Ombudsman: Javna komunikacija ne smije doprinositi stvaranju ili produbljivanju predrasuda, stigmatizacije…

· 14:13 · admin · 0 pregleda · 0 komentara
3 min citanja

“Sloboda izražavanja predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava i jedan od temelja demokratskog društva”, naveli su iz institucije Zaštitnika

Javna komunikacija mora biti u skladu sa principima ravnopravnosti i poštovanja ljudskih prava i ne smije doprinositi stvaranju ili produbljivanju predrasuda, stigmatizacije ili netrpeljivosti prema bilo kojoj društvenoj grupi, uključujući LGBTIQ osobe, poručili su iz institucije Ombudsmana.

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su u reagovanju povodom jučerašnje diskusije u Skupštini, koja se odnosila na usklađivanje seta zakona sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, ukazali na značaj njegovanja javnog dijaloga zasnovanog na međusobnom uvažavanju, poštovanju ljudskog dostojanstva i principa jednakosti.

“Sloboda izražavanja predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava i jedan od temelja demokratskog društva”, naveli su iz institucije Zaštitnika.

Međutim, kako su poručili, ostvarivanje tog prava podrazumijeva i odgovornost, naročito kada je riječ o nosiocima javnih funkcija, čije izjave imaju značajan uticaj na oblikovanje društvenog diskursa.

“Zaštitnik ukazuje na to da javna komunikacija mora biti u skladu sa principima ravnopravnosti i poštovanja ljudskih prava i da ne smije doprinositi stvaranju ili produbljivanju predrasuda, stigmatizacije ili netrpeljivosti prema bilo kojoj društvenoj grupi, uključujući LGBTIQ osobe”, kaže se u reagovanju.

Iz institucije Ombudsmana su istakli da politički akteri, kao i svi nosioci javnih funkcija, imaju posebnu odgovornost da svojim djelovanjem doprinose kulturi dijaloga, međusobnom uvažavanju i zaštiti dostojanstva svakog pojedinca, a ne produbljivanju podjela i marginalizaciji osoba po bilo kom ličnom svojstvu.

“Važnu ulogu u očuvanju standarda parlamentarne komunikacije ima nadležni odbor za praćenje poštovanja Etičkog kodeksa, koji je mehanizam samokontrole za reagovanje na neprimjerene oblike komunikacije”, navodi se u reagovanju.

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su podsjetili da je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola usvojen 2020. godine, a da se primjenjuje od 2021. godine.

Kako su naveli, usklađivanje drugih propisa sa tim zakonom predstavlja obavezu usmjerenu na obezbjeđivanje pune primjene prava koja iz njega proizilaze.

“Blagovremeno usklađivanje zakonodavstva i njegova dosljedna primjena od ključnog su značaja za ostvarivanje jednakosti, pravne sigurnosti i ravnopravnosti svih građana i građanki”, kaže se u reagovanju.

Iz institucije Zaštitnika su reagovali i povodom informacije o nasilničkom ponašanju i upadu u prostorije portala Standard i ukazali na to da ugrožavanje bezbjednosti novinara predstavlja najekstremniji oblik kršenja medijskih sloboda i prava na slobodno, nezavisno i bezbjedno obavljanje novinarskog posla.

“Iako je Crna Gora u prethodnom periodu ostvarila značajan napredak u unapređenju normativnog i institucionalnog okvira za zaštitu medijskih sloboda i bezbjednosti novinara/ki, ovakva i slična prijeteća ponašanja iznova opominju da je neophodno istrajno raditi na stvaranju ambijenta u kojem će predstavnici/ce medija svoj posao obavljati bez straha od nasilja, pritisaka i zastrašivanja”, kaže se u reagovanju.

Tome će, kako su rekli iz institucije Ombudsmana, svakako doprinijeti efikasno procesuiranje takvih slučajeva, kao najbolji odgovor na neprihvatljivost ovakvih ponašanja.

Ostavite komentar

Vasa email adresa nece biti objavljena. Obavezna polja su oznacena *