Rampa za duvan u Slobodnoj zoni ostaje spuštena

Nenezić, Mugoša i Zirojević tražili izmjene Zakona o slobodnim zonama i brisanje norme o duvanskim proizvodima, precizirajući da se time otklanjaju “sve biznis barijere i sprečava velika šteta po budžet Crne Gore”

Vladavina prava, institucije i javni interes su iznad partikularnih interesa onih koji bi željeli da slobodne zone vrate na staro, u vrijeme kada je takav sistem služio njihovim interesima, kaže potpredsjednik Vlade Đeljošaj

Iz MANS-a upozoravaju da bez presuda, reformi i kontrole stvarnih vlasnika kapitala, posebno stranih firmi, nema garancija da se stare rute šverca neće opet uspostaviti

Poslanici Branislav Nenezić, Boris Mugoša i Nikola Zirojević traže da se ponovo omogući promet, pretovar, privremeni smještaj i tranzit duvanskih proizvoda u Slobodnoj zoni Luke Bar, tvrdeći da bi se time uklonile biznis barijere i spriječila šteta po Luku Bar, privredne subjekte i državni budžet.

Takvo rješenje u ovom trenutku nije prihvatljivo za potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, ali ni za zamjenika izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejana Milovca, koji upozoravaju da bi otvaranje zone za duvan, bez punih mehanizama i garancija kontrole, moglo vratiti Crnu Goru na stare švercerske rute.

Nenezić, Mugoša i Zirojević su 12. juna u skupštinsku proceduru uputili Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama, tražeći, pored ostalog, da se iz propisa briše odredba kojima se zabranjuju privremeni smještaj, promet, pretovar i tranzit duvana i duvanskih proizvoda, kao i da se doda nova odredba kojom bi te aktivnosti ponovo bile dozvoljene u Slobodnoj zoni, u skladu sa zakonom i posebnim propisima, obrazlažući to uklanjajem biznis barijera i sprečavanjem štete po Luku Bar, privredne subjekte i državni budžet.

Nenezić, Mugoša i Zirojević predložili su da korisnik slobodne zone može biti domaće ili strano pravno lice, odnosno preduzetnik koji na njenom području obavlja privrednu djelatnost. Važeći zakon to pravo ograničava na kompanije registrovane u Crnoj Gori.

Predlogom je predviđeno i da se izbriše odredba člana 20 Zakona, koja zabranjuje privremeni smještaj, promet, pretovar i tranzit duvana i duvanskih proizvoda, a da se doda nova odredba kojom bi te aktivnosti ponovo bile dozvoljene u Slobodnoj zoni, u skladu sa zakonom i posebnim propisima.

Poslanici objašnjavaju da bi se usvajanjem njihovog predloga otklonile “sve biznis barijere i spriječila velika finansijska šteta po privredne subjekte koji posluju u Slobodnoj zoni Luke Bar i po budžet Crne Gore”.

Ocijenili su da sadašnje zakonsko rješenje, koje poslovanje u zoni uslovljava domaćom registracijom privrednih subjekata, nije usklađeno sa sistemom funkcionisanja Carinskog zakonika Evropske unije.

“Ovakva administrativna restriktivnost direktno opterećuje poslovanje i odvlači strane klijente koji samo tranzitiraju ili skladište robu, čime se izuzetno nepovoljno ugrožava konkurentnost i operativni rad luke na globalnom tržištu logistike”, navodi se u obrazloženju.

Poslanici su precizirali da bi ukidanje tog uslova i usklađivanje sa praksom Evropske unije omogućilo slobodniji pristup stranim partnerima, dok bi se kontrola nad robom sprovodila kroz carinske procedure, a ne kroz formu pravne registracije kompanije.

Obrazlažući predlog da se omogući promet duvanskih proizvoda kroz Slobodnu zonu, predlagači su naveli da Zakon o slobodnim zonama ne bi trebalo da se bavi pojedinačnim vrstama robe.

Poslanici navode i da odredba, za koju su predložili da se briše, stvara različit regulatorni okvir za istu vrstu robe u zavisnosti od toga da li se prevozi drumom, morem ili željeznicom.

“Ovom zabranom potpuno se isključuje pomorski transport i stvara prednost drumskom i željezničkom”, navodi se u obrazloženju.

Đeljošaj poručuje da “svakog dana potvrđujemo da je država jača od duvanske mafije, da su vladavina prava, institucije i javni interes iznad partikularnih interesa onih koji bi željeli da slobodne zone vrate na staro, u vrijeme kada je takav sistem služio njihovim interesima”.

“Od donošenja novog Zakona o slobodnim zonama svjedočili smo brojnim pokušajima duvanske mafije da izvrši pritisak i utiče na izmjene zakona. Ipak, ostali smo dosljedni odluci da sačuvamo režim uspostavljen novim zakonskim rješenjem tokom perioda predviđenog samim zakonom”, kazao je potpredsjednik Vlade “Vijestima”.

Ističe i da Ministarstvo nije zvanično primilo navedeni Predlog zakona, pa se u ovom trenutku ne može izjasniti o njegovim konkretnim rješenjima.

“Nakon što Predlog bude dostavljen u redovnoj proceduri i sagledan u cjelosti, Ministarstvo će dati svoje stručno mišljenje, u skladu sa nadležnostima i važećim procedurama”, naglasio je potpredsjednik Vlade.

On ukazuje na to da je novi Zakon o slobodnim zonama uspostavio znatno stroži i savremeniji sistem nadzora, kontrole i praćenja robnih tokova, s ciljem jačanja transparentnosti i smanjenja rizika od nezakonitih aktivnosti.

“Imajući u vidu da je dio podzakonskih akata u završnoj fazi finalizacije, potrebno je omogućiti da se cjelokupan normativni okvir u potpunosti zaokruži i zaživi u praksi. U kontekstu navedenog pitanja, važno je naglasiti da je zabrana skladištenja i prometa duvanskih proizvoda u slobodnim zonama na snazi, što predstavlja jednu od ključnih mjera za suzbijanje rizika od nelegalne trgovine cigaretama”, istakao je Đeljošaj.

Dodao je da će u narednom periodu Ministarstvo nastaviti da prati primjenu ovog zakonskog rješenja i njihove efekte u praksi, kako bi se, na osnovu konkretnih rezultata i iskustava stečenih tokom pune primjene propisa, uradila sveobuhvatna ocjena njihovog uticaja na bezbjednost, transparentnost i zakonitost poslovanja u slobodnim zonama.

Iz MANS-a su poručili da pitanje Slobodne zone Luke Bar nije prvenstveno pitanje ekonomije, već pitanje vladavine prava.

“Crna Gora nije zabranila promet duvanskih proizvoda kroz Slobodnu zonu zato što je neko bio protiv razvoja Luke Bar ili međunarodne trgovine, već zato što je upravo taj prostor decenijama bio prepoznat kao jedna od ključnih tačaka međunarodnog šverca cigareta”, kazao je “Vijestima” zamjenik izvršnog direktora Dejan Milovac.

On podsjeća da se Slobodna zona Luke Bar godinama pominjala u izvještajima međunarodnih organizacija, evropskih institucija i stranih bezbjednosnih službi kao važan segment regionalnih i međunarodnih krijumčarskih ruta.

“Za MANS pitanje Slobodne zone Luke Bar nije prvenstveno pitanje ekonomije, već pitanje vladavine prava”, naglasio je Milovac.

Posebno zabrinjavajućom ocjenjuje činjenicu da se kao jedan od glavnih argumenata za ponovno otvaranje prometa duvanskim proizvodima navodi postojanje carinskih procedura i mehanizama kontrole.

“Upravo iskustvo Crne Gore pokazuje da je šverc cigareta decenijama imao snažno uporište i podršku upravo u onim državnim strukturama koje su bile zadužene da ga spriječe, uključujući i djelove carinske službe i drugih nadležnih institucija”, naglašava Milovac.

Prema njegovim riječima, problem nikada nije bio samo u propisima, već prije svega u njihovoj primjeni i “zarobljenosti sistema koji je trebalo da obezbijedi kontrolu”.

“Šverc cigareta u Crnoj Gori nije bio moguć samo zbog djelovanja kriminalnih grupa. On je bio moguć zato što su institucije koje su bile dužne da ga spriječe godinama tolerisale ili nijesu bile sposobne da spriječe takve aktivnosti”, precizirao je Milovac.

On poručuje da je zbog toga pogrešno tvrditi da je problem moguće riješiti pozivanjem na iste mehanizme kontrole koji su u prošlosti pokazali ozbiljne slabosti.

Milovac upozorava da ni nakon višedecenijskih optužbi i međunarodnih upozorenja o ulozi Slobodne zone Luke Bar u regionalnom i međunarodnom švercu cigareta, država još nije uspjela da obezbijedi pravosnažne sudske epiloge.

“Naprotiv, ono što je do sada urađeno od strane pravosuđa teško da je proizvelo ozbiljan odvraćajući efekat ili poslalo jasnu poruku da će buduće zloupotrebe biti otkrivene i sankcionisane”, istakao je.

Zamjenik izvršnog direktora MANS-a podsjeća na to da zabrana skladištenja, pretovara i tranzita duvanskih proizvoda nikada nije predstavljala idealno niti dugoročno rješenje, već “iznuđenu mjeru države koja nije uspjela da izgradi institucije sposobne da kontrolišu jedan od najrizičnijih segmenata međunarodne trgovine”.

“Ako je zabrana bila posljedica institucionalne nemoći države, onda je logično očekivati da prije njenog ukidanja javnost dobije uvjerljive dokaze da su razlozi zbog kojih je uvedena u međuvremenu otklonjeni”, smatra Milovac.

Naglašava da u MANS-u ne vide da su sprovedene suštinske reforme sistema upravljanja Slobodnom zonom Luke Bar, niti značajnije napore na jačanju institucija koje kontrolišu promet roba visokog rizika.

“Nema jasnih pokazatelja da su unaprijeđeni mehanizmi provjere korisnika zone, kontrole stvarnih vlasnika kompanija, praćenja robe i novčanih tokova, niti da je sistem danas otporniji na korupciju nego što je bio u periodu kada je šverc cigareta cvjetao”, naveli su.

Dodatnu zabrinutost, kaže Milovac, izaziva i predlog da korisnici zone mogu biti strana pravna lica bez registracije u Crnoj Gori.

“Sama ta odredba nije nužno sporna ukoliko postoji snažan sistem provjere stvarnih vlasnika i porijekla kapitala, ali u kombinaciji sa vraćanjem duvanskih proizvoda u zonu otvara pitanje da li država raspolaže dovoljnim kapacitetima da kontroliše ko zapravo posluje u tom prostoru i kakve se robe preko njega kreću”, upozorava on.

Milovac podsjeća na to da se ključni dokazi o organizaciji šverca cigareta, stvarnim vlasnicima kompanija i tokovima novca često nalaze van granica države, zbog čega je efikasna međunarodna pravna pomoć jedno od ključnih pitanja za procjenu rizika ovakvog zakonskog rješenja.

Prema njegovim riječima, svaka rasprava o eventualnom povratku duvanskih proizvoda u Slobodnu zonu morala bi prethodno da odgovori na nekoliko pitanja.

“Gdje su pravosnažne presude za šverc cigareta preko Slobodne zone Luke Bar, ko je odgovarao unutar institucija koje su bile zadužene za kontrolu tog sistema, koje su konkretne reforme sprovedene u zoni i nadležnim organima, kako će se obezbijediti potpuna sljedivost robe i novca i na koji način će se spriječiti da Crna Gora ponovo postane dio međunarodnih krijumčarskih ruta”, precizira Milovac.

“Dok država ne pokaže da je sposobna da kontroliše ono što ranije nije mogla da kontroliše, otvaranje Slobodne zone za promet duvanskih proizvoda predstavlja nepotreban i rizičan eksperiment sa ozbiljnim bezbjednosnim, finansijskim i reputacionim posljedicama po Crnu Goru”, zaključuje on.