Putin između mira i decenija rata

Na ruskom „Davosu“ nacionalisti traže da se zemlja pripremi za dug sukob sa Zapadom, dok drugi u miru vide izlaz iz ekonomske stagnacije

Predsjednik Vladimir Putin suočio se danas s dvije suprotstavljene vizije budućnosti Rusije, dok je bio domaćin svoje glavne godišnje investicione konferencije, u sjenci rata u Ukrajini koji ne jenjava.

Neki učesnici glamuroznog Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu poručili su da Rusija treba da nastavi borbu i pripremi se za globalni sukob sa Zapadom.

Drugi su ukazali na ekonomske koristi koje bi donio završetak rata koji je gotovo stigao do praga foruma, kada su ukrajinski dronovi u srijedu pogodili naftni terminal i pomorsku bazu u Sankt Peterburgu, a dim se nadvio nad djelovima grada.

Suprotstavljeni narativi odražavaju raspravu koja se među političkim i poslovnim liderima vodi o tome kakva budućnost čeka Rusiju, kao i o unutrašnjim uticajima na Putina poslije više od četiri godine rata u Ukrajini.

Putinov zamjenik šefa kabineta Maksim Oreškin rekao je na konferenciji da je besmisleno očekivati povratak na staro ili da će Zapad ukinuti sankcije.

„Ne treba da čekate da se nešto promijeni, da se nešto vrati; to se neće vratiti i neće se promijeniti“, rekao je Oreškin.

Putin, koji ima 73 godine, dugo je vladao balansirajući između stavova različitih frakcija u Kremlju koje se bore za uticaj na čovjeka koji je već četvrt vijeka neprikosnoveni lider Rusije.

Znaci da ekonomija vrijedna tri biliona dolara stagnira, dok se rat odugovlači bez naznaka kraja, ojačali su argumente pojedinih pripadnika „elite“ da rat treba okončati i postići mir uz posredovanje predsjednika SAD Donalda Trampa.

Međutim, pojedini nacionalisti rat vide tek kao prvu fazu mnogo dublje globalne konfrontacije sa, kako tvrde, Zapadom u opadanju, što bi moglo značiti godine – pa čak i decenije – mogućeg globalnog rata.

„Moramo priznati da ćemo narednih godina biti u ratu, možda i nekoliko decenija“, rekao je Andrej Bezrukov, bivši špijun kojeg je Federalni istražni biro (FBI) uhapsio 2010. godine dok je živio pod lažnim identitetom u Sjedinjenim Državama.

„To može biti veoma vruć rat, a može biti i puzajući rat. Čak i ako se proširi na druge regione, imaćemo dvije generacije za koje se u suštini može smatrati da su u ratu. I moramo naučiti da živimo s tim ratom“, rekao je Bezrukov uz aplauz u prepunoj sali.

Nacionalisti poručuju da Rusija mora da se dovede u red ili će se suočiti s mogućim kolapsom i uništenjem.

Među idejama koje su nacionalisti iznijeli na konferenciji, često predstavljanoj kao ruski odgovor na Svjetski ekonomski forum u Davosu, bile su ubrzavanje procesa odlučivanja, razvoj tehnologije i promjena percepcije ruske vojske u ruskom društvu.

U paviljonima u kojima su se nekada svake godine okupljali finansijeri zapadnih kompanija poput Goldman Saksa, sada su bili izloženi dronovi i oružje, dok su kompanije za sajber bezbjednost reklamirale tehnologiju za prepoznavanje lica i napredne programe sajber odbrane koji koriste vještačku inteligenciju.

Rusija kontroliše oko petinu ukrajinske teritorije nakon Putinove odluke da u februaru 2022. pošalje desetine hiljada vojnika, ali je njen napredak na bojnom polju ove godine usporio.

Rusija je zauzela veći dio Donbasa, oblasti na istoku Ukrajine, u borbama koje su tamo počele 2014. godine, ali nije uspjela da osvoji preostalih oko 10 odsto.

Ukrajina poručuje da neće povući svoje snage iz dijela Donbasa koji i dalje drži i da nikada neće priznati ruski suverenitet nad ukrajinskom teritorijom koju je Moskva zauzela. Rusija je prvobitno imala za cilj da kontroliše cijelu Ukrajinu.

Mirovni pregovori uz posredovanje SAD i dalje su u zastoju, a portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da Vašington, „nažalost“, sada posvećuje manje pažnje tom procesu zbog krize oko Irana.

Nekoliko istaknutih ličnosti u Rusiji ranije je pokušavalo da upozori Putina na sve veće ekonomske troškove rata.

Dok ukrajinski dronovi i rakete gađaju ruska naftna postrojenja i objekte vojno-industrijskog kompleksa, Kiril Dmitrijev, glavna osoba Moskve za kontakte s administracijom Donalda Trampa, ističe potencijalne ekonomske koristi mirovnog sporazuma.

“Pitanje je: da li se ovaj rat završava ili gledamo u mnogo težu budućnost?“, rekao je za Rojters jedan ruski učesnik, pod uslovom da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme.

Putin tvrdi da Moskva ne namjerava da napadne NATO, čije države članice zajedno imaju ekonomsku snagu koja daleko nadmašuje rusku, iako je Rusija najveći svjetski dobavljač prirodnih resursa.

Međutim, ultranacionalistički ruski ideolog Aleksandar Dugin, čija je ćerka Darja ubijena u eksploziji automobila-bombe 2022. godine, za šta je Moskva optužila Ukrajinu, rekao je novinarima da će se rat u Ukrajini „završiti ili pobjedom Rusije ili se nikada neće završiti“.

„Moramo sabrati svu svoju snagu, prikupiti svu svoju volju i prestati da se pretvaramo da smo mirna zemlja koja ide na roštilj ili na ljetovanje“, rekao je.

Dugin je rekao da Rusija neće napasti Zapad. Ali, upitan da ukratko opiše odnose Rusije sa Zapadom u narednim godinama, jednostavno je odgovorio: „Rat“.