Ramusović: Izmjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta zadire se u stečena prava građana

Poruke sa panel ddiskusije „Dijaspora i Crna Gora – otvoreni dijalog“

Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta direktno se targetira dijaspora i zadire se u stečena prava građana koji žive u inostranstvu, ocijenjeno je na panel diskusiji organizovanoj u Gusinju.

Panel diskusija pod nazivom „Dijaspora i Crna Gora – otvoreni dijalog“ organizovana je u okviru manifestacije „Dani dijaspore 2026“, na Ali-pašinom trgu u Gusinju, i okupila je predstavnike dijaspore, državnih institucija, stručne javnosti i lokalne zajednice.

Kako je saopšteno iz Ministarstva dijaspore, tokom diskusije je posebna pažnja posvećena Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta i njegovom mogućem uticaju na pravni status pripadnika dijaspore i ostvarivanje njihovih prava.

Učesnici diskkusije su ocijenili da ta pitanja treba rješavati kroz otvoren dijalog i uz puno učešće stručne javnosti i same dijaspore.

Ministar dijaspore Mirsad Azemović istakao je da u tom Vladinom resoru prepoznaju opravdanu zabrinutost dijaspore Crne Gore povodom Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta.

On je kazao da se razmatra mogućnost da predstavnici ministarstava dijaspore i unutrašnjih poslova od septembra organizuju zajedničke posjete državama u kojima je koncentrisan najveći broj pripadnika dijaspore Crne Gore, kako bi kroz neposredan dijalog predstavili predložena zakonska rješenja, saslušali stavove dijaspore i odgovorili na otvorena pitanja.

Azemović je poručio i da će, ukoliko predloženi tekst Nacrta ostane neizmijenjen i bude upućen Skupštini Crne Gore u formi Prijedloga zakona, iskoristiti političke mehanizme koji su mu na raspolaganju kako bi se založio da takav prijedlog ne dobije potrebnu podršku.

Predsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima Vildan Ramusović kazao je da se Nacrtom zakona dijaspora direktno targetira, kao i da se njime zadire u stečena prava građana koji žive u inostranstvu.

On je naglasio da registri prebivališta i boravišta nijesu samo administrativne evidencije, već neposredno utiču na ostvarivanje brojnih prava koja pripadnici dijaspore ostvaruju u svojoj domovini.

Ramusović je, kako se navodi u saopštenju, ukazao i na to da odsustvo predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova i članova radne grupe koja je pripremala Nacrt zakona šalje zabrinjavajuću poruku o odnosu prema dijaspori i značaju uključivanja Savjeta u procese donošenja odluka.

"Stiče se utisak da je država spremna da dijasporu prepoznaje kada govori o doznakama, investicijama i doprinosu razvoju Crne Gore, ali ne i onda kada se odlučuje o pitanjima koja direktno utiču na njena stečena prava i mogućnost učešća u demokratskim procesima", kazao je Ramusović.

On je naglasio da je Savjet snažan zagovornik ažurnih, tačnih i pouzdanih registara prebivališta i boravišta.

"Ali isključivo ukoliko njihovo uređivanje ne dovodi u pitanje osnovna ljudska prava državljana i državljanki Crne Gore", kazao je Ramusović.

On je poručio da je potrebno otvoriti širu reformu cjelokupnog zakonodavnog okvira, a po potrebi i Ustava, kako bi svi državljani i državljanke Crne Gore, bez obzira na to da li žive u zemlji ili u dijaspori, imali jednak pravni položaj i jednaka prava.

Ekspertkinja za međunarodno humanitarno pravo Tereza Vujošević istakla je da, imajući u vidu da Crna Gora teži članstvu u Evropskoj uniji (EU) i usklađivanju svog zakonodavstva sa evropskim pravnim standardima, Unija daje preporuke i smjernice članicama i državama kandidatima, dok svaka država zadržava suvereno pravo da svoje zakonodavstvo uredi na način koji smatra odgovarajućim.

Govoreći o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, Vujošević je ukazala na to da pojedine odredbe nijesu dovoljno precizno razrađene.

"Zbog čega postoji mogućnost da utiču na ostvarivanje drugih osnovnih ljudskih prava", upozorila je Vujošević.

Ona je naglasila da argumentovana stručna kritika zakonskih rješenja ne treba da bude razlog za podjele ili međusobne zamjerke, već doprinos unapređenju propisa.

Vujošević je istakla da zajednički cilj svih aktera mora biti donošenje kvalitetnog zakonskog rješenja, bez političkih pretenzija, koje će biti u najboljem interesu svih državljana i državljanki Crne Gore.

Ekspert za imigraciono pravo i oblast državljanstva Bojan Bugarin ocijenio je da je za pripremu tako važnog zakonskog rješenja bilo neophodno uključiti širi krug aktera, uključujući predstavnike dijaspore, stručnu javnost i nevladin sektor.

"Budući da se predložena rješenja podjednako odnose i na građane koji žive u Crnoj Gori i na pripadnike dijaspore Crne Gore", dodao je Vujošević.

Kako je kazao, riječ je o izuzetno osjetljivoj temi koja zaslužuje znatno veću pažnju javnosti i medija.

Bugarin je, kako se navodi, izrazio rezervu prema predloženim ovlašćenjima policije, navodeći da nijesu dovoljno jasno definisani mehanizmi njihove primjene i kontrole.

On je, kao jedno od spornih pitanja, izdvojio činjenicu da djeca crnogorskih državljana rođena u inostranstvu, prema predloženim rješenjima, ne bi mogla biti evidentirana u registru prebivališta.

On je upozorio da administrativno brisanje iz registra bez sprovođenja upravnog postupka može otvoriti ozbiljna ustavnopravna pitanja i dovesti do osporavanja zakona pred Ustavnim sudom.

Bugarin je ukazao na iskustvo Slovenije, koja je nakon administrativnog brisanja velikog broja osoba izgubila postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, učesnici panela istakli su potrebu uspostavljanju ažurnih, tačnih i pouzdanih registara prebivališta i boravišta.

"Uz zajednički stav da se takvi ciljevi moraju ostvarivati na način koji neće dovoditi u pitanje stečena i osnovna ljudska prava državljana i državljanki Crne Gore", dodaje se u saopštenju.

Na panelu je istaknuto i da je neophodno nastaviti unapređenje cjelokupnog zakonodavnog okvira kroz širok društveni dijalog, uz puno učešće institucija, stručne javnosti, nevladinog sektora i dijaspore, kako bi buduća zakonska rješenja obezbijedila pravnu sigurnost, jednakost i zaštitu prava svih građana, bez obzira na to da li žive u Crnoj Gori ili u inostranstvu.

Predsjednik Opštine Gusinje Sanel Balić je, u uvodnom obraćanju, istakao značaj očuvanja snažnih veza između zavičaja i iseljenika, kao i važnost kontinuirane saradnje lokalnih zajednica sa dijasporom.