Pola miliona za energetsku efikasnost firmi

Vlada usvojila program kojim preduzeća iz metalne industrije mogu dobiti grantove od 50.000 do 100.000 eura za modernizaciju proizvodnje

Mikro, mala i srednja preduzeća iz metalne industrije moći će da dobiju bespovratne grantove od 50.000 do 100.000 eura za modernizaciju proizvodnje, nabavku nove opreme, digitalizaciju procesa i unapređenje energetske efikasnosti, dok će država finansirati do 80 odsto vrijednosti pojedinačnih projekata.

To je predviđeno Programom za podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti u industriji za 2026. godinu, koji je Vlada nedavno usvojila. Za njegovu realizaciju iz državnog budžeta opredijeljeno je 500.000 eura, a novac će biti prenijet Fondu za inovacije Crne Gore, koji će raspisati javni poziv i početi dodjelu grantova.

Program je namijenjen privatnim mikro, malim i srednjim preduzećima koja posluju u oblastima proizvodnje osnovnih metala, metalnih proizvoda te mašina i opreme, a cilj je modernizacija proizvodnje kroz uvođenje novih tehnologija, digitalnih rješenja i obnovljivih izvora energije.

“Program ima za cilj da mikro, malim i srednjim preduzećima (MMSP) iz oblasti metalne industrije obezbijedi bespovratnu finansijsku podršku za unapređenje proizvodnih procesa. Dodjelom grantova se podstiče uvođenje inovativnih, pametnih i digitalnih rješenja koja doprinose boljoj automatizaciji i kontroli tehničkih sistema, jačanju kapaciteta zaposlenih za upravljanje energijom, kao i optimizaciji njene potrošnje uz veće korišćenje dostupnih obnovljivih izvora”, navodi se u dokumentu koji je pripremilo Ministarstvo energetike, kojim rukovodi ministar Admir Šahmanović.

U dokumentu se konstatuje da zastarjela tehnologija predstavlja jedan od ključnih problema domaće prerađivačke industrije.

“Ovakvo stanje dovodi do visokog energetskog intenziteta, povećanih emisija gasova sa efektom staklene bašte, smanjene produktivnosti, kao i nižeg kvaliteta finalnih proizvoda”, piše u programu.

Autori dokumenta ocjenjuju da ulaganja u energetsku efikasnost i dalje nijesu među prioritetima kompanija, jer se investicije uglavnom usmjeravaju na povećanje proizvodnih kapaciteta, dok dodatni problem predstavlja nedostatak stručnog kadra za procjenu energetskih performansi i planiranje mjera za smanjenje potrošnje energije.

Novac će se moći koristiti za nabavku i ugradnju energetski efikasnih proizvodnih mašina i tehničkih sistema, digitalnih platformi za praćenje potrošnje energije i upravljanje proizvodnjom, kao i za obuku zaposlenih za upravljanje energijom i uvođenje međunarodnog standarda EN ISO 50001.

Program propisuje da svaki projekat mora obavezno sadržati sve tri komponente – nabavku opreme, implementaciju pametnih i digitalnih rješenja za monitoring i upravljanje proizvodnjom, te jačanje stručnih kapaciteta zaposlenih.

“Projekti moraju rezultirati značajnim unapređenjem energetske efikasnosti i/ili uvođenjem obnovljivih izvora energije”, navodi se u dokumentu.

Predviđeno je da pojedinačni projekti traju od šest do 18 mjeseci, a korisnici će morati sami da obezbijede najmanje 20 odsto ukupne vrijednosti investicije. Sopstveno učešće neće moći da finansiraju drugim grantovima iz državnog budžeta, fondova Evropske unije ili međunarodnih programa.

Podrška će biti dodjeljivana kroz dvostepeni postupak. U prvom krugu ocjenjivaće se koncept projekta, nakon čega će Fond za inovacije finansirati izradu studija opravdanosti za prijave koje prođu minimalni prag. Tek potom slijedi dostavljanje kompletnih projekata i konačna evaluacija.

Prilikom izbora najveći broj bodova dobiće projekti koji donose najveće uštede energije. Najvišu ocjenu dobiće investicije kojima se očekuje smanjenje potrošnje energije ili troškova energije za više od 50 odsto, dok će za odobravanje granta projekti morati da ostvare ukupnu ocjenu od najmanje četiri.

U programu se podsjeća da je kroz prethodna dva javna poziva već podržan 21 projekat. Tokom 2023. godine finansirano je sedam projekata grantovima vrijednim gotovo 1,29 miliona eura, dok je ukupna vrijednost tih investicija iznosila 1,64 miliona eura. Godinu kasnije podržano je još 14 projekata sa 2,2 miliona eura bespovratne pomoći, ukupne vrijednosti tri miliona eura.