Revanšizam ili mjera zbog lista čekanja

Ortopedima KCCG koji se bune protiv novog direktora ukinuta saglasnost za rad van matične ustanove

Ljekari na šest mjeseci neće moći da budu angažovani u drugim ustanovama, a nakon što su odbili dopunski rad u KCCG zbog neslaganja sa imenovanjem Bulatovića.

Tvrde da će zbog te odluke ispaštati samo pacijenti Iz KCCG poručuju da ta mjera ima uporište u propisima i poručuju da neće ugroziti pacijente

Klinički centar Crne Gore ukinuo je saglasnost za dopunski rad devetorici ortopeda za rad van te ustanove na period od pola godine. To je učinjeno nakon što su ljekari, nezadovoljni imenovanjem dr Nikole Bulatovića za direktora Klinike za ortopediju i traumatologiju odbili da rade dopunski rade u matičnoj ustanovi – KCCG.

Dok ljekari u izjavi za “Informacije CG” tvrde da potez uprave KCCG doživljavaju kao represivnu mjeru, zbog koje će ispaštati stanovništvo na sjeveru i jugu države, iz te ustanove poručuju da samo poštuju propise i da ta mjera neće ugroziti pacijente. Naime, podsjećaju da je zakonska obaveza direktora ustanove da stavi van snage saglasnosti za dopunski rad, pored ostalog i zbog toga što su realizovali svega pet do deset odsto usluga predviđenih za smanjenje listi čekanja.

Ortopedi tvrde da će zbog, kako ocjenjuju – revanšizma, biti ozbiljno ugroženo funkcionisanje zdravstvenog sistema. Protestujući protiv imenovanja Bulatovića za direktora, ortopedi Aleksandar Jušković, Vladan Ćipović, Marko Borovinić, Ivan Vlahović, Mile Goločevac, Aleksandar Petričić, Oleg Laković, Miodrag Vujadinović i Igor Mandić, prethodno su najavili i moguću obustavu rada.

Među ortopedima kojima je ukinuta saglasnost za dopunski rad su i četiri koja su imala potpisan ugovor sa kolašinskim Domom zdravlja. Prema rješenjima, u koje su “Informacije CG” imale uvid, saglasnost je ukinuta na period od šest mjeseci.

Dio njih objasnio je “Vijestima” da se imenovanju Bulatovića protivi njih devet od 12 ortopeda, dok se troje nije izjasnilo.

“Dobili smo rješenje kojim nam se zabranjuje dopunski rad, kako u privatnim, tako i u javnim zdravstvenim ustanovama, i to doživljavamo kao represivnu mjeru. Posebno zabrinjava činjenica da se ova zabrana odnosi i na Dom zdravlja Kolašin, kao i na Kliničko-bolnički centar u Beranama i Opštu bolnicu u Baru. Nesumnjivo je da će ovakva odluka negativno uticati na dostupnost zdravstvenih usluga građanima, ali i na mogućnost pružanja pomoći drugim opštim bolnicama koje se suočavaju sa nedostatkom kadra. Takav pristup predstavlja ozbiljno ugrožavanje dostupnosti zdravstvene zaštite i direktno se odražava na građane kojima su pravovremeni pregledi, operacije i brže liječenje od presudnog značaja”, kazao je jedan od ortopeda kojem je ukinuta saglasnost za dopunski rad.

Prema njegovim riječima, u Baru su pomagali ljekaru koji je sam na ortopediji i išli mu u pomoć u rješavanju slučajeva trauma, kako bi se izbjeglo slanje pacijenata u Podgoricu, a u Beranama su pomagali u rješavanju lista čekanja.

Ortopedi koji se protive imenovanju Bulatovića za načelnika objašnjavaju da su prethodno odbili dopunski rad u KCCG, koji je, tvrde, na dobrovoljnoj osnovi. Odbijanje dopunskog rada, smatraju, bio je jedan od načina da pokažu neslaganje sa imenovanjem Bulatovića. Očekuju da će se u srijedu Odbor direktora KCCG baviti stanjem na Klinici za ortopediju i traumatologiju.

Iz KCCG-a tvrde da je saglasnost za dopunski rad ukinuta zbog toga što je odbijanje pojedinih ljekara da rade dopunski u matičnoj ustanovi uticalo na organizaciju rada i realizaciju elektivnog programa (planirane operacije i intervencije), a ne zbog njihovog javnog istupanja.

Tvrde i da “ukidanje saglasnosti neće ugroziti pacijente ni saradnju sa drugim zdravstvenim ustanovama, jer planiraju da usluge obezbijede drugačijom organizacijom rada i angažovanjem preostalog kadra”.

Kako su kazali, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada, zdravstveni radnik može obavljati dopunski rad pod uslovom da, između ostalog, takav rad ne utiče na organizaciju rada zdravstvene ustanove u kojoj je zaposlen sa punim radnim vremenom.

“Nakon analize indikatora propisanih Pravilnikom, proistekla je zakonska obaveza direktora ustanove da stavi van snage saglasnosti na osnovu kojih su pojedini ljekari Klinike za ortopediju i traumatologiju obavljali dopunski rad u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama. Navedeno postupanje ni na koji način nije posljedica njihovog javnog istupanja ili izraženog stava povodom imenovanja vršioca dužnosti direktora Klinike, već isključivo rezultat primjene važećih zakonskih propisa i obaveze direktora da organizuje i vodi poslovanje zdravstvene ustanove na način koji obezbjeđuje nesmetano pružanje zdravstvene zaštite”, poručuju iz KCCG-a.

Tvrde da su ljekari kojima su ukinute saglasnosti za dopunski rad, a koji su se usprotivili imenovanju v. d. direktora Klinike, realizovali svega pet do deset odsto usluga predviđenih za smanjenje lista čekanja u drugim javnim zdravstvenim ustanovama.

Navode da su najveći dio posla u drugim javnim ustanovama obavljala dva ljekara kojima saglasnosti nijesu ukinute, te da Klinika sa 13 specijalista ne koristi svoje kapacitete optimalno zbog rada u samo jednoj smjeni, zbog čega je odlučeno da se promijeni organizacija rada.

Kako su kazali u KCCG-u, ljekari koji protestuju imali su ograničen doprinos radu van te ustanove, u okviru elektivnog programa, “a dugoročni cilj je jačanje institucionalnih kapaciteta i smanjenje zavisnosti sistema od pojedinačnih kadrovskih rješenja”:

“KCCG će osigurati kontinuitet i kvalitet ortopedskih usluga koristeći zakonom propisane norme koje omogućavaju rad u jednoj, dvije ili više smjena, dvokratno, dežurstvom ili pripravnošću. Predviđeni oblici rada odlukom ustanove uključuju: jednokratno puno radno vrijeme, turnuse po 12 sati, smjene po osam ili sedam sati, dežurstva i pripravnost. Na osnovu ovih modela, novo rukovodstvo Klinike će organizovati rad tako da se obezbijedi kontinuitet usluga.”

Ukazali su da je sedam od devet ljekara koji negoduju na trenutnu organizaciju rada ranije u pisanoj formi iskazalo protivljenje planu saradnje sa KBC Berane i opštim bolnicama u Baru i Nikšiću, uz obrazloženje da projekat nije adekvatno koncipiran, a što su tada jasno saopštili direktoru KCCG, a i ministru zdravlja Vojislavu Šimunu.

“Uprkos tome, saradnja sa navedenim ustanovama je realizovana, a od ukupnog broja izvedenih operacija u tim zdravstvenim ustanovama jednu trećinu su obavili ljekari koji danas protestuju”, tvrde u upravi.

Iz kolašinskog Doma zdravlja kažu da su u toj ustanovi stalno angažovana četiri ljekara specijaliste ortopedije iz KCCG. Ti ljekari, pojašnjavaju, jednom sedmično obavljaju specijalističke preglede koji obuhvataju prve i kontrolne preglede pacijenata sa povredama i oboljenjima koštano-zglobnog sistema. Tvrde da još nijesu primili nikakvo zvanično obavještenje od strane KCCG, niti od Ministarstva zdravlja, u vezi sa donošenjem odluke o ukidanju saglasnosti za dopunski rad pomenutim specijalistima. Za to su, tvrde, saznali iz medija.

“Pored dijagnostičkih pregleda, u našoj ustanovi se vrše repozicije preloma, imobilizacije različitim vrstama gipsanih i drugih ortopedskih imobilizacija (cirkularni gips, longete i dr.), kontrola i zamjena postojećih imobilizacija, kao i detaljno praćenje cjelokupnog toka liječenja nakon nastanka povreda. Takođe, u okviru mini sale, izvode se manje hirurško-ortopedske intervencije u lokalnoj anesteziji, obrada i zbrinjavanje manjih povreda, previjanja, uklanjanje šavova, kao i druge ambulantne procedure koje ne zahtijevaju bolničko liječenje”, podsjećaju iz DZ i pojašnjavaju da ortopedi mjesečno zbrinjavaju između 90 i 100 pacijenata.

Eventualno ukidanje saglasnosti za dopunski rad ljekarima ortopedima, tvrde u DZ, izuzetno negativno bi se odrazilo kako na pacijente sa teritorije opštine Kolašin, tako i na cjelokupan zdravstveni sistem Crne Gore.

“Angažovanjem ovih stručnjaka u našem Domu zdravlja postizale su se značajne finansijske i logističke uštede za pacijente i sistem, prvenstveno kroz smanjenje potrebe za putovanjem pacijenata u druge zdravstvene ustanove. Ukidanjem ove prakse direktno se narušava dostupnost sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite na lokalnom nivou, što neminovno vodi ka opterećenju centralnih ustanova i posljedičnom produženju lista čekanja za preglede, konsultacije i dalje liječenje”, upozoravaju iz DZ.

Iz Šimunovog resora kažu da je pitanje rasporeda kadra i načina organizacije pružanja zdravstvenih usluga i izdavanja saglasnosti za dopunski rad u nadležnosti menadžmenta KCCG. Tvrde da prate “funkcionisanje zdravstvenog sistema i preduzimaju mjere ka unapređenju dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite za sve građane”.

Naglašavaju da su preduzeli niz konkretnih aktivnosti sa ciljem unapređenja ortopedske zdravstvene zaštite, pa je tako “obezbijeđen veći broj proteza, povećane količine neophodnog medicinskog i potrošnog materijala, a u proces pružanja ortopedskih usluga uključene su i druge zdravstvene ustanove kako bi se dodatno ojačali kapaciteti sistema i unaprijedila dostupnost zdravstvene zaštite pacijentima”.

Prioritet Ministarstva, zaključuju, jeste smanjenje lista čekanja, veći obim usluga i bolja organizacija zdravstvenog sistema uz saradnju sa ustanovama.

KCCG će osigurati kontinuitet i kvalitet ortopedskih usluga koristeći zakonom propisane norme koje omogućavaju rad u jednoj, dvije ili više smjena, dvokratno, dežurstvom ili pripravnošću. Predviđeni oblici rada odlukom ustanove uključuju: jednokratno puno radno vrijeme, turnuse po 12 sati, smjene po osam ili sedam sati, dežurstva i pripravnost. Na osnovu ovih modela, novo rukovodstvo Klinike će organizovati rad tako da se obezbijedi kontinuitet usluga”, poručili su iz KCCG