Psi-roboti s glavama Maska i Zakerberga tumaraju po muzeju u Berlinu

<!—->

To je dio interaktivne instalacije američkog umjetnika Bipla (Majk Vinkelman) u berlinskoj Novoj nacionalnoj galeriji.

Svaka odštampana slika prikazuje isečak stvarnosti transformisan vještačkom inteligencijom da bi podsjećao na ili pogled na svijet prikaza ljudske glave na njegovim ramenima — Pikasov pas proizvodi slike u kubističkom stilu, a Vorholov u pop artu.

To je komentar o tome kako percepciju oblikuju algoritmi i tehnološke platforme, pišu organizatori izložbe u katalogu.

„Naš pogled na svijet je djelimično oblikovan načinom na koji ga vide umjetnici“, rekao je Bipl za AP: „Način na koji je Pikaso slikao promijenio je način na koji vidimo, a tako i način na koji je Vorhol govorio o konzumerizmu, pop kulturi“.

Sada pogled na svijet oblikuju tehnološki milijarderi koji posjeduju moćne algoritme koji „odlučuju šta vidimo, a šta ne vidimo“, dodao je umjetnik.

„To je ogromna moć koju mislim da nismo u potpunosti razumjeli, posebno zato što, kada žele da naprave promjenu, ne moraju da lobiraju u UN, ne moraju da nešto proguraju kroz Kongres SAD ili EU, oni samo promijene ove algoritme“, rekao je on.

Psi imaju i glave napravljene po liku Bipla.

Lisa Boti, kustoskinja izložbe u Berlinu, rekla je da je vještačka inteligencija jedan od fenomena koji najviše utiču na život, a da su „muzeji mjesta gdje društvo može da razmišlja“ o takvim promjenama, zbog čega je htjela da se prikaže Biplov rad.

To djelo pod nazivom „Obične životinje“ prvi put je prikazano na sajmu Art Bazel u Majami biču 2025.

Bipl je grafički dizajner iz Južne Karoline koji stvara raznovrsna digitalna umjetnička djela. Jedan je od osnivača pokreta „svakodnevnih“ u 3D grafici: godinama svakodnevno pravi po jednu sliku i objavljuje je na mreži, ne propuštajući nijedan dan.

<!—->

Po aukcijskoj kući Kristi, on je treći najskuplji živi umjetnik po prodaji djela na aukcijama, poslije Dejvida Hoknija i Džefa Kunsa.

U proljeće 2021. godine, Kristi je otvorio licitaciju za Biplov digitalni kolaž „Svakodnevni dani: Prvih 5000 dana“, a prodaja je na kraju zaključena na preko 69 miliona dolara. Ta aukcijska kuća je opisala to djelo kao „kritiku modernog društva, vlasti i društvenih medija“ u obliku „groteskne, distopijske budućnosti, često sa poznatim ličnostima poput Donalda Trampa i Kanjea Vesta“.

Kristi kaže da je ta prodaja bila prva ponuda neke velike aukcijske kuće isključivo digitalnog umjetničkog djela sa nezamjenljivim „tokenom“ kao garancijom njegove autentičnosti, a i prvi put da je kriptovaluta korišćena za plaćanje umjetničkog djela na aukciji.

Nezamjenljivi „tokeni“ — NFT su elektronski identifikatori koji potvrđuju da je digitalni kolekcionarski predmet stvaran bilježenjem detalja u digitalnoj knjizi „blokčejn“. „Tokeni“ su nedavno zahvatili svijet onlajn kolekcionarstva, kao rezultat buma kriptovaluta.

Na manifestaciji Art Bazel 2025, Bipl je poklonio fotografije koje su njegovi psi „iskakili“ publici, uz sertifikat na kojem je pisalo „100% organski pseći izmet bez GMO“. Neki su imali QR kodove koji su omogućavali pristup besplatnim NFT-ovima, što je u praksi značilo da je Bipl besplatno poklonio svoju digitalnu umjetnost ljudima — i nekima koji su bili na fotografijama, da ih potencijalno dobro prodaju.