Prašina zbog Evrovizije: Ostavka šefa televizije u Moldaviji, kritike i u Srbiji
Stotine ljubitelja takmičenja za najbolju pjesmu Evrope 2026. na društvenim mrežama je osudilo glasanje moldavskog žirija koji je predstavnici susjedne Rumunije dao samo tri od mogućih 12 poena
Bilo je onih koji su kritikovali žiri državnog Radio-televizije Srbije (RTS), zašto nisu dali nijedan poen Hrvatskoj, zemlji sa kojom je Srbija do 1991. činila dio nekadašnje zajedničke države, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
Masovni javni protesti zbog glasanja moldavskog žirija na ovogodišnjoj Pesmi Evrovizije doveli su do ostavke direktora državnog radija i televizije, objavio je Rojters.
Stotine ljubitelja takmičenja za najbolju pesmu Evrope 2026. na društvenim mrežama je osudilo glasanje moldavskog žirija koji je predstavnici susedne Rumunije dao samo tri od mogućih 12 poena.
Pre sticanja nezavisnosti 1991. godine, Moldavija je nekada bila deo Ruskog carstva, Velike Rumunije i Sovjetskog Saveza.
„Ovo je bila moja odluka“, rekao je Vlad Turkanu, generalni direktor Moldavske radio-televizije, na hitno sazvanoj konferenciji za novinare.
„Ogradili smo se od glasanja žirija, ali ovo je i dalje naša odgovornost, moja odgovornost pre svega, kao šefa ove institucije“, dodao je.
Ostavka je bila dramatično ogledalo uticaja društvenih mreža u jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope, čiji je predsednik osudio rusku invaziju na susednu Ukrajinu i obećava da će se pridružiti Evropskoj uniji do 2030. godine.
Moldavski žiri, koji je izabrao javni emiter, dao je maksimalnih 12 poena pesmi iz Poljske, koja je završila na 12. mestu.
Deset poena moldavskog žirija je pripalo Izraelu, koji je na kraju završio kao drugi, iza pobednice, Bugarske.
Ovogodišnje, 70. izdanje Evrovizije, čiji je domaćin bila Austrija, obeležio je i bojkot pet zemalja zbog izraelske dvogodišnje odmazde u Pojasu Gaze.
Gledaoci, čiji se glasovi takođe uzimaju u obzir u konačnom plasmanu takmičenja, dali su 12 poena Rumuniji, koju je predstavljala Aleksandra Kapitanesku.
Rumunska pesma je bila trećeplasirana u konačnom plasmanu.
Publika u Moldaviji na društvenim mrežama je izrazila negodovanje i što žiri nije dodelio nijedan poen ukrajinskom učesniku na takmičenju.
„Jedino što je važno su glasovi gledalaca“, napisao je bivši ministar odbrane Anatol Šalaru na Fejsbuku.
„Tako glasaju braća, ostalo je nevažno", dodao je.
Moldavski predstavnik, Satoši, rekao je da masovna javna podrška Rumuniji „odražava pravo mišljenje našeg društva“.
Nezadovoljstva odlukama stručnog žirija bilo je i u Srbiji, odnosno među korisnicima društvenih mreža.
Bilo je onih koji su kritikovali žiri državnog emitera, Radio-televiziju Srbije (RTS), zašto nisu dali nijedan poen Hrvatskoj, zemlji sa kojom je Srbija do 1991. činila deo nekadašnje zajedničke države, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Gledaoci iz Srbije (i dijaspore) dali su hrvatskoj etno pop grupi Lelek svih 12 poena.
Hrvatski žiri je pesmi predstaviku Srbije, grupi Lavina, dao maksimalnih, 12 poena.
Na kraju, grupa Lekek je zauzela 15. mesto, a dva mesta ispod plasirala se Srbija, odnosno njen predstavnik, grupa Lavina.
Među korisnicima društvenih mreža u Srbiji na udaru su se našli članovi srpskog žirija, koji su na internetu odgovarali da su glasali po savesti.
„Insistirala sam da moje kolege i ja glasamo muzički, a ne politički, jer smo pozvani da stručno ocenjujemo pesme i izvođače, a ne da se bavimo jeftinom politikom“, napisala je na Instagram nalogu Aleksandra Kovač, predsednica žirija RTS-a, u odgovoru kritičarima.
Osim Aleksandre Kovač, u srpskom stručnom žiriju za Evroviziju 2026. bili su i Jelena Tomašević, Marija Marić (Mari Mari), Lora Hrkalović (Lorres), Ivan Mileusnić, Mateja Blažić i Dušan Alagić.
Neki su na društvenim mrežama doveli u vezu autorku pesme 'Kraj mene' koju je izvela hrvatska ženska grupa.
Reagovale su i članice grupe Lelek, objavivši poruku na Intagram storiju:
„Danas još jedna lekcija i podsjetnik svima nama: politika je ta koja nas je delila i koja nas i dalje deli. Narod, u svom stilu… (Pokazujemo) Srednji prst svemu što nas razdvaja", napisale su, uz fotografije glasova publike iz Hrvatske i Srbije, koje su obe zemlje međusobno nagradile sa maksimalnih 12 bodova.
Godinama unazad, Evropska radio-difuzna unija (EBU), kao organizator Evrovizije, suočava se sa kritikama zbog načina glasanja, a posebno zbog toga što ne uspeva da spreči takozvano 'bratsko' glasanje.
Uobičajeno je već da zemlje koje su nekada bile u zajedničkoj državi ili su bliske po raznim osnovama međusobno daju po 12 poena njihovim predstavnicima na takmičenju.
Tako se, recimo, unapred 'zna' da će Kipar dati Grčkoj 12 poena (i obratno), Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, kao i druge učesnice iz zemalja SFRJ, daju jedne drugima po 12 poena ili zemlje koje su nekada činile SSSR.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk