Nekada simbol otpora predsjedniku SAD, osnivač Amazona danas mu se približava dok razgrađuje “Vašington post” i mijenja politički kurs

U 5.30 ujutro već se formira red ispred jedne od najekskluzivnijih adresa u Americi. Stari pikapovi i kompaktni automobili čekaju u palminom drvoredom okruženom prilazu, prozori spušteni, kartice spremne. Kratak pogled ka obezbjeđenju i kapija se otvara – baštovani, kućne pomoćnice i čuvari pasa prelaze most nalik venecijanskom i ulaze na privatno ostrvo Indijan Krik.

U suprotnom smjeru gotovo da nema saobraćaja, osim povremenih kolona crnih SUV-ova koji milijardere voze ka Majami Biču na Floridi.

Na ostrvu ima samo 40 vila, vrijednih oko 100 miliona dolara. Među osamdesetak stanovnika su Tom Brejdi, Dejvid Geta, Mark Zakerberg, Džared Kušner. I Džef Bezos.

Sa bogatstvom od 225 milijardi dolara, Bezos “igra u drugoj ligi čak i na Indijan Kriku”, kaže Dina Goldentejer, koja godinama vodi njegove poslove s nekretninama na ostrvu. Četvrti najbogatiji čovjek na svijetu tamo posjeduje tri vile u zalivu Biskejn, od kojih se dvije nalaze jedna pored druge. Trenutno ih ruši kako bi na njihovom mjestu izgradio “mega vilu”. Do tada živi u trećoj kući, nedaleko, jer negdje se mora spavati, dodaje Goldentejer.

Indijan Krik je zasebna opština, sa gradonačelnikom, tužiocem i policijom koja brzo udaljava radoznale posjetioce. Onoliko pompezna koliko Donald Tramp zamišlja Ameriku, ali i sve ružnija kako takva postaje.

Teško je zamisliti veći stepen izdvojenosti. Upravo to, kaže Goldentejer na sastanku u Majami Biču, čini ostrvo savršenim: “Potpuna ekskluzivnost. To je ono što ljudi poput Bezosa traže.” A on to može da priušti.

Za manje od 30 godina, 62-godišnji osnivač Amazona izgradio je imperiju. Njegova kompanija je prošle godine prodavala oko 250 proizvoda u sekundi. Svemirska firma Blu Oridžin od 2021. je odvela skoro 100 turista u svemir, dok AWS pokreće fabrike, vozove i internet stranice širom svijeta.

Bezos ima robotaksije u San Francisku i satelite u niskoj Zemljinoj orbiti. Trenutno pokušava da prikupi 100 milijardi dolara za digitalizaciju teške industrije kroz AI startap Prometej. Od 2013. je vlasnik i čuvenog “Vašington posta”.

On je legenda. I dugo je važio za dosadnog. Naslove su punili kritike zbog nepovoljnih uslova rada u Amazonu, a ne njegov lični imidž.

O Bezosovim ispadima malo je zabilježeno. Najstariji od troje djece, dugo ga je odgajala samohrana majka. Nije bio “bogataško dijete”, bez prenaglašenog ega i potrebe za pažnjom. Čovjek brojki. Nemilosrdno racionalan. Sa nepogrešivim instinktom za biznis i jasnim političkim kompasom. Godinama demokrata i kritičar Donalda Trampa – koji ga je svojevremeno zvao “Džef Bozo”. Tada je Bezos uzvratio da bi takvog predsjednika trebalo poslati u svemir – “rezervisao bi mu mjesto na raketi Blu Oridžina”.

To je bio Bezos kakvog je svijet poznavao. Kome se startap scena divila i koga je oponašala. Poznavala. Divila se. Oponašala. Prošlo vrijeme. Istorija.

Od Trampovog povratka na vlast, Bezos djeluje kao druga osoba – u ulozi vulgarnog plejboja. Postao je jedan od njegovih najbližih saveznika, svojevrsni alter ego – bogat poput Ilona Maska, ali za razliku od njega bolje izgleda u smokingu i predvidljiviji je.

Bezos je od 2019. u vezi sa TV ličnošću Loren Sančez, nakon razvoda od spisateljice Mekenzi Skot. Prošle godine su u Veneciji priredili raskošno vjenčanje sa više od 200 zvanica koje su stigle u 90 privatnih aviona – među njima Kim Kardašijan, jordanska kraljica Ranija i Ivanka Tramp. Njegovo novo društvo i rasipništvo koje stari Bezos teško da bi sebi dopustio.

Umjesto dosadnog Sijetla, sada živi na Indijan Kriku. Priređuje zabave na jahti, pokazuje izvajano tijelo i pojavljuje se na Oskarima sa prosijedom bradom – kao iz reklame za upadljiv muški parfem. Nije se promijenio samo imidž.

Bezos je čestitao predsjedniku na “izuzetnom političkom povratku” i pohvalio njegovu “veliku smirenost i hrabrost pod doslovnom vatrom”. Danas je redovan na Trampovim MAGA skupovima i bio je u povlašćenoj blizini predsjednika na inauguraciji. Amazon je takođe donirao milione za inauguracioni bal i novu plesnu salu Bijele kuće.

Nedugo nakon ručka u Trampovom Mar-a-Lagu, Bezosov MGM uplatio je skoro 30 miliona dolara porodici predsjednika za dokumentarac o Melaniji. Njegova kompanija je preuzela i prava na “The Apprentice”, rijaliti koji je proslavio Trampa, a dobar dio prihoda ide direktno predsjedniku.

Tramp rado koristi novo savezništvo: kada je prošlog proljeća Amazon razmatrao da uz cijene prikaže i udio njegovih carina, bio je dovoljan jedan poziv iz Bijele kuće Bezosu i ideja je odmah odbačena.

Na Trampovo zadovoljstvo, a užas liberalne Amerike, Bezos razgrađuje svoj najvredniji politički kapital – “Vašington post”. Preuzeo je kontrolu nad uređivačkom politikom lista koji je nekada naginjao demokratama i usmjerio ga ka MAGA liniji: rubrika komentara ubuduće će braniti “lične slobode i slobodno tržište”.

I to uz drastično smanjenu redakciju. Otpustio je trećinu novinara i ugasio sportski i većinu inostranih dopisništava – navodno radi modernizacije i efikasnosti. Ili da bi udovoljio Trampu?

Predsjednik pozdravlja taj zaokret i kaže da je Bezos “veoma prijatan”, “sjajan” i “dobar čovjek”.

Njegovi nekadašnji obožavaoci danas su skeptičniji. “Sada ga zovu otiračem, kukavicom, oportunistom. I razumijem to”, kaže osoba koja mu je godinama bila bliska. Njegovo ponašanje, dodaje, djeluje beskičmeno i bez principa. Drugi tvrde da se zapravo protivi Trampu i samo pokušava da ublaži štetu – što bi ga, paradoksalno, još više približilo “klovnu” kakvim ga je Tramp oduvijek vidio.

Na Trampovo zadovoljstvo, a užas liberalne Amerike, Bezos razgrađuje svoj najvredniji politički kapital – "Vašington post". Preuzeo je kontrolu nad uređivačkom politikom lista koji je nekada naginjao demokratama i usmjerio ga ka MAGA liniji

Između ta dva pola nalazi se možda najneobičnija transformacija jednog američkog tehnološkog milijardera. Čak i bliski prijatelji teško mire “dva Bezosa” – prije i poslije jeseni 2024. “Kao da su dvije potpuno različite ličnosti”, kaže jedan od njih. Djeluje, dodaje, kao da prolazi kroz “ozbiljnu krizu srednjih godina”.

Bezos često govori o djedu Lorensu Giziju na čijem je ranču u Teksasu provodio gotovo svako ljeto od četvrte do šesnaeste godine. Tamo je naučio da popravlja vjetrenjače, vakciniše stoku i obavlja druge poslove – život samostalnosti u kojem je morao sam rješavati probleme. To iskustvo je kasnije nazivao presudnim za svoj razvoj. Kao dječak, tokom jednog putovanja sa babom i djedom, izračunao je koliko joj pušenje skraćuje život i rekao joj da je “izgubila” devet godina. Umjesto da se ponosi njegovom pronicljivošću, baba je briznula u plač. Djed je zaustavio auto, izveo ga napolje i mirno mu rekao:

“Džefe, jednog dana ćeš shvatiti da je teže biti dobar nego pametan.”

Ta rečenica je postala jedna od njegovih životnih vodilja. Inteligencija je dar, govorio je kasnije, ali dobrota je izbor. Njegov pravi test karaktera došao je mnogo kasnije – i na njemu je pao.

Njegova karijera brzo je napredovala. Nakon studija na elitnom Prinstonu, odbio je Silicijumsku dolinu i izabrao sigurniji put – Vol Strit. Već sa 30 godina postao je potpredsjednik u hedž fondu D. E. Šo, koji je koristio matematičke modele za pronalaženje i iskorišćavanje tržišnih anomalija.

Sa suprugom Mekenzi Skot ostao je u Njujorku osam godina, da bi sredinom devedesetih naišao na sopstvenu poslovnu “anomaliju”: matematički genije je shvatio da broj korisnika interneta raste 100 odsto godišnje. Zaključio je da su knjige idealan proizvod za onlajn prodaju – postoji ih oko tri miliona, dok i najveće knjižare nude tek dio toga. Razlika je, shvatio je, poslovna prilika: “univerzalna ponuda”, prodaja “svake knjige na svijetu”.

Kada je supruzi saopštio da želi da napusti siguran posao i preseli se na drugi kraj zemlje kako bi pokrenuo onlajn knjižaru, ona ga je podržala iako je, kako Bezos prepričava, prvo pitala: “Šta je internet?”

Bezos je vjerovao u ideju, ali ne i u Silicijumsku dolinu, gdje su se tadašnji dot-kom preduzetnici više bavili zabavama nego poslom. U Sijetlu su, procijenio je, radna snaga i skladišta jeftiniji.

Par je živio povučeno, daleko od glamura. Imali su četvoro djece, a takav način života, kako je Skot kasnije rekla, više je odražavao njen karakter: “Džef je moja suprotnost – društven je i voli ljude.”

Bezos je 2013. dobio poziv investicione banke Alen & Co. Grejemovi, jedna od najstarijih izdavačkih porodica u SAD, razmatrala je prodaju “Vašington posta”. Bezos tada nije znao kako se vodi novina niti je planirao da je kupi – posebno ne takvu instituciju američke demokratije. Ipak, samo nekoliko nedjelja nakon susreta sa Donom Grejemom na konferenciji u San Veliju, poznatoj kao “ljetnji kamp za milijardere”, dogovor je sklopljen: Bezos je platio 250 miliona dolara za “Post”.

Za milijardera je ta suma bila beznačajna jer je njegova jahta koštala duplo više. Prema riječima Grejema, Bezos nije ni pregovarao: “Samo sam rekao cijenu, i Džef je pristao.”

Iz današnje perspektive, kupovina djeluje kao iskorak iz sjenke u društveni vrh. Već 2016. je kupio jednu od najskupljih nekretnina u Vašingtonu za 23 miliona dolara – zdanje koje je projektovao arhitekta čuvenog Džefersonovog memorijala. U renoviranje vile sa 11 spavaćih soba uložio je još 12 miliona i opremio je umjetninama. Porodica Bezos tamo, međutim, gotovo da nije ni boravila, rekle su komšije novinarima.

Svrha te rezidencije bila je drugačija: Barak Obama i Ivanka Tramp postali su mu komšije. Ugledni gosti rado su navraćali, a milijarder je počeo da priređuje zabave po kojima je nekada bila poznata Ketrin Grejem. Bezos je poštovao legendarnu izdavačicu “Posta” i želio, kako kaže njegova dugogodišnja prijateljica Džin Kejs, da “oživi njeno nasljeđe i društveni život”.

Da li je želio da postane neko drugi? I da li je to uopšte mogao?

Bezos je 2016. na jednoj filmskoj premijeri upoznao buduću suprugu Loren Sančez. Ubrzo potom uslijedio je politički šok: Za predsjednika je izabran Donald Tramp, otvoreni protivnik medija, koji je sve oštrije napadao “Vašington post”. Bezos se tada prvi put suočio sa ozbiljnim pritiscima u izdavačkom biznisu. Već 2019. Amazon je ostao bez gotovo sigurnog državnog ugovora vrijednog 10 milijardi dolara za projekat JEDI, koji je pripao Majkrosoftu. Tramp je mjesecima napadao Bezosa, ismijavao ga i kritikovao “Post”, a potom dodatno pojačao pritisak – optužujući ga za izbjegavanje poreza i prijeteći drastičnim poskupljenjem poštanskih usluga za Amazon.

Tramp je želio da milijarder osjeti njegov gnjev na poslovnim rezultatima.

Bezos je bio duboko potresen, govorili su tada njegovi prijatelji. Osjećao je da ima nepravedan tretman i vidio sebe kao žrtvu Trampa, kojeg je smatrao tiraninom koji podriva američku demokratiju. Na kraju je uzvratio: Amazon je tužio Pentagon, pa čak i samog Trampa, optužujući ga za “nezakonito miješanje” u ugovor JEDI.

U “Postu” je zauzeo čvrst stav – Trampu se treba odlučno suprotstaviti. “Upravljanje ‘Postom’ i podrška njegovoj misiji, koja će ostati nepokolebljiva, biće nešto na šta ću biti najponosniji kada budem imao 90 godina i osvrtao se na život”, napisao je.

U redakciji je kružila dosjetka: “Post” Bezosa nije koštao samo 250 miliona, već 10 milijardi plus 250 miliona. “To je bilo izuzetno”, kaže tadašnji glavni urednik Martin Baron o Bezosovoj podršci listu. Osam godina je vodio redakciju pod njegovim vlasništvom. “Svaka vlast mora imati nadzor”, bila je jedna od Bezosovih omiljenih poruka na uredničkim sastancima – i tokom Trampovog prvog mandata pokazao je koliko to ozbiljno shvata. Baron kaže da ga je zbog toga cijenio: koliko bi vlasnika bilo spremno da brani takav medij ako rizikuje ugovor od 10 milijardi dolara?

Hrabar, postojan, borben – uprkos pritiscima i velikim finansijskim posljedicama po njegove kompanije. Takvog Bezosa pamti Baron: kao nepokolebljivog borca za ono što smatra ispravnim.

Prije “Posta”, kojem se pridružio 2012, Baron je bio glavni urednik “Boston glouba”, kao i “Majami heralda”. Gdje god je radio, istraživačko novinarstvo je jačalo – čitaoci su se vraćali, novi dolazili. Najviše u “Postu”: uz Bezosova ulaganja, redakcija je digitalizovana, proširena i pojačano je izvještavanje iz Bijele kuće. Više od 1.000 novinara je pisalo za list, koji je imao preko tri miliona digitalnih pretplatnika. “Trampov efekat” odigrao je ključnu ulogu – neprekidni skandali iz Bijele kuće obezbjeđivali su stalni dotok novih priča.

Dok je glavni rival “Posta”, “Njujork tajms”, još početkom 2020-ih počeo da se priprema za kraj haotičnog Trampovog mandata, šireći poslovni model kroz recepte, igre i akvizicije poput platforme Vajerkater, Bezos, kako kaže Baron, “nije obraćao pažnju”. Baron tvrdi da ga je više puta pozivao da dođe u Vašington i definiše strategiju za period poslije Trampa. Bezos, međutim, nije dolazio – niti je davao smjernice. Rečeno mu je tek da prati potencijalne akvizicije, ali, kako kaže, bio je preopterećen svakodnevnim vođenjem redakcije da bi se time dodatno bavio.

Bezos je u tom periodu ponovo iz temelja promijenio svoj život. On se 2019. razveo od dugogodišnje supruge, a već narednog dana u javnost je dospjela njegova veza sa novinarkom Foks njuza Loren Sančez, osobom koja uživa u pažnji javnosti.

Amazon je 2021. kupio filmski studio MGM, a Bezos se ubrzo povukao sa mjesta izvršnog direktora i prešao u nadzorni odbor.

Dok je Tramp napuštao Bijelu kuću, a Amerika ulazila u mirniji politički ritam, Bezos je započeo novi život – između jahte i privatnog aviona, između Holivuda i Majami Biča.

Odjednom je nestao sav njegov politički borbeni duh. Djelovalo je kao da je Bezos izgubio interes za novinarstvo. Nakon Baronovog odlaska 2021, fokusirao se na druge projekte – prije svega Blu Oridžin i vještačku inteligenciju. “Post” je počeo da posrće i gubio je čitaoce i nagrađivane novinare, mijenjao urednike i ponovo ulazio u gubitke – gotovo 100 miliona dolara u 2024, godini Trampovog povratka.

Te iste godine Bezos je počeo da razmatra prekid sa dugom tradicijom podrške predsjedničkim kandidatima. Krajem oktobra 2024, 11 dana pred izbore, list je na njegovo naređenje i zvanično saopštio da neće dati podršku nijednom kandidatu.

Obraćajući se čitaocima u “Postu”, Bezos je napisao: “Moje bogatstvo i poslovne interese možete vidjeti kao zaštitu od zastrašivanja, ali i kao mrežu sukobljenih interesa. Samo moji principi mogu prevagnuti na jednu ili drugu stranu.”

Samo nekoliko sati ranije, šef njegove svemirske kompanije Blu Oridžin Dejvid Limp sastao se sa Trampom, koji je planirao da uloži milijarde u NASA za povratak na Mjesec i odlazak na Mars. Bezos je tvrdio da ta dva događaja nijesu povezana, ali je najmanje 3,5 milijardi dolara iz tog programa završilo u njegovim kompanijama.

Bezos se početkom 2025. ponovo aktivnije uključio u rad “Posta”, usmjeravajući ga ka liniji bližoj Trampu. Kao prioriteti su istaknuti lične slobode i slobodno tržište, umjesto ranije uloge lista da poziva moćnike na odgovornost. U redakciji je to doživljeno kao kapitulacija. “U našem iskustvu još od 1960-ih, moral u ‘Postu’ nikada nije bio niži”, napisali su bivši urednici Leonard Dauni Mlađi i Robert Kajzer u mejlu Bezosu.

Moto “Demokratija umire u mraku”, koji je sam Bezos svojevremeno izabrao, danas zvuči drugačije. Baron smatra da Bezos zadaje “smrtonosan udarac” listu. Početkom 2026. otpušteno je više od 300 urednika – “jedni od najmračnijih dana u istoriji tog medija”, naveo je Baron, optužujući vlasnika da je uništio ugled i poziciju “Posta”.

List je posljednjih godina izgubio pola miliona čitalaca, kao i mnoge od svojih najboljih novinara. Takvu štetu, smatra Baron, nije lako popraviti. Odnos čitaoca i novine nije puka transakcija – već povjerenje i lojalnost. “To je kao brak”, kaže. A Bezos je, dodaje, “podnio zahtjev za razvod – i to ružan razvod”.

Da li se Bezos plaši Trampove odmazde? Ili je riječ o biznisu – sigurnijem putu za Amazon, državnim ugovorima za Blu Oridžin i blažoj regulaciji za njegove AI projekte?

Paradoks je u tome što, uprkos nastojanjima da se približi Trampu, Bezos ne može da se osjeća sigurno – predsjednik i dalje drži sve konce. Istraga o navodnom monopolu Amazona nije obustavljena, naprotiv, saslušanja počinju u oktobru. Njegov ključni biznis suočen je s mogućim razbijanjem, dok ni ugovori Blu Oridžina sa NASA nijesu trajni.

Bezos, međutim, tvrdi da ostaje posvećen “Postu” i da prodaja nije opcija. Rezovi su, kaže, dio pokušaja stabilizacije, a otkazi i uređivačke odluke nemaju veze sa njegovim drugim poslovnim interesima.

Baron, bivši glavni urednik, ne vjeruje u teorije zavjere – prije vidi pokušaj saniranja štete. Bezos može da podnese gubitke, kaže, ali ne želi da godinama gubi po 100 miliona dolara ili više. Zato se poslovanje radikalno smanjuje. Prema njegovim riječima, Bezos smatra da stari model više ne funkcioniše i da treba sve srušiti i krenuti ispočetka.

Kada? Možda nakon Trampa. Ako do tada išta ostane – od novine. I od Bezosove vjerodostojnosti.

Paradoks je u tome što, uprkos nastojanjima da se približi Trampu, Bezos ne može da se osjeća sigurno – predsjednik i dalje drži sve konce

Baron vidi izlaz – fondaciju sa milijardu dolara, dovoljno da finansira “Post” narednih deset godina. Nezavisni upravni odbor čuvao bi političku neutralnost, a potom bi list morao da stane na sopstvene noge. To bi, kaže, garantovalo punu nezavisnost, dok bi Bezos mogao i da iskoristi poreske olakšice.

Holivudski kraj – možda i previše dobar da bi bio stvaran.

Kako stvari sada stoje, pitanja koja je Bezos 2010. postavio diplomcima na Prinstonu danas vise nad njim samim:

“Hoćete li pokleknuti pred kritikama ili ćete slijediti svoja uvjerenja?”

“Hoćete li se izvlačiti kada nijeste u pravu ili ćete se izviniti?”

“Hoćete li štititi svoje srce od odbacivanja ili ćete djelovati kada se zaljubite?”

Bezos je taj govor završio upečatljivom porukom: “Kada budete imali 80 godina i u tišini se osvrnuli na svoj život, najvažnija priča biće ona o izborima koje ste napravili.”

Baron kaže da se osjeća “izdano” – kao da mu je oduzet životni rad. I dio američke istorije.

Moguće je da je to priča koju će Džef Bezos na kraju ostaviti iza sebe.

Nekada simbol otpora predsjedniku SAD, osnivač Amazona danas mu se približava dok razgrađuje “Vašington post” i mijenja politički kurs

U 5.30 ujutro već se formira red ispred jedne od najekskluzivnijih adresa u Americi. Stari pikapovi i kompaktni automobili čekaju u palminom drvoredom okruženom prilazu, prozori spušteni, kartice spremne. Kratak pogled ka obezbjeđenju i kapija se otvara – baštovani, kućne pomoćnice i čuvari pasa prelaze most nalik venecijanskom i ulaze na privatno ostrvo Indijan Krik.

U suprotnom smjeru gotovo da nema saobraćaja, osim povremenih kolona crnih SUV-ova koji milijardere voze ka Majami Biču na Floridi.

Na ostrvu ima samo 40 vila, vrijednih oko 100 miliona dolara. Među osamdesetak stanovnika su Tom Brejdi, Dejvid Geta, Mark Zakerberg, Džared Kušner. I Džef Bezos.

Sa bogatstvom od 225 milijardi dolara, Bezos “igra u drugoj ligi čak i na Indijan Kriku”, kaže Dina Goldentejer, koja godinama vodi njegove poslove s nekretninama na ostrvu. Četvrti najbogatiji čovjek na svijetu tamo posjeduje tri vile u zalivu Biskejn, od kojih se dvije nalaze jedna pored druge. Trenutno ih ruši kako bi na njihovom mjestu izgradio “mega vilu”. Do tada živi u trećoj kući, nedaleko, jer negdje se mora spavati, dodaje Goldentejer.

Indijan Krik je zasebna opština, sa gradonačelnikom, tužiocem i policijom koja brzo udaljava radoznale posjetioce. Onoliko pompezna koliko Donald Tramp zamišlja Ameriku, ali i sve ružnija kako takva postaje.

Teško je zamisliti veći stepen izdvojenosti. Upravo to, kaže Goldentejer na sastanku u Majami Biču, čini ostrvo savršenim: “Potpuna ekskluzivnost. To je ono što ljudi poput Bezosa traže.” A on to može da priušti.

Za manje od 30 godina, 62-godišnji osnivač Amazona izgradio je imperiju. Njegova kompanija je prošle godine prodavala oko 250 proizvoda u sekundi. Svemirska firma Blu Oridžin od 2021. je odvela skoro 100 turista u svemir, dok AWS pokreće fabrike, vozove i internet stranice širom svijeta.

Bezos ima robotaksije u San Francisku i satelite u niskoj Zemljinoj orbiti. Trenutno pokušava da prikupi 100 milijardi dolara za digitalizaciju teške industrije kroz AI startap Prometej. Od 2013. je vlasnik i čuvenog “Vašington posta”.

On je legenda. I dugo je važio za dosadnog. Naslove su punili kritike zbog nepovoljnih uslova rada u Amazonu, a ne njegov lični imidž.

O Bezosovim ispadima malo je zabilježeno. Najstariji od troje djece, dugo ga je odgajala samohrana majka. Nije bio “bogataško dijete”, bez prenaglašenog ega i potrebe za pažnjom. Čovjek brojki. Nemilosrdno racionalan. Sa nepogrešivim instinktom za biznis i jasnim političkim kompasom. Godinama demokrata i kritičar Donalda Trampa – koji ga je svojevremeno zvao “Džef Bozo”. Tada je Bezos uzvratio da bi takvog predsjednika trebalo poslati u svemir – “rezervisao bi mu mjesto na raketi Blu Oridžina”.

To je bio Bezos kakvog je svijet poznavao. Kome se startap scena divila i koga je oponašala. Poznavala. Divila se. Oponašala. Prošlo vrijeme. Istorija.

Od Trampovog povratka na vlast, Bezos djeluje kao druga osoba – u ulozi vulgarnog plejboja. Postao je jedan od njegovih najbližih saveznika, svojevrsni alter ego – bogat poput Ilona Maska, ali za razliku od njega bolje izgleda u smokingu i predvidljiviji je.

Bezos je od 2019. u vezi sa TV ličnošću Loren Sančez, nakon razvoda od spisateljice Mekenzi Skot. Prošle godine su u Veneciji priredili raskošno vjenčanje sa više od 200 zvanica koje su stigle u 90 privatnih aviona – među njima Kim Kardašijan, jordanska kraljica Ranija i Ivanka Tramp. Njegovo novo društvo i rasipništvo koje stari Bezos teško da bi sebi dopustio.

Umjesto dosadnog Sijetla, sada živi na Indijan Kriku. Priređuje zabave na jahti, pokazuje izvajano tijelo i pojavljuje se na Oskarima sa prosijedom bradom – kao iz reklame za upadljiv muški parfem. Nije se promijenio samo imidž.

Bezos je čestitao predsjedniku na “izuzetnom političkom povratku” i pohvalio njegovu “veliku smirenost i hrabrost pod doslovnom vatrom”. Danas je redovan na Trampovim MAGA skupovima i bio je u povlašćenoj blizini predsjednika na inauguraciji. Amazon je takođe donirao milione za inauguracioni bal i novu plesnu salu Bijele kuće.

Nedugo nakon ručka u Trampovom Mar-a-Lagu, Bezosov MGM uplatio je skoro 30 miliona dolara porodici predsjednika za dokumentarac o Melaniji. Njegova kompanija je preuzela i prava na “The Apprentice”, rijaliti koji je proslavio Trampa, a dobar dio prihoda ide direktno predsjedniku.

Tramp rado koristi novo savezništvo: kada je prošlog proljeća Amazon razmatrao da uz cijene prikaže i udio njegovih carina, bio je dovoljan jedan poziv iz Bijele kuće Bezosu i ideja je odmah odbačena.

Na Trampovo zadovoljstvo, a užas liberalne Amerike, Bezos razgrađuje svoj najvredniji politički kapital – “Vašington post”. Preuzeo je kontrolu nad uređivačkom politikom lista koji je nekada naginjao demokratama i usmjerio ga ka MAGA liniji: rubrika komentara ubuduće će braniti “lične slobode i slobodno tržište”.

I to uz drastično smanjenu redakciju. Otpustio je trećinu novinara i ugasio sportski i većinu inostranih dopisništava – navodno radi modernizacije i efikasnosti. Ili da bi udovoljio Trampu?

Predsjednik pozdravlja taj zaokret i kaže da je Bezos “veoma prijatan”, “sjajan” i “dobar čovjek”.

Njegovi nekadašnji obožavaoci danas su skeptičniji. “Sada ga zovu otiračem, kukavicom, oportunistom. I razumijem to”, kaže osoba koja mu je godinama bila bliska. Njegovo ponašanje, dodaje, djeluje beskičmeno i bez principa. Drugi tvrde da se zapravo protivi Trampu i samo pokušava da ublaži štetu – što bi ga, paradoksalno, još više približilo “klovnu” kakvim ga je Tramp oduvijek vidio.

Na Trampovo zadovoljstvo, a užas liberalne Amerike, Bezos razgrađuje svoj najvredniji politički kapital – "Vašington post". Preuzeo je kontrolu nad uređivačkom politikom lista koji je nekada naginjao demokratama i usmjerio ga ka MAGA liniji

Između ta dva pola nalazi se možda najneobičnija transformacija jednog američkog tehnološkog milijardera. Čak i bliski prijatelji teško mire “dva Bezosa” – prije i poslije jeseni 2024. “Kao da su dvije potpuno različite ličnosti”, kaže jedan od njih. Djeluje, dodaje, kao da prolazi kroz “ozbiljnu krizu srednjih godina”.

Bezos često govori o djedu Lorensu Giziju na čijem je ranču u Teksasu provodio gotovo svako ljeto od četvrte do šesnaeste godine. Tamo je naučio da popravlja vjetrenjače, vakciniše stoku i obavlja druge poslove – život samostalnosti u kojem je morao sam rješavati probleme. To iskustvo je kasnije nazivao presudnim za svoj razvoj. Kao dječak, tokom jednog putovanja sa babom i djedom, izračunao je koliko joj pušenje skraćuje život i rekao joj da je “izgubila” devet godina. Umjesto da se ponosi njegovom pronicljivošću, baba je briznula u plač. Djed je zaustavio auto, izveo ga napolje i mirno mu rekao:

“Džefe, jednog dana ćeš shvatiti da je teže biti dobar nego pametan.”

Ta rečenica je postala jedna od njegovih životnih vodilja. Inteligencija je dar, govorio je kasnije, ali dobrota je izbor. Njegov pravi test karaktera došao je mnogo kasnije – i na njemu je pao.

Njegova karijera brzo je napredovala. Nakon studija na elitnom Prinstonu, odbio je Silicijumsku dolinu i izabrao sigurniji put – Vol Strit. Već sa 30 godina postao je potpredsjednik u hedž fondu D. E. Šo, koji je koristio matematičke modele za pronalaženje i iskorišćavanje tržišnih anomalija.

Sa suprugom Mekenzi Skot ostao je u Njujorku osam godina, da bi sredinom devedesetih naišao na sopstvenu poslovnu “anomaliju”: matematički genije je shvatio da broj korisnika interneta raste 100 odsto godišnje. Zaključio je da su knjige idealan proizvod za onlajn prodaju – postoji ih oko tri miliona, dok i najveće knjižare nude tek dio toga. Razlika je, shvatio je, poslovna prilika: “univerzalna ponuda”, prodaja “svake knjige na svijetu”.

Kada je supruzi saopštio da želi da napusti siguran posao i preseli se na drugi kraj zemlje kako bi pokrenuo onlajn knjižaru, ona ga je podržala iako je, kako Bezos prepričava, prvo pitala: “Šta je internet?”

Bezos je vjerovao u ideju, ali ne i u Silicijumsku dolinu, gdje su se tadašnji dot-kom preduzetnici više bavili zabavama nego poslom. U Sijetlu su, procijenio je, radna snaga i skladišta jeftiniji.

Par je živio povučeno, daleko od glamura. Imali su četvoro djece, a takav način života, kako je Skot kasnije rekla, više je odražavao njen karakter: “Džef je moja suprotnost – društven je i voli ljude.”

Bezos je 2013. dobio poziv investicione banke Alen & Co. Grejemovi, jedna od najstarijih izdavačkih porodica u SAD, razmatrala je prodaju “Vašington posta”. Bezos tada nije znao kako se vodi novina niti je planirao da je kupi – posebno ne takvu instituciju američke demokratije. Ipak, samo nekoliko nedjelja nakon susreta sa Donom Grejemom na konferenciji u San Veliju, poznatoj kao “ljetnji kamp za milijardere”, dogovor je sklopljen: Bezos je platio 250 miliona dolara za “Post”.

Za milijardera je ta suma bila beznačajna jer je njegova jahta koštala duplo više. Prema riječima Grejema, Bezos nije ni pregovarao: “Samo sam rekao cijenu, i Džef je pristao.”

Iz današnje perspektive, kupovina djeluje kao iskorak iz sjenke u društveni vrh. Već 2016. je kupio jednu od najskupljih nekretnina u Vašingtonu za 23 miliona dolara – zdanje koje je projektovao arhitekta čuvenog Džefersonovog memorijala. U renoviranje vile sa 11 spavaćih soba uložio je još 12 miliona i opremio je umjetninama. Porodica Bezos tamo, međutim, gotovo da nije ni boravila, rekle su komšije novinarima.

Svrha te rezidencije bila je drugačija: Barak Obama i Ivanka Tramp postali su mu komšije. Ugledni gosti rado su navraćali, a milijarder je počeo da priređuje zabave po kojima je nekada bila poznata Ketrin Grejem. Bezos je poštovao legendarnu izdavačicu “Posta” i želio, kako kaže njegova dugogodišnja prijateljica Džin Kejs, da “oživi njeno nasljeđe i društveni život”.

Da li je želio da postane neko drugi? I da li je to uopšte mogao?

Bezos je 2016. na jednoj filmskoj premijeri upoznao buduću suprugu Loren Sančez. Ubrzo potom uslijedio je politički šok: Za predsjednika je izabran Donald Tramp, otvoreni protivnik medija, koji je sve oštrije napadao “Vašington post”. Bezos se tada prvi put suočio sa ozbiljnim pritiscima u izdavačkom biznisu. Već 2019. Amazon je ostao bez gotovo sigurnog državnog ugovora vrijednog 10 milijardi dolara za projekat JEDI, koji je pripao Majkrosoftu. Tramp je mjesecima napadao Bezosa, ismijavao ga i kritikovao “Post”, a potom dodatno pojačao pritisak – optužujući ga za izbjegavanje poreza i prijeteći drastičnim poskupljenjem poštanskih usluga za Amazon.

Tramp je želio da milijarder osjeti njegov gnjev na poslovnim rezultatima.

Bezos je bio duboko potresen, govorili su tada njegovi prijatelji. Osjećao je da ima nepravedan tretman i vidio sebe kao žrtvu Trampa, kojeg je smatrao tiraninom koji podriva američku demokratiju. Na kraju je uzvratio: Amazon je tužio Pentagon, pa čak i samog Trampa, optužujući ga za “nezakonito miješanje” u ugovor JEDI.

U “Postu” je zauzeo čvrst stav – Trampu se treba odlučno suprotstaviti. “Upravljanje ‘Postom’ i podrška njegovoj misiji, koja će ostati nepokolebljiva, biće nešto na šta ću biti najponosniji kada budem imao 90 godina i osvrtao se na život”, napisao je.

U redakciji je kružila dosjetka: “Post” Bezosa nije koštao samo 250 miliona, već 10 milijardi plus 250 miliona. “To je bilo izuzetno”, kaže tadašnji glavni urednik Martin Baron o Bezosovoj podršci listu. Osam godina je vodio redakciju pod njegovim vlasništvom. “Svaka vlast mora imati nadzor”, bila je jedna od Bezosovih omiljenih poruka na uredničkim sastancima – i tokom Trampovog prvog mandata pokazao je koliko to ozbiljno shvata. Baron kaže da ga je zbog toga cijenio: koliko bi vlasnika bilo spremno da brani takav medij ako rizikuje ugovor od 10 milijardi dolara?

Hrabar, postojan, borben – uprkos pritiscima i velikim finansijskim posljedicama po njegove kompanije. Takvog Bezosa pamti Baron: kao nepokolebljivog borca za ono što smatra ispravnim.

Prije “Posta”, kojem se pridružio 2012, Baron je bio glavni urednik “Boston glouba”, kao i “Majami heralda”. Gdje god je radio, istraživačko novinarstvo je jačalo – čitaoci su se vraćali, novi dolazili. Najviše u “Postu”: uz Bezosova ulaganja, redakcija je digitalizovana, proširena i pojačano je izvještavanje iz Bijele kuće. Više od 1.000 novinara je pisalo za list, koji je imao preko tri miliona digitalnih pretplatnika. “Trampov efekat” odigrao je ključnu ulogu – neprekidni skandali iz Bijele kuće obezbjeđivali su stalni dotok novih priča.

Dok je glavni rival “Posta”, “Njujork tajms”, još početkom 2020-ih počeo da se priprema za kraj haotičnog Trampovog mandata, šireći poslovni model kroz recepte, igre i akvizicije poput platforme Vajerkater, Bezos, kako kaže Baron, “nije obraćao pažnju”. Baron tvrdi da ga je više puta pozivao da dođe u Vašington i definiše strategiju za period poslije Trampa. Bezos, međutim, nije dolazio – niti je davao smjernice. Rečeno mu je tek da prati potencijalne akvizicije, ali, kako kaže, bio je preopterećen svakodnevnim vođenjem redakcije da bi se time dodatno bavio.

Bezos je u tom periodu ponovo iz temelja promijenio svoj život. On se 2019. razveo od dugogodišnje supruge, a već narednog dana u javnost je dospjela njegova veza sa novinarkom Foks njuza Loren Sančez, osobom koja uživa u pažnji javnosti.

Amazon je 2021. kupio filmski studio MGM, a Bezos se ubrzo povukao sa mjesta izvršnog direktora i prešao u nadzorni odbor.

Dok je Tramp napuštao Bijelu kuću, a Amerika ulazila u mirniji politički ritam, Bezos je započeo novi život – između jahte i privatnog aviona, između Holivuda i Majami Biča.

Odjednom je nestao sav njegov politički borbeni duh. Djelovalo je kao da je Bezos izgubio interes za novinarstvo. Nakon Baronovog odlaska 2021, fokusirao se na druge projekte – prije svega Blu Oridžin i vještačku inteligenciju. “Post” je počeo da posrće i gubio je čitaoce i nagrađivane novinare, mijenjao urednike i ponovo ulazio u gubitke – gotovo 100 miliona dolara u 2024, godini Trampovog povratka.

Te iste godine Bezos je počeo da razmatra prekid sa dugom tradicijom podrške predsjedničkim kandidatima. Krajem oktobra 2024, 11 dana pred izbore, list je na njegovo naređenje i zvanično saopštio da neće dati podršku nijednom kandidatu.

Obraćajući se čitaocima u “Postu”, Bezos je napisao: “Moje bogatstvo i poslovne interese možete vidjeti kao zaštitu od zastrašivanja, ali i kao mrežu sukobljenih interesa. Samo moji principi mogu prevagnuti na jednu ili drugu stranu.”

Samo nekoliko sati ranije, šef njegove svemirske kompanije Blu Oridžin Dejvid Limp sastao se sa Trampom, koji je planirao da uloži milijarde u NASA za povratak na Mjesec i odlazak na Mars. Bezos je tvrdio da ta dva događaja nijesu povezana, ali je najmanje 3,5 milijardi dolara iz tog programa završilo u njegovim kompanijama.

Bezos se početkom 2025. ponovo aktivnije uključio u rad “Posta”, usmjeravajući ga ka liniji bližoj Trampu. Kao prioriteti su istaknuti lične slobode i slobodno tržište, umjesto ranije uloge lista da poziva moćnike na odgovornost. U redakciji je to doživljeno kao kapitulacija. “U našem iskustvu još od 1960-ih, moral u ‘Postu’ nikada nije bio niži”, napisali su bivši urednici Leonard Dauni Mlađi i Robert Kajzer u mejlu Bezosu.

Moto “Demokratija umire u mraku”, koji je sam Bezos svojevremeno izabrao, danas zvuči drugačije. Baron smatra da Bezos zadaje “smrtonosan udarac” listu. Početkom 2026. otpušteno je više od 300 urednika – “jedni od najmračnijih dana u istoriji tog medija”, naveo je Baron, optužujući vlasnika da je uništio ugled i poziciju “Posta”.

List je posljednjih godina izgubio pola miliona čitalaca, kao i mnoge od svojih najboljih novinara. Takvu štetu, smatra Baron, nije lako popraviti. Odnos čitaoca i novine nije puka transakcija – već povjerenje i lojalnost. “To je kao brak”, kaže. A Bezos je, dodaje, “podnio zahtjev za razvod – i to ružan razvod”.

Da li se Bezos plaši Trampove odmazde? Ili je riječ o biznisu – sigurnijem putu za Amazon, državnim ugovorima za Blu Oridžin i blažoj regulaciji za njegove AI projekte?

Paradoks je u tome što, uprkos nastojanjima da se približi Trampu, Bezos ne može da se osjeća sigurno – predsjednik i dalje drži sve konce. Istraga o navodnom monopolu Amazona nije obustavljena, naprotiv, saslušanja počinju u oktobru. Njegov ključni biznis suočen je s mogućim razbijanjem, dok ni ugovori Blu Oridžina sa NASA nijesu trajni.

Bezos, međutim, tvrdi da ostaje posvećen “Postu” i da prodaja nije opcija. Rezovi su, kaže, dio pokušaja stabilizacije, a otkazi i uređivačke odluke nemaju veze sa njegovim drugim poslovnim interesima.

Baron, bivši glavni urednik, ne vjeruje u teorije zavjere – prije vidi pokušaj saniranja štete. Bezos može da podnese gubitke, kaže, ali ne želi da godinama gubi po 100 miliona dolara ili više. Zato se poslovanje radikalno smanjuje. Prema njegovim riječima, Bezos smatra da stari model više ne funkcioniše i da treba sve srušiti i krenuti ispočetka.

Kada? Možda nakon Trampa. Ako do tada išta ostane – od novine. I od Bezosove vjerodostojnosti.

Paradoks je u tome što, uprkos nastojanjima da se približi Trampu, Bezos ne može da se osjeća sigurno – predsjednik i dalje drži sve konce

Baron vidi izlaz – fondaciju sa milijardu dolara, dovoljno da finansira “Post” narednih deset godina. Nezavisni upravni odbor čuvao bi političku neutralnost, a potom bi list morao da stane na sopstvene noge. To bi, kaže, garantovalo punu nezavisnost, dok bi Bezos mogao i da iskoristi poreske olakšice.

Holivudski kraj – možda i previše dobar da bi bio stvaran.

Kako stvari sada stoje, pitanja koja je Bezos 2010. postavio diplomcima na Prinstonu danas vise nad njim samim:

“Hoćete li pokleknuti pred kritikama ili ćete slijediti svoja uvjerenja?”

“Hoćete li se izvlačiti kada nijeste u pravu ili ćete se izviniti?”

“Hoćete li štititi svoje srce od odbacivanja ili ćete djelovati kada se zaljubite?”

Bezos je taj govor završio upečatljivom porukom: “Kada budete imali 80 godina i u tišini se osvrnuli na svoj život, najvažnija priča biće ona o izborima koje ste napravili.”

Baron kaže da se osjeća “izdano” – kao da mu je oduzet životni rad. I dio američke istorije.

Moguće je da je to priča koju će Džef Bezos na kraju ostaviti iza sebe.