Opet će moći da se radi do 67. godine: Usvojenim izmjenama Zakona o radu vraćen član koji je bio promijenjen 2021.

Povećavanje granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona sa 66 na 67 godina života ne znači da će raditi godinu duže do penzije, jer ostaju isti uslovi za penzionisanje

U izmjenama Zakona o radu koje je Skupština usvojila prošle sedmice prošao je i član kojim se granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona povećava sa 66 na 67 godina života i najmanje 15 godina staža.

Ovim je vraćena granica koja je važila do juna 2021. godine, kada je tadašnja skupštinska većina spustila granicu za prekid radnog odnosa kako bi lakše otpustili dio službenika “bivše vlasti”.

Vraćanje granice za prestanak radnog odnosa ne znači da će se raditi godinu duže za odlazak u penziju, jer su uslovi za penzionisanje definisani Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ova izmjena omogućava zaposlenima da ako žele mogu raditi najviše do svog 67. rođendana, ali da ranije mogu prekinuti radni odnos ako imaju ispunjene uslove za odlazak u penziju.

Izmjena zakona iz 2021. kojom je granica spuštena na 66 godina života, usvojena je tada bez saglasnosti Socijalnog savjeta. Unija slobodnih sindikata od tada je vodila kampanju da se granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona vrati na 67 godina, o čemu su više puta imali saglasnost socijalnih partnera, ali poslanici nisu bili voljni da to prihvate.

Iz Unije slobodnih sindikata “Vijestima” su kazali da su zadovoljni što je granica vraćena iako je u proteklih pet godina nanijeta šteta za više hiljada radnika.

Oni su ranije ukazivali da je ovo skraćivanje radnog odnosa izazvalo više problema – radnicima koji su imali kredite do 67 godine pa su nakon izmjene zakona od 66. godine imali probleme sa otplatom jer su sa plate pali na duplo nižu penziju uz isti iznos rate, kao i radnicima koji su ostali bez te jedne godine radnog staža koja im je bila bitna za ispunjavanje uslova i bodova zbog čega imaju nižu penziju.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju sada predviđa da pravo na penziju imaju svi koji su navršili 65 godina starosti i imaju najmanje 15 godina radnog staža. To znači da zaposleni koji sa 65 godina života ima uslove za penziju ne mora da radi do 67. godine, ali mu se sada izmjenom zakona o radu daje ta mogućnost, ako on i njegov poslodavac to žele.

Nova izmjena Zakona o radu omogućava i produženje ugovora o radu poslije navršenih 67 godina života ako zaposleni nije navršio 15 godina staža osiguranja i ugovor o radu traje do ispunjenja tog uslova.

Zaposleni u javnoj upravi u proteklih pet godina mogli su po posebnom zakonu, koji je važio samo za njih, da rade do 67. godine života. Odnosno, smanjivanje granice za prestanak radnog odnosa iz 2021. na 66 godina u praksi je važilo samo za zaposlene u privatnom sektoru.

Izmjena zakona kojim bi se granica vratila na 67 godina života bila je u Skupštini i 2024. godine, ali nije usvojena.

Iz Unije slobodnih sindikata su tada apelovali na poslanike da glasaju za vraćanje granice za prestanak radnog odnosa, ali bezuspješno.

Ukazali su da se u konkretnom slučaju ne radi o povećanju starosne granice za odlazak u penziju, sa čim se tada najviše špekulisalo, jer se ta granica uređuje Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) i iznosi 65 godina kako za žene, tako i za muškarce.

“Zakon o radu, za čiju se izmjenu zalažemo, ne propisuje uslove za sticanje prava na starosnu penziju osiguranika. Odredba zakona o kojoj je u konkretnom slučaju riječ, isključivo, propisuje uslove kada zaposlenom, bez obzira na njegovu ili volju poslodavca, radni odnos mora prestati po sili zakona”, dodali su iz Unije.

Kako su i tada objašnjavali, predloženom izmjenom Zakona o radu omogućava se zaposlenima da, isključivo ukoliko oni to žele, mogu ostati na tržištu rada do navršene 67. godine života, a ukoliko ne žele mogu otići u penziju kada god ispune uslove.

“Javna je tajna da je starosna granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona (2021. godine) snižena sa 67 na 66 godina života iz političkih razloga, jer za takvo postupanje i nije bilo nijednog valjanog obrazloženja”, saopštili su tada iz Unije.

Iz ove sindikalne organizacije i tada su ukazale da ovu temu nikako ne bi trebalo povezivati sa nemogućnošću mladih da pristupe tržištu rada jer njihove starije kolege, kako se često navodi, ne žele da napuste svoje radno mjesto.

“Pristup mladima tržištu rada u Crnoj Gori ograničen je prvenstveno postojanjem nepotizma i kronizma što potvrđuju i brojna istraživanja rađena na temu zapošljavanja i zaposlenosti. U konačnom, izbor da ostanu na tržištu rada do 67. godine života biraju isključivo zaposleni koji su na to primorani, jer jedna godina duže na tržištu rada znači jednu godinu manje pukog preživljavanja sa penzijom koja bi ih sledovala”, navodi se u saopštenju USS-a iz 2024.

Socijalni savjet je 2024. godine dogovorio da se granica za prestanak radnog odnosa poveća sa 66 na 67 godina života, i taj predlog izmjena Zakona o radu je tada usvojila Vlada i predlog poslala Skupštini.

Međutim, grupa od 23 poslanika iz Pokreta Evropa sad, Demokrata, Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i Bošnjačke stranke, tada je predala amandman kojim se briše ovaj član iz predloga, uz obrazloženje da bi vraćanje granice za prestanak radnog odnosa na 67 godina moglo stvoriti zloupotrebe.

“Mišljenja smo da zbog zloupotreba prilikom prestanka radnog odnosa, koje su se do sada dešavale u praksi, ovom rješenju moramo pristupiti na način što ćemo ih svesti na najmanju moguću mjeru, pa s tim u vezi podnosimo ovaj amandman kako bismo dali vremena stručnoj javnosti i partnerima da pronađu još bolje i preciznije rješenje. Na ovaj način doprinijeće se uspostavljanju pravne sigurnosti, obezbijediće se prostor za uspostavljanje koherentnosti pravnog sistema i jačanju povjerenja među socijalnim partnerima za uređenje ovog važnog pitanja, te prilagođavanju privrede u odnosu na planiranje radne snage”, navedeno je u obrazloženju njihovog amandmana.

Na kraju je tada usvojen njihov amandman, a ne predlog Socijalnog savjeta. Godinu i po kasnije skoro isti poslanici glasali su za istu formulaciju člana zakona kojim se granica vraća na 67 godina.