ostrvo.
On se takođe suočava sa prijetećom novom retorikom iz Irana: Teheran je optužio Veliku Britaniju za „saučesništvo“ u američkoj agresiji time što je dozvolila da SAD koriste britanske baze za napade aviona na Iran i zaprijetio „posljedicama“.
Bernam je zadržao Starmerovu politiku dozvoljavanja američkim snagama da koriste britanske baze za napade na ciljeve odakle su Iranci napadali trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu.
Iranska prijetnja uslijedila je nakon što je Velika Britanija zabranila moćnu iransku Revolucionarnu gardu i optužila je da stoji iza niza paljevina jevrejske zajednice i medija na persijskom jeziku u Velikoj Britaniji.
Britansko ministarstvo odbrane saopštilo je da je „Velika Britanija spremna da se brani 24/7“.
„Pristup Velike Britanije tom sukobu ostaje isti: posvećeni smo odbrani našeg naroda, naših interesa i naših saveznika, postupajući u skladu sa međunarodnim pravom i ne uvlačeći se u širi sukob“, navodi se u saopštenju.