Pitanje Izraela dijeli demokrate

Promjena stavova kad je u pitanju podrška toj zemlji vidljiva je i u Kongresu, a utiče i na unutarstranačke izbore

Generacijama je podrška Izraelu predstavljala jedno od rijetkih pitanja oko kojeg je u Vašingtonu postojao gotovo potpun politički konsenzus. Međutim, izraelski napadi na Gazu, rat sa Iranom i bliske veze premijera Benjamina Netanjahua sa republikancima u Sjedinjenim Američkim Državama postepeno slabe podršku demokrata, prijeteći da jedno od najsnažnijih američkih savezništava pretvore u pitanje koje dijeli političke stranke.

Podrška Izraelu među biračima Demokratske stranke naglo je opala, kandidati koji otvoreno kritikuju Izrael pobjeđuju na unutarstranačkim izborima, a čak su i umjereni zakonodavci sve spremniji da preispitaju višedecenijsku američku podršku.

Promjena je vidljiva i u Kongresu. Ovog mjeseca gotovo polovina demokrata u Predstavničkom domu glasala je za, na kraju neuspješan, amandman kojim bi bila obustavljena pomoć Izraelu. Nekada bi takav prijedlog gotovo sigurno bio odbačen ubjedljivom dvostranačkom većinom. Izrael svake godine prima 3,8 milijardi dolara američke vojne pomoći, a posljednjih godina dobio je i više milijardi dolara dodatnih hitnih sredstava.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris i pojedini njegovi bliski saradnici usprotivili su se toj mjeri, ocijenivši je kao preširoku. Međutim, među onima koji su glasali za bile su i bivša predsjednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi, kao i stranačka organizatorka demokrata u tom domu Ketrin Klark.

Demokrate su sve više podijeljene oko pitanja da li vojnu pomoć Izraelu treba nastaviti bez izmjena, ograničiti je samo na odbrambeno naoružanje ili je u potpunosti obustaviti.

Američki senator Kris Kuns iz Delavera, vodeći demokrata u Senatskom odboru za spoljne odnose, rekao je da se nada da će izraelski izbori u oktobru pomoći u obnavljanju dvostranačke američke podrške, istovremeno otvarajući novo poglavlje nakon Netanjahuove ere.

“Nove vlasti mogu da promijene pravac. Netanjahu već godinama drži Izrael u ratu, djelimično kako bi izbjegao političke posljedice svojih odluka”, smatra Kuns.

Opšti stav prema Izraelu sve je nepovoljniji. Istraživanje Univerziteta Kvinipijak iz juna pokazalo je da 48 odsto birača i 66 odsto demokrata smatra da Sjedinjene Američke Države pružaju preveliku podršku Izraelu. Kada je isto pitanje prvi put postavljeno 2017. godine, takav stav imalo je 16 odsto svih birača i 20 odsto demokrata.

Ova promjena stavova biće ozbiljno testirana na demokratskim izborima za kandidata za američki Senat u Mičigenu u utorak, gdje će birači birati između različitih pogleda na američku podršku Izraelu.

Trka između progresivca Abdula El-Sejeda i Hejli Stivens odlučiće ko će se u novembru suočiti sa republikancem Majkom Rodžersom. Ovaj duel odražava širu raspravu unutar Demokratske stranke. Stivens je snimila video u saradnji sa AIPAC-om (Američkim komitetom za javne poslove Izraela), velikim donatorom njene kampanje, u kojem tvrdi da bliski odnosi sa Izraelom “donose trgovinu, koja donosi ekonomski rast i koja čuva naše slobode”.

Nasuprot tome, El-Sejed, bivši zdravstveni zvaničnik, rekao je za Foks njuz: “Pitanje je da li želimo politiku u kojoj se naš novac šalje u Izrael kako bi finansirao genocid i aparthejd, umjesto da ulažemo u sopstvenu djecu”.

Istraga Ujedinjenih nacija i nekoliko organizacija za ljudska prava optužile su Izrael da je počinio genocid tokom vojnog razaranja Gaze, što Izrael odbacuje, navodeći da se bori protiv Hamasa i da preduzima mjere kako bi smanjio stradanje civila.

Politika Izraela bila je faktor i u drugim neizvjesnim kongresnim trkama, uključujući one u Njujorku, Floridi i Koloradu.

Napetosti između Izraela i demokrata produbile su se prije 11 godina, kada je Netanjahu, u govoru pred Kongresom na poziv republikanske većine, napao sporazum koji je tadašnji demokratski predsjednik Barak Obama postigao u vezi sa ograničavanjem iranskog nuklearnog programa.

Kritički stavovi prema Izraelu dodatno su porasli nakon što je Izrael pokrenuo rat u Gazi kao odgovor na napad predvođen Hamasom 7. oktobra 2023. godine, u kojem je poginulo gotovo 1.200 Izraelaca i stranih državljana, dok su stotine ljudi odvedene kao taoci.

Prema podacima zdravstvenih zvaničnika u Gazi, od tada je poginulo više od 73.000 Palestinaca.

Izraelsko bombardovanje Gaze preoblikovalo je politiku unutar Demokratske stranke, podstičući reakciju nezadovoljstva među mlađim biračima i produbljujući generacijski jaz unutar stranke.

Studentski protesti 2024. godine pojačali su pritisak na demokrate da ponovo razmotre svoju podršku Izraelu. Neki analitičari smatraju da je odbijanje predsjednika Džoa Bajdena da promijeni takav stav doprinijelo porazu kandidatkinje Demokratske stranke Kamale Haris od Trampa kasnije te godine.

Dodatne tenzije izazvao je gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani, koji je pozvao na hapšenje Netanjahua zbog navodnih ratnih zločina.

U ovom ciklusu unutarstranačkih izbora pojedini kandidati bliski stranačkom establišmentu poraženi su od progresivnijih izazivača koji su dovodili u pitanje podršku Izraelu, uglavnom u izbornim okruzima u kojima dominiraju demokrate.

Podjela oko Izraela preliva se i na druge kampanje za Kongres.

Republikanski predstavnik Majk Loler, koji zastupa okrug u predgrađu Njujorka sa velikim brojem jevrejskog stanovništva, iskoristio je promjenu stavova demokrata prema Izraelu kako bi napao svoju protivnicu Kejt Konli u neizvjesnoj trci za kontrolu nad Predstavničkim domom.

Na jugu Floride, umjereni predstavnik Džared Moskovic, koji dosljedno podržava pomoć Izraelu, suočava se na demokratskim izborima 18. avgusta sa izazivačem Oliverom Larkinom, demokratskim socijalistom, koji svoju kampanju zasniva na stavu da je Izrael počinio genocid u Gazi i koji podržava trenutnu obustavu američke vojne pomoći Izraelu.

Nedavna istraživanja javnog mnjenja pokazuju da Moskovic vodi ispred Larkina sa razlikom od 32 procenta.

Dugogodišnja američka predstavnica Dajana DeGet poražena je na demokratskim izborima u Koloradu od Melat Kiros, koja je rođena u Etiopiji. Kiros je pozvala na okončanje ratova, uključujući i prekid vojne pomoći Izraelu, dok je DeGet rekla da podržava slanje samo odbrambenog naoružanja Izraelu.

“Mislim da je podrška pravu Izraela na postojanje i dalje prisutna. Samo ozbiljno dovodimo u pitanje (izraelsko) rukovodstvo”, rekla je američka senatorka Mazi Hirono, koja se zalaže za rješenje sa dvije države i veću humanitarnu pomoć Palestincima.